Feric Gvozdenica, Duro (1739–1820) [1794]: Fabulae, versio electronica, 2266 versus, verborum 52873, ed. Sanja Peric Gavrancic [genus: poesis - fabula] [numerus verborum] [feric-d-fab.xml].
Si vis in lexico quaerere, verbum elige et clavem 'd' in claviatura preme.
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<TEI xmlns="http://www.tei-c.org/ns/1.0">
<teiHeader>
<fileDesc xml:id="feric-d-fab">
<titleStmt>
<title>Fabulae, versio electronica</title>
<author key="feric01">
<name xml:lang="hr">Ferić Gvozdenica, Đuro</name>
<date>1739–1820</date>
</author>
<editor>Sanja Perić Gavrančić</editor>
<respStmt>
<resp>Hanc editionem electronicam curavit</resp>
<name>
<ref type="viaf" target="6913774">Neven Jovanović</ref>
</name>
</respStmt>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition>Prema znanstvenom izdanju (2008).
</edition>
</editionStmt>
<extent ana="D">Mg:D 2266 versus, verborum 52873</extent>
<publicationStmt>
<p>elektronska verzija: Digitalizacija hrvatskih latinista, znanstveni
projekt na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu,
Hrvatska. <date when-iso="2010-12">Prosinca 2010</date>.</p>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<bibl type="repo" ana="digital">Digitalna verzija: CroALa</bibl>
<bibl>
<title level="a">Fabulae (1794)</title>
<author>Đuro Ferić Gvozdenica (Georgius Ferrich, Dubrovnik, 1739–1820)</author>
<editor>Sanja Perić Gavrančić</editor>
<title level="m"> Ferićeve basne : problemi uspostave žanra u različitim
jezičnim medijima: doktorska disertacija / Sanja Perić Gavrančić ; [mentor
Darko Novaković]. </title>
<author>
<persName>Perić Gavrančić, Sanja</persName>
</author>
<respStmt>
<resp>mentor</resp>
<persName>Novaković, Darko</persName>
</respStmt>
<respStmt>
<orgName>Filozofski fakultet u Zagrebu, Odsjek za klasičnu filologiju.</orgName>
<resp/>
</respStmt>
<pubPlace> Zagreb</pubPlace>
<publisher>S. Perić Gavrančić</publisher>
<date when="2008"> 2008. </date>
<extent> 406 str </extent>
<note> hrv lat </note>
</bibl>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<profileDesc>
<abstract>
<p/>
</abstract>
<settingDesc>
<p/>
</settingDesc>
<particDesc>
<p/>
</particDesc>
<langUsage>
<language ident="lat" xml:lang="hrv">latinski</language>
</langUsage>
<creation>
<date when="1794" period="17xx_3_third">1794</date>
<address>
<addrLine>Dubrovnik</addrLine>
</address>
</creation>
<textClass>
<keywords scheme="typus">
<term>poesis</term>
</keywords>
<keywords scheme="aetas">
<term>Litterae recentiores (1600-1850)</term>
<term>Saeculum 18 (1701-1800)</term>
<term>1751-1800</term>
</keywords>
<keywords scheme="genre">
<term>poesis - fabula</term>
</keywords>
</textClass>
</profileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<name>
<ref type="viaf" target="6913774">Neven Jovanović</ref>
</name>
<name>Luka Špoljarić</name>
<date>2012-07-22</date>
Novo, unificirano zaglavlje.
</change>
<change>
<date>2010-12-03</date>
<name>
<ref type="viaf" target="6913774">Neven Jovanović</ref>
</name>
Latinski stihovi kao l. To nije napravljeno u knj. II. Numeracija unutar l elemenata.
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="poesis-liber" xml:id="F1">
<head>FABULARUM LIBER PRIMUS</head>
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F1-0">
<head>PROLOGUS</head>
<l>Hos forte quisquam Fabularum inutiles</l>
<l>Dicet libellos, uberem quod istius</l>
<l>Generis habemus copiam. Aesopus pater,</l>
<l>Scriptis acute plurimis, omnem sibi</l>
<l n="5">Praeoccupavit hac in parte gloriam, </l>
<l>Ejusque codex unus instar omnium.</l>
<l>Ad haec tibi ergo haud admovendus erat stylus,</l>
<l>Cum nil cordati fugerit solertiam</l>
<l>Senis, qui in omnium vitia mortalium</l>
<l n="10">Cernens acutum nil omisit eloqui, </l>
<l>Quo posset error pravitasque corrigi.</l>
<l>Quod si experiri vim lubebat ingenii,</l>
<l>Alio tibi fuerat incedendum tramite,</l>
<l>Ut hujus aevi litterata natio</l>
<l n="15">Animo ad legendum proniore accederet. </l>
<l>Austere censor, ne me inaudita, precor,</l>
<l>Statim vituperes causa, at advertas parum:</l>
<l>Nam si aequiorem te pararo judicem;</l>
<l>Severitatem frontis placabo tuae.</l>
<l n="20">Siquid vigoris haec haberent, quae tibi </l>
<l>Antiquitatis forte vel nimius amor</l>
<l>Suadere potuit, vel librorum intemperans</l>
<l>Res circa easdem quae moleste copia</l>
<l>Non satiat, ipsi Phaedro oporteret notam</l>
<l n="25">(Animo removeant hunc errorem Gratiae) </l>
<l>Ut virga eandem inureres censoria.</l>
<l>Nam quas Aesopus fabulas reperit prior,</l>
<l>Polivit ille versibus senariis.</l>
<l>Culpes FAERNUM, dextero qui Apolline</l>
<l n="30">Phoedri lepores aemulatus proprio </l>
<l>Perennitatem comparavit nomini;</l>
<l>FONTANIUMque transferentem Aesopiis</l>
<l>Plerasque e libris in opus fabellas suum,</l>
<l>In queis lepori sic cohaeret dignitas,</l>
<l n="35">Illius ore <FONT COLOR="#CC3300"><b>Charites</b></FONT> ut loqui putes. </l>
<l>Ingenio at etiam cum suopte condere</l>
<l>Novas sit ausus (nunc ad propositum meum</l>
<l>Accedo propius) illiusne industriam</l>
<l>Nullo putabis munerandam praemio,</l>
<l n="40">GRAYque pariter, GELLERTIque, et plenius </l>
<l>Plectro sonantis aureo PIGNOTTII,</l>
<l>In rem quod omnes misceant se AEsopiam?</l>
<l>Hi si peccarunt, me fatebor proximum</l>
<l>Culpae esse pariter, qui quod illi fecerim;</l>
<l n="45">At facile id illis detraho calumniae. </l>
<l>Quis nam Phrygium cuncta sic censet senem</l>
<l>Apices fuisse persecutum ad ultimos,</l>
<l>Nil reliqui ut aliis fecerit? Rectissime</l>
<l>Suam ergo Phaedrus ipsemet sententiam</l>
<l n="50">Nobis videtur protulisse, ita statuens: </l>
<l>Hujus (*)<note>(*) <emph>Phaedr. Fab. XXV. Lib. IV.</emph>
</note>
<emph>materiae tanta abundat copia,</emph>
</l>
<l>Labori faber ut desit, non fabro labor.</l>
<l>Verum ipse plusquam causa poscebat mea</l>
<l>Sum praelocutus, quaeque disputo, caeteris</l>
<l n="55">Defensionis plus loco sunt, quam mihi, </l>
<l>Diversam ab aliis longe inivi qui viam,</l>
<l>Novoque sector qui labore gloriam.</l>
<l>Illyricae adagia namque linguae (originem</l>
<l>Cui pervetustam, quaque nullam latius</l>
<l n="60">Europae in oris propagatam novimus; </l>
<l>Quamque ipsi Phoedro, cujus exemplar sequi</l>
<l>In his proposui, quis fuisse propriam</l>
<l>Avis progenito Thraciis negaverit?)</l>
<l>Cum pauca multis delibarim e millibus,</l>
<l n="65">Potissimumque patriae hominibus meae </l>
<l>Legati jure ceu quodam relinquere</l>
<l>Animo statuerim, nuda ne prorsus darem,</l>
<l>Brevis involucro fabulae convestii,</l>
<l>Sententiamque, corrigendis moribus</l>
<l n="70">Quae pulcre possit inservire, subdidi. </l>
<l>Quod si nec ipse compilavi AEsopia</l>
<l>Scripta, neque ineptum naeniarum sum genus</l>
<l>Secutus illud, quas ad ignem aniculae</l>
<l>Narrant puellis, sed repositam in adagiis</l>
<l n="75">Vulgare studeo scientiam Gentis meae, </l>
<l>Quid arbitraris, Censor, faciendum mihi?</l>
<l>Infectam huiusque rem novi quod aggredi</l>
<l>Te video generis, esto jus, ut prodeat</l>
<l>Libellus; acta sed probabit exitus,</l>
<l n="80">Semelque emisso non licebit regredi. </l>
</div>
<div xml:id="F1-01">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F1-01-1">
<head>I.</head>
<epigraph>
<p xml:lang="hr" xml:id="FlP1" corresp="#FlP2">
<gloss>Illyrice.</gloss>
<quote>Junacka matti
paerva ſaplacce.</quote>
</p>
<p xml:lang="la" xml:id="FlP2" corresp="#FlP1">Flet prima mater, cui sit
audax filius.</p>
</epigraph>
<argument>
<p>Pulli Aquilini, et Gallina.</p>
</argument>
<l>Nidum posuerat Aquila quercu in ardua:</l>
<l>Gallina pullos in cavo ejusdem arboris</l>
<l>Subter locarat; cumque, ut escam quaereret,</l>
<l>Hinc advolasset Aquilla, grandiusculi</l>
<l n="5">Coepere pulli ramulis proludere.</l>
<l>Repente at illis, forte gallinaceos</l>
<l>Scalpturientes dum solum pullos vident,</l>
<l>Nativus ardor occupavit pectora,</l>
<l>Praedaeque cupidi praecocis magno impetu</l>
<l n="10">In pipientem concitarunt se gregem.</l>
<l>At pullulorum facta mater obvia,</l>
<l>Periculique capta magnitudine</l>
<l>Expandit alas, subrigitque singulas</l>
<l>Plumas per omne corpus, atque ira furens</l>
<l n="15">Modo hos, modo illos pergit illaetabili</l>
<l>Ferire rostro, donec omnes enecet.</l>
<l>Redux inanem ad nidum Aquila pullos solo</l>
<l>Jacere caesos ut videt, ob audaciam</l>
<l>Intemperantem calamitatis credidit</l>
<l n="20">Id accidisse: pressit illi pectora</l>
<l>Dolor, suisque plurimum ingemuit malis.</l>
<l>Periculosam temere qui aleam subit,</l>
<l>Fiditque nimio plus sibi, facile perit.</l>
</div>
<div xml:lang="hr" xml:id="F1-01-2">
<head>Pripovjestj Paerve Kgnighe</head>
<p>
<hi>Prippovjes paerva</hi>
</p>
<p>Junacka Matti paerva saplacce.</p>
<p>
<hi>Ptichi Orla i Kokkosc.</hi>
</p>
<p>Hrâst visoki ghdîno hvoje</p>
<p>Jest prostranne svê prusgjo</p>
<p>Gliubgliesglivvo Gnjesdo svoje</p>
<p>Orrò vaerhom bjesce svijo:</p>
<p>Hrek od Duba sciupagl ghdje 5 </p>
<p>Tuj Piplichje kokkosc krije.</p>
<p>Orro dalek kad lettechi,</p>
<p>Sa nach hranu gnjesdo ostavvi,</p>
<p>Ptichi bjesce ki povechi</p>
<p>Veselomsu pri sabavi 10</p>
<p>Nu vddiosce cîm Pippljchie </p>
<p>Silla uhitti tad Orlichje:</p>
<p>Svôm naravnom mochi tada</p>
<p>Sgelni pljena, svak – cjaſ jacce</p>
<p>Na Piplichje svakki padda 15</p>
<p>Ranni, davi, na gnih skace:</p>
<p>Kokkosc vajmeh zijech nemira</p>
<p>Na plod krilâ svoj prostira</p>
<p>Punna bjesti, punna jeda</p>
<p>Sad ovvega kgljunne, i ranni, 20</p>
<p>Sad druggoga maertva gledda</p>
<p>Sad Pipljchie draghe brani</p>
<p>Veselise tôm u sgoddi</p>
<p>Gnjih od smaerti da slobboddi.</p>
<p>Docîm Orro k' svômſe vrati 25</p>
<p>Praſnu Gnjesdu, maertve i viddi</p>
<p>Draghe Ptichje, jad kusciatti</p>
<p>Svak – cjaſ vechi vaerh gnjh slidi:</p>
<p>Bî sgiallostan veomma tada</p>
<p>Zijech Neſrechie, tughe i jadda. 30</p>
<p>"Nauk ovvi pravi buddi</p>
<p>Kîse u sebbe pousda od vechie</p>
<p>I smjono vajmeh sudi,</p>
<p>Da poghibja nejma i smechie</p>
<p>U nesdrello tichie Ljetti 35</p>
<p>Sgivot lasno svoj dospjetti."</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F1-02">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F1-02-1">
<head> II. </head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Tko moſce, i kogn – mu moſce. </p>
<p>Potentis hominis equus ipse est potens.</p>
</epigraph>
<argument>
<p>Rusticus equi medicus.</p>
</argument>
<l>De praepotenti, re licet in parva, viro</l>
<l>Ac liberali promerentes optime</l>
<l> Solent peramplo compensari praemio. </l>
<l>Vir stirpe cretus inclyta, cui plurimam</l>
<l n="5">Rex propriae partem fecerat potentiae, </l>
<l>Nulli parcebat sumptui, ut lectissimos</l>
<l>Sibi quosque equorum compararet: is animo</l>
<l>Amor insidebat acrius. Porro accidit,</l>
<l>Ut qui inter omnes longe erat praestans equus</l>
<l n="10">Cum genere morbi luctaretur pessimo, </l>
<l>Quem nulla quibant amovere pharmaca.</l>
<l>Hoc ille multum moestus infortunio</l>
<l>Justo dolori fraena liberius dabat;</l>
<l>Cum polliceri sanitatem rusticus, </l>
<l n="15">Curandus extemplo si equus detur sibi. </l>
<l>Fecisset ille cum medendi copiam,</l>
<l>Oculatorie hic caeteris acie videns, </l>
<l>Quae causa morbi, quodque morbo pharmacon,</l>
<l>Fecit salutarem illico medicinam equo,</l>
<l n="20">Virumque luctu liberavit principem. </l>
<l>Tanto ille gratus pro beneficio vicem </l>
<l>Inusitata largitate maximam,</l>
<l>Opibus adaugens atque honore, rettulit.</l>
</div>
<div xml:lang="hr" xml:id="F1-02-2">
<head>
Pripovj. II.
</head>
<p>Tko mosge, i kogn – mu mosge.</p>
<p>
<hi>Seglianin kognuh.</hi>
</p>
<p>"Ko Plemmichia jur boggatta</p>
<p>Slusgbom budde svom dvorritti</p>
<p>Gnegga obilna cekka plata</p>
<p> Dar cestitti."</p>
<p>Svjetli Plemmich pun obblâſti 5</p>
<p>Moghuch bjesce jur od vechie;</p>
<p>Kragl – mu udjeli dijo svê vlaâſti,</p>
<p> Mnoghe, i srechie.</p>
<p>Dragha gnemmu bî posgiudda</p>
<p>K' sebbi ljepe kogne uſeti 10</p>
<p>Nailjepscemu nemoch huda</p>
<p> Smaertno prjeti.</p>
<p>Onſe svak – cjaſ jadda, i tusgi</p>
<p>Ghdjno kogna ghinnut viddi,</p>
<p>Er ikakkav ljek neslusgi, 15</p>
<p> Placcat slîdi!</p>
<p>Kad Seglianin gnemmu obbechia</p>
<p>Kogna taj – cjaſ oſdravitti,</p>
<p>Komu od drusijeh kreppoſ vechia</p>
<p> Kognuh bitti: 20</p>
<p>Usrok posna te nemochi,</p>
<p>I kakavſe ljek hottjo;</p>
<p>Sdravvne terse na pommochi</p>
<p> Baerſ spravvjo:</p>
<p>Kad gneggovve zijech krepposti 25 </p>
<p>I po Ljezjm kogna osdravvi,</p>
<p>U Plemmichiu zijech raddosti</p>
<p> Mir boravvi:</p>
<p>Obbilnomu plati trude,</p>
<p>Svescto mosge harno, i drago, 30</p>
<p>I darrovvat gnemmu budde</p>
<p> Mnogho blago.</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F1-03">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F1-03-1">
<head>
<num value="3">III</num>. </head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Tkogodse i ſa lis skrje, a koga nemoſce ni dub da sakrje. </p>
<p> Aliquem et folium celat, alium neque arbor integra.</p>
</epigraph>
<argument>
<p>Dives judicium devitans, pauper damnatus.</p>
</argument>
<l>De plebe quidam cum fecisset infima</l>
<l>Exile furtum, suspicio in eum mala</l>
<l>Quod caderet, urbe derelicta proximi</l>
<l>In nemoris penitos se recessus abdidit.</l>
<l n="5">At diligentum multa lictorum manus, </l>
<l>Hac passim et illac quaeritans, in ilicis</l>
<l>Trunco latentem pervetustae repperit,</l>
<l>Traxitque tetra protinus in ergastula. </l>
<l>Ad praepotentem mox manus eadem virum</l>
<l n="10">(Per fas nefasque multa qui sibi bona </l>
<l>Adjudicarat rem gerendo publicam,</l>
<l>Quemque et veneno sustulisse patruum</l>
<l>Disseminabat rumor, et materteram</l>
<l>Cum mitteretur jussione principis,</l>
<l n="15">Suis hic inter combibones plurimos </l>
<l>Mensae assidebat tunc opimae in aedibus</l>
<l>De more viridi fronde redimitus caput.</l>
<l>Frons haec, et aurum praebitum satelliti</l>
<l>Acuta fallunt quaeritantum lumina.</l>
<l n="20">
<emph>Delicta pauper si patravit, et luet; </emph>
</l>
<l>Impunitatem consequentur divites.</l>
<!-- nešto ne štima -->
<l>Obilnoj nas goſbi on tad meu mnoſima</l>
<l> Ù kuchi naghjen bj skupno [...]</l>
<l>Obicjajnim listjem okrugnen na glavi.</l>
<l> To listje, i ke sviem ù ruku on stavi,</l>
<l>Pjeneſi ſlatni ti tacim ſabljesctisce</l>
<l> Oci, da uhititi gnega nevidisce.</l>
<l>Sakrivi kad ubogh ki, ſa grjeh svoj platichje,</l>
<l> Bogataz veliki beſ pedepse otichje.</l>
</div>
<div xml:lang="hr" xml:id="F1-03-3">
<head>
Pripov . <num value="3">III</num>.
</head>
<p>Tkogodse i sa liſ skrie,</p>
<p>
<hi>a koga nemosge ni Dub da sakrje.</hi>
</p>
<p>
<hi>Bogattaz od Pravde slobbodjen, </hi>
</p>
<p>
<hi>a Siromah pedepsan.</hi>
</p>
<p>Potisctenik od svojega Grada </p>
<p>Kad ubosctva, nevoglje i glada</p>
<p>Prem malahnu budde stvâr ukraſti,</p>
<p> Nehajuchi sa srâm i necjaâſti,</p>
<p>Kad sacciuje, sctose nagn govorri 5</p>
<p> Baerſ pobjesge k ' najgustijom Gorri</p>
<p>Ustavnikaâ cetta po nesgoddi</p>
<p> Gnegga u Hreku cesvine nahoddi,</p>
<p>Ghdjese trese sgjallostan u Lizu,</p>
<p> Ter ù tmâstu vodiga Tamnizzu; 10</p>
<p>Nu Bogatta Ciovjeka moghuchia</p>
<p>(Kî grabechi mnogha dobra tughjâ,</p>
<p>Kad ù Pravdi bî Sudaz prihudi</p>
<p>Protiv Boghu beſ sakona sudi</p>
<p>Vajmeh gnemmu nagn sctose govorri 15</p>
<p> Dunda, i Tetku da s' otrovvim morri.)</p>
<p>Pravda budde kada narediti</p>
<p> Dase budde Slobnik uhittitti:</p>
<p>Uſtavnikâ cetta toij ù sgoddi</p>
<p>Ù Gosposkoij Polacci nahoddi, 20</p>
<p>Selen vjenaz ghdjemu kitti celo</p>
<p> Sa Taerpessom ghdje sjeddi vesselo.</p>
<p>Mnogho s' gnime Pivaâz ù drusgini</p>
<p> S' gnimma raddoſ usmnosgittu cinni:</p>
<p>Oblic, Slato tad privara biva, 25</p>
<p> Ustavnizim ocu saslipiva.</p>
<p>"Potisctenik kad sakrivit budde,</p>
<p> Obkrusgiuga poghibje od svude,</p>
<p>Nêkse ù Gorre najgustije skrije,</p>
<p> Utech Pravdi jur podoban nie: 30</p>
<p>Cîm Bogattaz u krivine sgoddi</p>
<p> Od Pedepſe svakkeſe slobbodj."</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F1-04">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F1-04-1">
<head>IV.</head>
<epigraph>
<p>
<hi>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Pobiscese ſebbe ſa tughje sjedbe.</hi>
</p>
<p> Propter alienam sementem fringilli concertarunt.</p>
</epigraph>
<argument>
<p> Semen tritici, et fringilli . </p>
</argument>
<l>Fringilli in agro seminari triticum</l>
<l>Plures videbant; cumque defessus sator</l>
<l>Paulum in virenti consedisset gramine,</l>
<l>Haud longe eosdem de sibi jacta modo</l>
<l n="5">Semente graviter litigantes audiit. </l>
<l>Sic coepit unus: ad sinistram portio</l>
<l>Quaecumque cecidit seminis, mea haec erit.</l>
<l>Tua ut sit, alter rettulit animosior,</l>
<l>Haud patiar, ipso nostra si lis debeat</l>
<l n="10">Cruore dirimi. Vae! minax hic intonat, </l>
<l>Si sparsa media quae fuere in area,</l>
<l>Vestrum quis ausit adtigisse semina.</l>
<l>Dum prorsus igitur inter hos disconvenit,</l>
<l>Contentioque gliscit usque atrocior</l>
<l n="15">Se turba rostris invicem inimicis ferit; </l>
<l>Granoque nullo devorato seminis</l>
<l>Alterna cuncti concidunt per vulnera. </l>
<l> De rebus aliqui dum rixam alienis serunt,</l>
<l>
<emph>Res in perniciem saepe verterunt suas.</emph>
</l>
</div>
<div xml:lang="hr" xml:id="F1-04-2">
<p>
<hi>Priciza IV.</hi>
</p>
<p>Pr. Pobiscesce ſebe ſa tughje sjedbe.</p>
<p>
<hi> Sjeme ſcita, i ſebe.</hi>
</p>
<p>Varh poglja prostrana ſebe siat ſcito</p>
<p>Vidjesce Segljana kad djello svarsci to,</p>
<p>I umoran na travi sjede ſelenoj tu, </p>
<p> Na rjeci uho stavi tih ptizâ, i ova cju,</p>
<p>Dase one gljuto karaju ſa sjeme 5</p>
<p> Od sebe prosuto. Parva poce, ſa me</p>
<p>Sve sjeme ima bit, kê na ljevu pade:</p>
<p> Al ti tû dopustit, tacjoj velit stade</p>
<p>Druga hrabrenia, nechju stvar nikada,</p>
<p> Da martva s' toga ja ſnam ostat nesklada.</p>
<p>Tescko, kadbi od vas teghla kâ ù sjeme, </p>
<p> Prjeti ovako ù glas, trechja druſieme,</p>
<p>Ù srjedi kojeje. Cimse neugaghjaju,</p>
<p> Rasmjerje i vechjeje, etose udaraju</p>
<p>Nemillo kgljunima, i beſ ſarno kusiti 15</p>
<p> Sve leſcjat na tlima martveje viditi.</p>
<p>Sa tughje kad posle njekise srjecisce.</p>
<p> Sebi istim sctete ſle cesto doradisce.</p>
</div>
<div xml:lang="hr" xml:id="F1-04-3">
<p>
<hi>Pripov. IV.</hi>
</p>
<p>
<hi>Pobisceſe Sebbe sa tughje Sjedbe.</hi>
</p>
<p>
<hi>Siemme od Sgitta i Bitcavzi.</hi>
</p>
<p>Bitcavazzaâ mnosctvo ugledda</p>
<p> Sjatti sgitto po Livaddi;</p>
<p> Cîm umorran Sjallaz sjedda,</p>
<p> Ciuje kôse drusgba inadi.</p>
<p>Jedan recce: koigod pade 5</p>
<p> Od sjemmena lievom Dijo,</p>
<p> Mojchie bitti: nechie ikade</p>
<p> Velli hudi drugh nemijo;</p>
<p>Nechiu, recce, pritaerpjetti</p>
<p> Da tvoj budde, josc da snobih 10</p>
<p>Kaervim inad ti dospjetti,</p>
<p> Maertav ostat josc da immobih.</p>
<p>Ako kigod smjonbi bijo</p>
<p> Po sred Gumna tegnut sgitto,</p>
<p>Sgivot svojbi dovaerscjo 15</p>
<p> Prjeti drughi sillovvitto. </p>
<p>Nu meghiu – gnîm svak – cjas gorri</p>
<p> Nemir pocne, bjeſ, sgiallosti;</p>
<p> Cîm drugoga jedan morri</p>
<p> Smaertnijem rannâm beſ millosti 20</p>
<p>Beſ jednoga saerna isjesti</p>
<p> Pun nemira, tughe i glada,</p>
<p> Gnekki od ranne, gneki od bjesti</p>
<p> Sred Livadde Maertav padda.</p>
<p>"Docîm drughi tvorri Smechiu 25</p>
<p> Sa stvar tughju vechie – krati,</p>
<p> Nesna tusgian sctettu vechiu</p>
<p> Da sam sebbi budde immatti."</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F1-05">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F1-05-1">
<head>V.</head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Upalamuje sjekira u med. </p>
<p> Illius bipennis in mel incidit.</p>
</epigraph>
<argument>
<p>
Rusticus mel reperiens.
</p>
</argument>
<l>Primo per aestum coeperat diluculo </l>
<l>Annosi nemoris arbores bipennibus</l>
<l>Duris agrestum multitudo caedere:</l>
<l>Labore membra desudabant improbo</l>
<l n="5">Anhelitusque corda pulsabat gravis. </l>
<l>Illuc Menalcas longiori proditus</l>
<l>Somno appropinquans serior, se quercui</l>
<l>Caedendae accinxit, quam consulto legerat,</l>
<l>Certus mediocri quod labore sterneret. </l>
<l n="10">Quidni? Vetustas arborem corruperat, </l>
<l>Truncusque adesus parte hiabat plurima.</l>
<l>Jam quassa quecus nutat alto vertice,</l>
<l>Soloque caderet, dextra si valentior</l>
<l>Inferret ictus. Casus at heic accidit </l>
<l n="15">Repente quidam prorsus admirabilis. </l>
<l>Nam dum bipenni stipitem introrsum ferit,</l>
<l>Liquente pastor melle traxit illitam,</l>
<l>Apis quod illo sedula stipabat loco.</l>
<l>Domum advolavit, amphoramque deferens </l>
<l n="20">Dulces in illam mellis expressit favos, </l>
<l>Nil jam de quercu succidenda cogitans.</l>
<l>
<emph>Quandoque caeca Fors boni plus obtulit</emph>
</l>
<l>Iis, qui merentur, opera si expendas, minus.</l>
</div>
<div xml:id="F1-05-2">
<head>
Priciza V.
</head>
<p>
<hi>Pr. Upalamuje sjekira ù med.</hi>
</p>
<p> Segljanin kie med iſnascjo.</p>
<p>Staro dubje sjechi zorom u ljetgni dan,</p>
<p> Sajedno hodechi velika mnosc Segljan'</p>
<p>Hrabreno svi trude, vegljega i od ſnoja</p>
<p> Kapgljaju odasvude udaim svakoja </p>
<p>Tescko i ſapjehani cim mnoghi chjute trud 5</p>
<p> Etose nakani tù doch neſnam od kud</p>
<p>Lovorko, koga san podugli usciko bj,</p>
<p> I on tù hrast jedan uſe sjechi sebi,</p>
<p>Naulasc i obra tega, er ſna s' mallo truda</p>
<p> Oborit dachjega. Kako ne? Od svuda 10</p>
<p>Kada dub biasce staros pridobila,</p>
<p> I hrekmu vech ſjasce, nego na dva dila.</p>
<p>Udren dub od gnega krechjese ù varhu</p>
<p> I dae udrit jacega, paobi na svarhu.</p>
<p>Tù cjudo al iſnenad bj veglje viditi, 15</p>
<p> Sjekirom er on kad jur posce mlatiti</p>
<p>U hrek unutrie, sctoch' vidjet? Smokrenu</p>
<p> Eto on iſvlacie, medom i sljepgljenu.</p>
<p>Medom, kê pomgniva tù pcela sakupi.</p>
<p> K' domuse uputiva pospjescno, i pokupi 20</p>
<p>Ù sud, ki donese, medene tê sate,</p>
<p>Nit vechje brinese sjech dub rad ſgode tê.</p>
<p>Kadgod vechje imagne ces – je onom donjela,</p>
<p> Dostoja ki magne, ako paſisc djella.</p>
</div>
<div xml:id="F1-05-3">
<p>
<hi>Pripov. V.</hi>
</p>
<p>Uppalamuje Sjekira u Med.</p>
<p>
<hi>Seglianin Med Nahoddechi.</hi>
</p>
<p>Isctom jasna kada ishoddi</p>
<p> Okittjenna zvj<abbr>etc</abbr>hjem Zora</p>
<p> Jer do baerso Sunze isvoddi</p>
<p> Gljettno u dobba kogne iſ tuorra.</p>
<p>Mnosg Segljannaâ Dubje sjece 5</p>
<p> Osctrijem Gvosdijem kroſ Dubravve,</p>
<p> Snoj veliki lizem tecce</p>
<p> Zijech trudechie te sabave.</p>
<p>Isdan od sna tuj dohoddj</p>
<p> Tad Lovorko, nu doznije, 10</p>
<p> S' magne truda tome u sgoddi</p>
<p> Hrast sa possjech lascgne, i prie.</p>
<p>Dub isjedde starroſ vechie, </p>
<p> Hrekſe sagnen viddi kada;</p>
<p> Pod udarzem Dubje krechie, 15</p>
<p> S' ruke slabbe nu nepadda.</p>
<p>Alli vajmeh cjuddne stvari,</p>
<p> Kesu vidjet isnenadi!</p>
<p> Docîm Pastjer Hrek udarri,</p>
<p> Med tekuchi vesseo vaddi, 20</p>
<p>Sctò pomgniva tuj Pcellizza</p>
<p> Gnekko ù dobba stavvi, i skrje,</p>
<p> Nossech Cmullu, draga Liza</p>
<p> Ù gnu kuse Medda slije.</p>
<p>Pun vesseglia, pun raddosti 25</p>
<p> Vêch nehaje Dub sa sjechi:</p>
<p> Vesselise cestittoſti,</p>
<p> I nenadnoij cesti, i srechi</p>
<p>"Sliepa srechia prikaſati</p>
<p> Dobra budde Liza Milla 30</p>
<p> Nedostojnijem vechie - krati</p>
<p> Cîm gnihovva kuſciaſc Djlla."</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F1-06">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F1-06-1">
<head>VI.</head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Iſplivoje na sidru.</p>
<p> Enavit in anchora. </p>
</epigraph>
<argument>
<p>Homo enatans in anchora.</p>
</argument>
<l>Saxosa forte cum carinam ad littora</l>
<l>Magnis procella propulisset fluctibus,</l>
<l>Formido mortis occuparat pallidis</l>
<l>Jam corda nautis: ventus usque saevior</l>
<l n="5">Gliscebat, eque nubibus densissimi </l>
<l>Imbres ruebant, jamque victa fluctui</l>
<l>Latus carina fortiori praebuit</l>
<l>In frusta laxis diffluens compagibus.</l>
<l>Sibi quisque quaerit mortis, at frustra, fugam;</l>
<l n="10">Omnes profundum navitas sorbet mare. </l>
<l>Adhuc natabat unus, quem frementior</l>
<l>Pene obruebat fluctus alto gurgite.</l>
<l>De prora in aequor forte sed dum ferreus</l>
<l>Cadebat uncus, vis furentis aequoris</l>
<l n="15">Tabulam peramplam nuper effractae ratis </l>
<l>Utriusque dentis egit inter angulos; </l>
<l>Clavoque veluti fixa cum consisteret,</l>
<l>Ponto innatantem sustinebat anchoram.</l>
<l>Hanc dexter uncis manibus ut prehendidit,</l>
<l n="20">Ecce illa fluctu grandiore concita </l>
<l>Incolumem in oras littoris amici dedit.</l>
<l>Fortuna si te praepotens salvum velit,</l>
<l>Tuam in salutem vertere id efficax erit,</l>
<l>Minus quod aptum tu saluti existimas.</l>
</div>
<div xml:id="F1-06-2">
<head> Priciza VI. </head>
<p>Pr. Isplivoje na sidru.</p>
<p>Cjovjek ki dopliva na sidru.</p>
<p>Put kraja hirdgliva sardito more cim</p>
<p> Jur plav ſachjeriva s' valim strahovitim,</p>
<p>Pomorze sve bljede strah smarti priuſe,</p>
<p> Uſmnascjat a sljede vjetrise, i k' tomuse.</p>
<p>Mnosc dascda sdruscjasce, kâ zarna iſ oblaka 5 </p>
<p> Tac silno padasce, da nigda bj taka.</p>
<p>Korabglja valima jur jacim mjesto da,</p>
<p> Rasutim ſglobima terse sva raspada.</p>
<p>Iſ smartnese iſvuchi isctu uſe, al ſamani,</p>
<p> More proſcdiruchi ù dubinu svjeh sni. 10</p>
<p>Josc jedan plovasce po moru, koga val</p>
<p>ſa priklopit stasce s' vegljom silom do mal.</p>
<p>Al s' purre sidro cim ù more padasce,</p>
<p> Val s' naporom mnoghim ki dasku tiskasce,</p>
<p>Dasku, kâje od plavi raſbjene, meghju dva 15</p>
<p> Tac ſubaje ustavi od sidra, dase sva</p>
<p>Usadi tù tako, kô cjavlim pribjena,</p>
<p> I sidru nikako dà pasti morska ù dna.</p>
<p>Rukam potomgase on hrabren uhvati,</p>
<p> Val s' srechjom u cjas – se uſdiſce isti ti, 20</p>
<p>Prjateglski ki na kraj dadega citava.</p>
<p>Ako tebe (ovo ſnaj) hochje Srechja ſdrava,</p>
<p>Stvarimchjese sluscit, ſa tebe spasiti,</p>
<p> Onim, kêchjesc zjenit podobne magne ti </p>
</div>
<div xml:id="F1-06-3">
<head> Pripov. VI. </head>
<p>
<hi>Isplivvoje na Sidru.</hi>
</p>
<p>
<hi>Cjovjek plivvajuchi na Sidru.</hi>
</p>
<p>Docîm vjettar isnenade</p>
<p> Morrem plahu bjes razgliuti</p>
<p> Plav muccenu silla tade</p>
<p> K' starmennittoj tiska Gliuti.</p>
<p>Nepristavno Mugna Sîva, 5</p>
<p> Nochje Maerkla sve prikrilla;</p>
<p> Pottopomſe Dasc proliva;</p>
<p> Poghinnuttje vajmeh silla.</p>
<p>Svak – cjaſ jacce, svak –cjaſ gorre</p>
<p> Pomoraz – se tusgian smeta 10</p>
<p> Ghdjeno uſavri bjesno Morre</p>
<p> Ghdîse s' Vâlom Vâl suſreta:</p>
<p>Vjettar dutti nepristaje</p>
<p> Nêghſe usmnasgia svak – ciaſ vechie</p>
<p> Staermennitte Plav od kraje 15</p>
<p> Rasbjase rad Nesrechie,</p>
<p>Rasliutjene sred Puccine </p>
<p> Nechie ikomu smaert da prosti,</p>
<p> Sillno Morre sred Dubine</p>
<p>Jâs otvorrâ beſ Millosti. 20</p>
<p>Samo jedan tusgian plovve,</p>
<p> Koga Morrſki val ismucci,</p>
<p> Saman pommoch vappi, i sovve</p>
<p> Kada bjesno Morre bucci.</p>
<p>Sidro docîm k' mom upadda 25</p>
<p> Sctizza k' gnemmu ter doplje</p>
<p> Subaâ k' kutjm isnenada</p>
<p> Strucechise sva sabije:</p>
<p>Morrem sidro kad plovechi </p>
<p> Uſdaersgiatſe vaerhom budde 30</p>
<p> Hittar Mladich tôm u srechi</p>
<p> Oblakſciava plovvne trude.</p>
<p>Sidro jacce pritiskiva </p>
<p>Svescto mosge tôm u sgoddi,</p>
<p> Kîga sasvijem sdravva, i sgiva 35</p>
<p> Na sgiudjeni kraj dovoddi.</p>
<p>"Ako tebbe sahraniti</p>
<p> Ceſ ushochie s' blaghe srechie</p>
<p> Korisnochie sdravglia bitti</p>
<p> Sctoje od sctette zjenit vechie." 40</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F1-07">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F1-07-1">
<head>VII.</head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Recce Deva: sctosi u menni pravo ughledo? </p>
<p>Dixit Camelus: quid in me rectum animadvertisti?</p>
</epigraph>
<argument>
<p> Camelus, et Vulpes. </p>
</argument>
<l>Primo Cameli corpus ut Vulpecula</l>
<l>Immane vidit, pene liquit spiritum</l>
<l>Metu, rata animum respondere corpori.</l>
<l>At mox eundem ad genua dum advolvi videt</l>
<l n="5">Homuncionis, et exhibere jam latus </l>
<l>Oneri, appropinquans liberius haec quaerere:</l>
<l>Cur bina dorso prominerent in suo</l>
<l>Tubera? quid ipsi gibber esset pectori?</l>
<l>Vulpem Camelus sentiens tantum has suo</l>
<l n="10">Deformitates adnotasse in corpore, </l>
<l>Silentioque praeterisse caetera,</l>
<l>Haecne ergo, dixit, vitia tu tantum, soror,</l>
<l>Majora cernis? Per tuum at te oro caput,</l>
<l>Dic, cum me in omnem rite partem inspexeris,</l>
<l n="15">Quid non abnorme, distortumque videris? </l>
<l>
<emph>Hunc saepe multis deprehendes obrutum</emph>
</l>
<l>
<emph>Vitiis, in quo unum pervidebas antea.</emph>
</l>
</div>
<div xml:id="F1-07-2" xml:lang="hr">
<head> Priciza VII. </head>
<p>
<hi>Pr. Rece Deva: sctosi ù meni pravo ughledo?</hi>
</p>
<p>
<hi>Deva, i Kuna.</hi>
</p>
<p>Kad Deve uda tâ jamacna parvi krat</p>
<p> Kuni, kâju sreta, bj dato ughledat,</p>
<p>Mallomagn neiſghinu od straha, ere mgnjasce,</p>
<p> Tjela na veglinu duh da odgovarasce.</p>
<p>Al padnut kadaju na kogljena ghleda 5</p>
<p> Cjoecizu, i daju tovarj gnemse dà,</p>
<p>Jur uſlobaghjase, beſ straha i pristupi,</p>
<p> Ter ù glas, s' cesase, ovako ſaupi,</p>
<p>Dvje na harbatu gharbe uſdiscju tebi,</p>
<p>Trechja i na parsim tù? Kad cju Deva, scto bj </p>
<p>Kuna ù gnoj vidila, ter samo dase od tih </p>
<p> Gardochjâ stavila, a ne od ostalih,</p>
<p>Tot ove samo ti ù meni, Sele mâ,</p>
<p> Vidje neiſvarsnosti povechje? Al – te ja</p>
<p>ſaklignem glavom tvom, da kadme budesc ti 15</p>
<p> Sasvih stranâ okom pomgnivo paſiti,</p>
<p>Recesc ù meni scto jel neiſkrivgljeno</p>
<p> Budu tù ſalâ stô, ghdie jedno zjegneno.</p>
</div>
<div xml:id="F1-07-3" xml:lang="hr">
<p>
<hi>Pripov. VII.</hi>
</p>
<p>
<hi>Recce Deva, sctosi ù menni pravvo ugleddo.</hi>
</p>
<p>
<hi>Deva, i Kuna.</hi>
</p>
<p>Kad Deve veliki staſ Kuna rasgleda</p>
<p> Cjuddise Priliki, zijech straha ter predda.</p>
<p>Er Tjelo kakvoje, varraſe da tako</p>
<p> Saerzechie bit svoje moghuchje jednako:</p>
<p>Prignutti koljennâ, nu docîm gleddaje 5</p>
<p>Gdje prima bremmenâ, slobbodno pitaje: </p>
<p>Tvê Plechi gukavve, buddimi rad rjeti,</p>
<p> I Paerſi garbavve cemuſu vidjetti?</p>
<p>Kad Deva sluſciasce, da samo rasgleda</p>
<p> Sctò grubo, i mucciaſce bî svescto beſ reda; 10</p>
<p>Dasu ovve, zjennisc ti, kê viddisc ù menni</p>
<p> Naigore grubbosti, tu miso promjeni;</p>
<p>Dobrome rasgleda, bûd Glava tvâ sdravvo</p>
<p>Ù menni jel' reda, sctoggodli jêl' pravvo!</p>
<p>"Scto samo jedinu, prikorrit nebuddi 15</p>
<p> Ugleddasc krivinnu; pomgnivo nêgh sudi,</p>
<p>I nachiesc tad dosti sla, lasgi himbenne</p>
<p> Nikakve vjerrnosti, posctegna, ni zjenne!“</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F1-08">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F1-08-1">
<head>VIII.</head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Ni dobru stezi, ni aerghjavu ostavi.</p>
<p> Nec bono acquire, nec relinque. </p>
</epigraph>
<argument>
<p>
Homo pro haerede nimis sollicitus.
</p>
</argument>
<l>Exempla quidam solida virtutum suae</l>
<l>Sobolis ob oculos suetus usque ponere,</l>
<l>Animumque honestis institutis fingere</l>
<l>Sat liberalem se futurum in filios</l>
<l n="5">Existimabat, illa si relinqueret </l>
<l>Bona, quibus animus inclarescit. Divitem</l>
<l>Hic porro quemdam cum videret improbo</l>
<l>Labore niti, ditior ut evaderet,</l>
<l>Interrogavit, cur suum miserrimus</l>
<l n="10">Angore tanto maceraret spiritum? </l>
<l>Cui dives: amor in filios sic anxiam</l>
<l>Me cogit operam ponere, ut sit maxima</l>
<l>Haereditatis singulorum portio.</l>
<l>Tunc ille, sobolis si tuae est animus, ait,</l>
<l n="15">Virtute vera praeditus, haud opibus eget, </l>
<l>Quas tu relinques; pectora at si sordibus</l>
<l>Infecta vitii, sic parabis fomitem,</l>
<l>Evadat ut adhuc illa depravatior.</l>
<l>
<emph>Idcirco dictum: nec bono accumules opes,</emph>
</l>
<l n="20">
<emph>Contento paucis; nec relinquas improbo, </emph>
</l>
<l>Suas profusuro omnia in libidines.</l>
</div>
<div xml:lang="hr" xml:id="F1-08-2">
<head> Priciza VIII. </head>
<p>
<hi>Pr. Ni dobru stezi, ni arghjavu ostavi.</hi>
</p>
<p>Cjovjek, kise odvisce brine ſa basctinika.*</p>
<p>
<hi>*djedinika.</hi>
</p>
<p>Njeki, ki svoima od kreposti iſghlede Stavglja sinovima prid oci, daih
sljede, </p>
<p>I ki duh nauzim vrjednim goi gnima,</p>
<p> Zjegnasce, prema gnim blagodaran da ima</p>
<p>Odvisce zjegnen bit, dobra tâ kadaim 5</p>
<p> Uſbude ostavit, resise duscja s' kim</p>
<p>Ovi er jednoga bogatza vidjasce,</p>
<p>Ki dobra josc mnoga s' trudom nastojasce</p>
<p>S' trùdom karvavim stech, ſasctono tuſcjan ti,</p>
<p> (Gnemu ovako htje rech) tvoj duh pecjaliti? 10</p>
<p>Kom' on: od djezeme gljubav silj trudit,</p>
<p> Da stoke bude od mê dobar dil svakom bit.</p>
<p>Ovi umno tad tâ recemu. Ako tvim</p>
<p> Duscjaje uresita krepostiu porodim,</p>
<p>Potreba nj gnima od blaga, keim ti 15</p>
<p> Uſbudesc s' teſima radgnami ostaviti.</p>
<p>Nu ako sarze gnim jurje iſopaceno,</p>
<p> Cinichjesc, gore s' tim daim bude isctechjeno.</p>
<p>Receno jes s' toga: ni dobru nemoj ti</p>
<p> (ſadovogli er malloga) bogastva kupiti, 20</p>
<p>Ni ſlu ostaviti nebud blaga dosti</p>
<p>Erchjega istrosciti svoje ù povoglnosti </p>
<p>
<hi>Pripov. VIII.</hi>
</p>
<p>
<hi>Ni Dobru stezi, ni Aerghiavu ostavvi.</hi>
</p>
<p>
<hi>Cjovjek sa svoga Basctinika, alliti Ereda</hi>
</p>
<p>odvisce pomgniv.</p>
<p>Prikaſati</p>
<p>Budde immatti</p>
<p>Gnekki obbicciaj svôm Poroddu</p>
<p>Stavne isgledde svijeh krepposti, </p>
<p>Duh sa dosti 5</p>
<p>Dase isvaerſnom reſi u Ploddu.</p>
<p>Blagodaran,</p>
<p>Svôm i haran</p>
<p>Dabi Djezzi vechma bio </p>
<p>Zjeni, gnimma kad ostavvi 10</p>
<p>Bigliegh pravi</p>
<p>Dobra, kijemſe Duh reſio</p>
<p>Isnenade </p>
<p>Viddi tade </p>
<p>Boggattoga cîm Gospara 15</p>
<p>Sa vêch stechi, ki svegh trudi,</p>
<p>Snatti sgiudi</p>
<p>Cemu tako Duh umara? </p>
<p>Odgovvorri, </p>
<p>Daſe morri 20</p>
<p>Svê Djeccizze zijech Gliubavi,</p>
<p>Dabi obbilnij gnimma Dijo</p>
<p>Ostavvio</p>
<p>Blaga, koga s' trudom spravvi.</p>
<p>Duh akoje 25</p>
<p>Djezze tvoje,</p>
<p>Gnemmu recce, pun krepposti</p>
<p>Saman gnimma jesu odvechie</p>
<p>Blago, i srechie,</p>
<p>Svakke saman obbilnoſti, 30</p>
<p>Akoe paka</p>
<p>Slochia opaka</p>
<p>Saerze gnimma vech sanjela,</p>
<p>S' tessjemchiesc svak – cjas jacce </p>
<p>Milli Bracce, 35</p>
<p>Gnjih ponukat na slâ Djellâ.</p>
<p>"Dobbar kîje</p>
<p>Gnemmu nie</p>
<p>Potrebnitto Blago od svîta, </p>
<p>Onnje miran srechie svoje 40</p>
<p>Nitti tvoje</p>
<p>Iscte Blago, sgjudi, i pita.</p>
<p>Alli inako</p>
<p>Svoje opako </p>
<p>Traje vrjeme Slobnik hudi: 45</p>
<p>Prosippatti blago ù Slochie</p>
<p>Svak –ciaſ hochie:</p>
<p>Saman tvêſu Mukke, i trudi.“</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F1-09">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F1-09-1">
<head>
IX.
</head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Nemoghu biti i Vuzi sitti, i Koſlichi na broju.</p>
<p>Nequeunt esse et lupi saturi, et haedi integro numero. </p>
</epigraph>
<argument>
<p>Vulpes, et Haedus.</p>
</argument>
<l>Protecta denso cespite haec Vulpis loqui</l>
<l>Lupum audiebat: ventris haec voracitas,</l>
<l>Quae nos in horas exacerbat singulas,</l>
<l>Immane data fuisset in malum lupis,</l>
<l n="5">Praedare facile imbelle ni foret pecus. </l>
<l>Haec fatus, agnum nuper ex ovilibus</l>
<l>Raptum cruentis dissecare dentibus</l>
<l>Coepit: per agros illa victum quaerere</l>
<l>Illinc abibat tacita, cum per roscida</l>
<l n="10">Adspexit haedum subsilire gramina. </l>
<l>Confabulati cum fuissent invicem</l>
<l>Verbis amicis, multa de Lupo queri</l>
<l>Occoepit hoedus; quod suorum plurimos</l>
<l>Fratrum quotannis omne jus contra latro</l>
<l n="15">Trux ille fauce devoraret improba, </l>
<l>Quod propagari caprinum haud sineret genus,</l>
<l>Metuque vitam contristaret anxio.</l>
<l>Tum Vulpis illi: justus irasci dolor<emph> </emph>
</l>
<l>Te porro cogit; id sed expendas velim.</l>
<l n="20">Natura ab ipsa cum sit in vestrum haec genus </l>
<l>Insita lupis voracitas, quam vereor heu!</l>
<l>Custode nullo dum vagaris, ne tui,</l>
<l>Haede, expleatur illa damno corporis.</l>
<l>Tristis timorem comprobavit exitus.</l>
<l n="25">
<emph>Nequit potentum res pariter accrescere,</emph>
</l>
<l>Et sua manere tenuioribus integra.</l>
</div>
<div xml:lang="hr">
<head>
Priciza IX.
</head>
<p>Pr. Nemogu bit i Vuzi siti, </p>
<p>i koſlichi na broju.</p>
<p>Kuna, i Koſle.</p>
<p>Kuna, kû uſnositi gharm sasvim kriasce, </p>
<p> Vuka besjediti ovako sliscjasce.</p>
<p>Nenasitnos ova, kâ svegh poticenas,</p>
<p> ſa ſcivot Vukovâ bilabi ù ſao cjas,</p>
<p>Da krotko lasno nj stadonam pljeniti. 5</p>
<p> Tô reksci, koga odnj skoro, sta darpiti</p>
<p>ſubima nemillim Jagneta na travi.</p>
<p> Ona mûce ſa tim poghje da dobavi</p>
<p>Hranese sctogodi, kad eto ureda</p>
<p> Mlado Koſle odi, ghdi skace, ughleda. 10 </p>
<p>Cim meju sobome, prjategli kô milli</p>
<p> Rjeci oni tihome bjehu besjedili,</p>
<p>Koſle uſe velmise na vuka tuſciti</p>
<p> Scto svake mnoſise godine dospiti</p>
<p>Svoje brachje po ſlom vide grabiteglju, 15</p>
<p> Rodu ki uſplodit svôm nedase ù veseglju,</p>
<p>Nu ù strahu trajati cinjim ſcivot svoj.</p>
<p>Gnem ona: sctose ti sarcisc, o draghi moj,</p>
<p>Pravedan ghniv tie; al ovo promisli,</p>
<p>Proscdarlos poklie, proch vam kû Vuzi ſli 20</p>
<p>Kaſcju, gnima dana odſgar, jase boim,</p>
<p> Cimte beſ straſcjana vidim it poglim tim,</p>
<p>Tjela udim da tvoga nebude sichjena.</p>
<p> Navischja od svoga bj straha iſpugnena.</p>
<p>Moguchju nemogu stokese uſmnaſcjati, 25</p>
<p>I zjele ubogu istodobno ostati.</p>
<p>
<hi>Pripov. IX.</hi>
</p>
<p>Nemoghu bitti i Vuzi sitti, </p>
<p>i koslichi na broju.</p>
<p>Kuna, i Koslich.</p>
<p>Ù guſtomu buſu stala</p>
<p>Kuna kada sakrivena,</p>
<p>Vuka kliknut tuj sluscjalla</p>
<p> Nevidjena.</p>
<p>Da nie pljenit lasno oborre, 5</p>
<p>Kâbi vajmeh bila mukka,</p>
<p>Scto proscdaerloſ svak – ciaſ gorre</p>
<p>Morri Vuka!</p>
<p>Docîm ovvò bessjeddio,</p>
<p>Jagancichia raſkidatti 10</p>
<p>Pocce, koga saplienio</p>
<p>Ù Pojatti.</p>
<p>Kuna tada po Livaddi </p>
<p>Iskat hranu hoddilaje,</p>
<p>Kosle skakat iſnednadi 15</p>
<p>Vidjelaje.</p>
<p>Skladno gnegga kad posdravvi,</p>
<p>I s' gnimeſe rasgovorri, </p>
<p>Kosle nemir kasge pravi,</p>
<p>Kîga morri. 20</p>
<p>Svakko, recce, Vukje hudi</p>
<p>Ljetto porraſ uccinnio,</p>
<p>I nasc dabi vechma trudi </p>
<p>Tragh dospio.</p>
<p>Sgjallim bolleſ, tughe, i jaddâ 25 </p>
<p>Kâte morru svak – cias jacce, </p>
<p>Recce kuna, nummi sada</p>
<p>Rezi Bracce?</p>
<p>Kadje Vukom po Naravvi</p>
<p>Dano Porod vaſc pljeniti 30</p>
<p>Strahme na ovvom dachiesc travi</p>
<p>Maertav bitti;</p>
<p>I do mallo beſ obsira</p>
<p>Vuk tvoj sgivot da ne umorri,</p>
<p>Cîmſe skitasc beſ Paſtira 35</p>
<p>Sâm po Gorri. </p>
<p>Svescto kuna tad nariza</p>
<p>Do baerſose sve to sgoddi,</p>
<p>K' gnemmu vajmeh huda liza</p>
<p>Vuk dohoddi. 40</p>
<p>Ugn kaervavi sub sabije,</p>
<p>Daerpi, davi, mucci i derre,</p>
<p>I dôk gnegga, miran nie,</p>
<p>Ne proscderre.</p>
<p>"Stvâr moghuchijeh usmnosgitti 45</p>
<p>Nemosgesse tac jednako</p>
<p>Nitti slabbijeh zjele bitti<emph> </emph>
</p>
<p>Stvâri tako.“</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F1-10">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F1-10-1">
<head> X. </head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Tko sebbe goj, najbogli perivoj goj.</p>
<p> Qui seipsum pascit, optimum hortum pascit. </p>
</epigraph>
<argument>
<p> Homo seipsum moderate curans. </p>
</argument>
<l>Summa excolebant hortulos industria</l>
<l>Daphnis, Menalcas, et Palaemon, singulis</l>
<l>Hinc quod redibat dividentes mensibus.</l>
<l>Avariore sed quod essent indole,</l>
<l n="5">Nil concoquebant, abstinentes omnium </l>
<l>Obsoniorum: cruda semper allia,</l>
<l>Acresque caepas pransitabant, fontium</l>
<l>Aquam haurientes absque vini guttula.</l>
<l>Illos Amyntas cum videret sordido,</l>
<l n="10">Ut censum haberent ampliorem, deditos </l>
<l>Sic victu, Amyntas nutriendo corpori</l>
<l>A temperatis non abhorrens sumptibus,</l>
<l>Vos excolendis diligenter hortulis</l>
<l>Vacatis, inquit; at sui qui suscipit</l>
<l n="15">Curam, elaborat hic vireto in optimo. </l>
<l>
<emph>Qui recto Amyntae verba sensu acceperit,</emph>
</l>
<l>Quos heic notare voluerim, facile sciet;</l>
<l>Damnari at omne norit immodicum mihi.</l>
</div>
<div xml:lang="hr">
<p>
<hi>Priciza X.</hi>
</p>
<p>Pr. Tko sebe goi, najbogli perivoj goi. </p>
<p>
<hi>Cjovjek ki sebe istoga raſloſcito goi.</hi>
</p>
<p>Miljenko, Radivoj, i Gljubmir s' vegljome</p>
<p> Prostrani perivoj gojahu pomgnome.</p>
<p>Meu sobom svakoga mjeseza djegljahu</p>
<p> Scto vartla iſ toga iſvadit biahu.</p>
<p>Al lakome odvisce biusci naravi, 5</p>
<p> Niscta oni nehitsce kuhati lukavi.</p>
<p>Ù tarbuh sugdaim vruchja nedohodi,</p>
<p> Jestojska luk je gnim i samoj ò vodi</p>
<p>Kapglize beſ vina slabo ſcivukaju.</p>
<p> Radat, kie cina moga, vladaju 10</p>
<p>Kôse oni videchi lakomo od vechje,</p>
<p> ſa pjeneſ stech vechi, Radat koi nechje</p>
<p>Da sctedi trosciti raſloscno pjeneſ svoj.</p>
<p> Receim: vi vasc ti ſa goit perivoj</p>
<p>Stavgljate pomgnu svu, al tko sebe goi, 15</p>
<p> On ò perivoju najbogljem nastoi.</p>
<p>Tko rjeci Radata s' dobre strane hita,</p>
<p> Na kieh pada tâ pripovjes dohita.</p>
<p>Al i ovo ſnat ima, prikorednu da ù svim</p>
<p> Takoghjer stvarima ſalihos ja hulim. 20</p>
<p>
<hi>Pripov. X.</hi>
</p>
<p>Ko sebbe goij, naibogli Perivoj goij. </p>
<p>Cjovjek sam sebbe rasborno gojechi.</p>
<p>Mlâd Barſctanko, s' gnim Radmijo, </p>
<p>Dracko ù Drusgbi tom josc budde.</p>
<p>Svakkije od gnjh baerſ spravvio</p>
<p>Zorrom pochi svê na trude:</p>
<p>Vaert urescen zijech hittrosti 5</p>
<p>Svakkeijm ploddi raslikosti.</p>
<p>Jednom Mladi Mjessez kada</p>
<p>Svoj okollisc svjetlo reſi,</p>
<p>Selennijeh vaerh Livaddâ</p>
<p>ſdrake sterrech sgar s' Nebbeſi 10</p>
<p>Cîmſe vidde kobne sjenni,</p>
<p>Terse opeta Mjessez mjeni;</p>
<p>Tad sdrusgeni jur Pastjeri</p>
<p>Plod od ſemglie rasdiegliuju, </p>
<p>Sgivech vajmeh gorre od svjeri, 15 </p>
<p>Sasve obbilni jur gladduju;</p>
<p>Sirrov jedu Luk, Capullu,</p>
<p>Piju hladne vodde Cmullu.</p>
<p>Gnih Listavko docîm viddi,</p>
<p>Ghdjejh morri glâd nemillo, 20 </p>
<p>Kî rasborno trattit slîdi,</p>
<p>Skladno i krjepit svoje Tîlo,</p>
<p>Mnoghom passech gnjh ù jedu,</p>
<p>Ovvu glaſi tad bessjedu:</p>
<p>Vi pomgnivo nastojte 25 </p>
<p>Uressiti Perivoje</p>
<p>Da jest vrjedan, nauccitte</p>
<p>Kogod krjepi Tjelo svoje;</p>
<p>Jest Perivoj ghisdav, ljepi,</p>
<p>Koggod sama sebbe krjepi. 30</p>
<p>"Ovvo koggod rasumije,</p>
<p>Lasnochjese domislitti,</p>
<p>Svescto rekoh mallo prie,</p>
<p>Koga hochiu prikoritti:</p>
<p>Nêk pohullit svak – ciaſ budde 35</p>
<p>Neurednâ Djellâ, i trude.“</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F1-11">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F1-11-1">
<head> XI. </head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> ſaludumje biser, kadmi gharlo davi.</p>
<p> Quid mihi gemmae, si guttur elidunt? </p>
</epigraph>
<argument>
<p> Matrona, et Monile. </p>
</argument>
<l>Matrona collo cum Monile lacteo</l>
<l>Gemmis et auro splendidum deponeret,</l>
<l>Illud severo conspicata lumine</l>
<l>Sprevit. Monile stupuit, insanam putans.</l>
<l n="5">MON. Tun' me ergo, quo omnis, quae placere discupit,</l>
<l>Ornare collum foemina impense studet,</l>
<l>Abs te una fastu sic superbo rejicis?</l>
<l>MAT. Ne crede, fastum perpulisse, ut ponerem,</l>
<l>Tua at quod opera strangulari sentio.</l>
<l n="10">MON. Nil tale metuas, si relaxes taeniam. </l>
<l>MAT. Elidis et sic colla. MON. Tamen id explica.</l>
<l>MAT. Viro locata cum fuissem diviti,</l>
<l> Fortunae at ipsa tenuis, ille cyclade</l>
<l> Me aurata operuit, ille gemmis dexteram</l>
<l n="15"> Ornavit, ut qui me foris videt, hic satis </l>
<l> Putet beatam; at si domi quo vivimus</l>
<l> Pacto... Monile foeminam heic interloqui:</l>
<l> Ne plura narres, sed viro da crimini</l>
<l> Quod strangularis, non monili gemmeo.</l>
<l>
<emph>Mediis in opibus saepe animus est anxius. </emph>
</l>
</div>
<div xml:lang="hr">
<p>
<hi>XI.</hi>
</p>
<p>
<hi>Pr. ſaludumie biser, kadmi garlo davi.</hi>
</p>
<p>
<hi>Gospoghja, i Oghargljaj.</hi>
</p>
<p>Gospoghja diſasce oghargljaj cim s' vrata,</p>
<p> Ki nabjen biasce bisera, i ſlata,</p>
<p>Krivoga gledajuch darsci ù nezjeni:</p>
<p> On se snebivajuch mahnituje zjeni.</p>
<p>Tot mene, kim ſcena svaka, kâ omiliti 5</p>
<p> Nastoi, urescena iscte sveghjer biti,</p>
<p>S' vrata odmechjesc tvoga sama, ers' ohola, ti?</p>
<p> (Gosp.) Ne zjeni da s' toga jate htjeh smetnuti</p>
<p>Nego er scto chjutim, ſlo davisc dame ti.</p>
<p> (Ogharg.) Trak popusti, i vech tim nebudse </p>
<p> strasciti 10 </p>
<p>(Gosp)Alimi i tako ti vrat davisc.(Ogharg) Boglje tô</p>
<p> Htjejmi tomaciti. (Gosp.) Ja, bichje kû prosto</p>
<p>Dopade, udata ſa muſcja buduchi </p>
<p> Veoma bogata, on u ſlatne obuchi</p>
<p>Hotjeme hagline, na rukam parstene 15</p>
<p> ſamjerne svjetline stavimi, i zjene.</p>
<p>Na dvoru tkogodi da mene vidi it</p>
<p> Srechnia ne rodi dase druga ima mnit.</p>
<p>Nu pak kao ù kuchi ſcivemo ....Rjec ſceni</p>
<p> Tad on pisjekuchi, vech ne kaſci meni, 20</p>
<p>Recejoj, i sctosi davgljena, krivo daj</p>
<p> Muſcju, ne prinosi tuscbe na Oghargljaj.</p>
<p>Sred blaga, i svake raskosce vechkrati</p>
<p> Duh muke opake nepokojan pati.</p>
<p>
<hi>Pripov. XI.</hi>
</p>
<p>
<hi>ſaludumje bisser, kadmi gharlo davi.</hi>
</p>
<p>
<hi>Gospoja, i Ogargliaj.</hi>
</p>
<p>Prighisdavva kad Gospoja</p>
<p> S bjela Ogargliaj vrata disge,</p>
<p> Ugn upirruch occi svoje,</p>
<p> Gnega tlacci, jed rasgisge.</p>
<p>Ogargliajse veomma cjuddi 5</p>
<p> Zjenech daje svjest gubilla</p>
<p>Ogar. Cemu, recce, possor hudi? </p>
<p> Menni jesi scto nemilla?</p>
<p>S' takom vjameh oholloſti</p>
<p> Cemu odmechiesc rusgno menne? 10</p>
<p> Ljepom kêsu slavne vlaâſti</p>
<p> Kad vrât resu s'samnom sgene.</p>
<p>Gosp. Daje ohollaſ, ah ne zjeni,</p>
<p> Sctosam tebbe ja dignulla;</p>
<p> Daviſc (govvor nie himbenni) 15</p>
<p> Mallo nieſam isdahnulla.</p>
<p>Ogar. Nemo date to vech smeta,</p>
<p> Ogargliajse tad isusti,</p>
<p> Ako ciujesc date opeta</p>
<p> Davim, mallo trak odpusti. 20</p>
<p>Gosp. Davisc vajmeh ti svakako,</p>
<p> Gospojatte s' tegga tlacci.</p>
<p>Ogar. Nemo sudit naopako</p>
<p> Govvor, mollim, tvoj tomacci.</p>
<p>Gosp. Sa Ciovjeka kad Bogatta 25</p>
<p> Mogha is bichia potisctena</p>
<p> Srechnom ceſti tih udata,</p>
<p> Gliubglieſglivvo ter ciutjena</p>
<p>ſlato, Biser mû ſa srechiu</p>
<p> Svakke uressne jur naprave 30</p>
<p> ſlatnu dava Musg odjechiu</p>
<p> I raslike josc sabave.</p>
<p>Kogod menne tada viddi</p>
<p>Punnu dike, slavve i uressa,</p>
<p> Srechi mojoij svak savidi 35</p>
<p> I sladdosti mogha udessa:</p>
<p>Nu da budde ko vidjetti,</p>
<p> Sctome u kuchi svak – ciaſ morri...</p>
<p> Ogargliajoj neda isjreti</p>
<p> Ovakojoij ter govvorri. 40</p>
<p>Tvû bessjeddu vech ustavvi,</p>
<p> Ogargliaja nemo tvoga</p>
<p> Krivit, sctote morri, i davi,</p>
<p> Krivi Musgia, krivi istoga</p>
<p>"Sred Bogastva vechie krati 45</p>
<p> Smuchja, himba, jad pribiva, </p>
<p> I mnoghosse putaâ obrati</p>
<p> U Plac grossni raddoſ sgiva.“</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F1-12">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F1-12-1">
<head> XII. </head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Gollo ſdravglje, gotova nemoch.</p>
<p> Nuda salus, praesens morbus. </p>
</epigraph>
<argument>
<p> Sanus aegrotans. </p>
</argument>
<l>Praesente morbo se teneri Corbulo,</l>
<l>Sanum indicabat lucidus quem oris color,</l>
<l>Medico asserebat. Exterius hic cernere</l>
<l>Cum signa morbi nulla posset, indole</l>
<l n="5">Meticulosa Corbulonem credidit, </l>
<l>Tetrasque monuit inquieto ut pectore</l>
<l>Curas abigeret. Alter obfirmatius</l>
<l>Perstans priore fixus in sententia</l>
<l>Medicum coegit nominare plurimos,</l>
<l n="10">Occultioris esse qui generis solent </l>
<l>Morbos, ut hominis proprium deprenderet.</l>
<l>Cumque hic eorum se negaret quopiam,</l>
<l>Quos indicabat, affici, jam coeperat</l>
<l>Timere medicus, tristis humor impotem</l>
<l n="15">Ne mentis hominem reddidisset. Corbulo, </l>
<l>Cui praeter unam sanitatem caetera</l>
<l>Deerant, medentem cum videret anxium</l>
<l>Se propter, illam verbis rem secuit tribus:</l>
<l>Ne plura, quaeso; nam mihi pol! adest salus,</l>
<l n="20">At nuda cum sit, morbi germana est soror. </l>
<l>
<emph>Perinde egestas summa ab hominibus solet,</emph>
</l>
<l>Ac quodvis aliud triste permetui malum.</l>
</div>
<div xml:lang="hr">
<p>
<hi>Priciza XII.</hi>
</p>
<p>
<hi>Pr. Golo ſdravglje, gotova nemoch.</hi>
</p>
<p>
<hi>ſdrav nemochjan.</hi>
</p>
<p>Daje ſloces Scturiza ljekaru vegljasce,</p>
<p> ſasve pomast liza, sraznaga kaſasce.</p>
<p>Nemochi bigljega s' dvora er vidit nj,</p>
<p> Naravi on gnega plascive odvech mni</p>
<p>Jerga svjetovati uſe da ſlu voglju, 5</p>
<p> I brighe tjerati bude, kêga koglju.</p>
<p>Scturiza al er isto govorit sljedimu,</p>
<p> Ljekar mnoghe uſ tô nemochi broimu,</p>
<p>Ke ù nami stati obicnesu ù potaj,</p>
<p>Damue obaſnati, kû ima cjovjek taj. 10</p>
<p>Niednom on od ti' gnemu er odgovara</p>
<p> Nemochj da pati, strah uſe ljekara</p>
<p>Zarna [...], raſbita, odviscju kû ù gnem mni,</p>
<p> Luda, al mahnita jurga ucinila nj.</p>
<p>Scturiza, komu sva van ſdravglja nestasce, 15</p>
<p> ſa sebe sckarbgliva ljekara er vidjasce,</p>
<p>Raſdrjesci uſo ti s' tri rjeci ovako.</p>
<p> Naprjeda vechje ti nehodi nikako.</p>
<p>Ja ſdravglje doista da imam, budti ſnat,</p>
<p> Al golo erje tô, nemochi on jest brat. 20</p>
<p>Ubosctva toliko gljudise strasciti</p>
<p>Opchje, ſlu koliko najvechjem na sviti. </p>
<p>
<hi>Pripov. XII.</hi>
</p>
<p>Gollo ſdravglie, Gottova Nemoch.</p>
<p>
<hi>ſdravv Nemochian.</hi>
</p>
<p>Stanovitto potvardiva</p>
<p>Svom Ljecniku Mlad Lovorko,</p>
<p>Daga Nemoch bolleſniva</p>
<p> Mucci gorko.</p>
<p>Nijedan bigliegh od Nemochi 5</p>
<p>Mosge Liecnik jur poznatti,</p>
<p>Nesna kêchie tad pomochi</p>
<p> Gnemmu datti.</p>
<p>Sumgni daje svê Naravvi</p>
<p>Prem strascivve, termu recce, 10</p>
<p>Da svê Misli hude ostavvi</p>
<p> Na dalecce.</p>
<p>On stanovvit sillovoje</p>
<p>Da Liecnike skuppit budde</p>
<p>Ki Nemochi jeda svoje 15</p>
<p> Posna trude.</p>
<p>Liecnik pomgniv immennuje</p>
<p>Kogod liecit dobro ummje:</p>
<p>Toij bessjeddi nevjerruje,</p>
<p> Miran nie. 20</p>
<p>Sumgni Liecnik s' svom stavnosti,</p>
<p>Da nebuddu hude voglie</p>
<p>Usroccitti Mahnittoſti</p>
<p> Trud, Nevoglie.</p>
<p>Nù Lovorku, kôm nestaju 25</p>
<p>Osvèm sdravglia stvari ostale</p>
<p>Gnegga taj – cjaſ osdraviaju</p>
<p> Rieci malle.</p>
<p>Vechme liecit, recce, ostavvi,</p>
<p>ſdravjam tvoje beſ pomochi: 30 </p>
<p>Gollo sdravglie bigliegh pravi</p>
<p> Jest Nemochi.</p>
<p>"Prid ubosctvom strah immatti</p>
<p>Svegh obbicciaj jest Cjovîku,</p>
<p>Nêgh da svakko slo kuſciatti 35</p>
<p> Budde vjku."</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F1-13">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F1-13-1">
<head> XIII. </head>
<epigraph>
<p>
<abbr>Illyr.</abbr> Tughja ſemglja ubja cjovieka. </p>
<p> Terra aliena homini animos adimit. </p>
</epigraph>
<argument>
<p> Asini, et Lupus. </p>
</argument>
<l>Fame premente, nemore ab obscuro Lupus</l>
<l>Ovile quaerens in viride descenderat</l>
<l>Pratum, quo Aselli pascebantur plurimi.</l>
<l>Pars ut rapacis ora viderunt feri,</l>
<l n="5">Timore victi protinus capessere </l>
<l>Fugam, pars alia nil raptoris horridum</l>
<l>Pavere rictum, ferreisque athletice</l>
<l>Coepere in auras calcibus proludere,</l>
<l>Ut, si ausit ultra progredi, praesentiat,</l>
<l n="10">Quanta obruendus sit procella: scilicet </l>
<l>Addebat illis patrium usque adeo solum</l>
<l>Vires in advenam hostem, ut audacissimos</l>
<l>Domi leones singuli se crederent.</l>
<l>Sibi Lupus cum hoste dimicandum ut strenuo</l>
<l n="15">Vidit, simulque venit in mentem, (*) gravi </l>
<l>Quam fuerit olim de genere quidam suo,</l>
<l>Dum pactum ab asino praemium stulte petit,</l>
<l>Percussus ictu, retroire maluit,</l>
<l>Famemque ferre, quam perire calcibus.</l>
<l n="20">
<emph>Patria addit animos saepe et imbelli viro, </emph>
</l>
<l>Aliena minuit terra vel fortissimis.</l>
<note>(*) <emph>Alluditur ad fabulam Aesopicam, quam eleganter expressit
Faernus; quaeque in numero ejus Fabularum quarta est.</emph>
</note>
</div>
<div xml:lang="hr">
<p>
<hi>Priciza XIII.</hi>
</p>
<p>
<hi>Pr.Tughja ſemglja ubia cjovjeka. </hi>
<emph>.</emph>
</p>
<p>
<hi>Tovari, i Vuk.</hi>
</p>
<p>Gladan Vuk iſ gore kad sighje ù poglje,</p>
<p> Isctuchi ù obore uvuchse, da koglje,</p>
<p>Livadi na rosnoj Tovarâ pasuchih</p>
<p> Iſnaghje velik broj: njekise oncjas od gnih</p>
<p>Od straha splascisce, rilo grabiteglja 5</p>
<p> Kad strascno vidisce, ter bjeſce dalek tja.</p>
<p>Druſi a naſad tim pocesce vitescki</p>
<p> Nogam podkovanim metatse, nek ſna ki</p>
<p>Udarazâ kruti' cekaga vegli broj.</p>
<p> Smionstvo na gljuti kad biga tislo boj. 10</p>
<p>Protiv neprjateglju tughinu ù ovima</p>
<p> Budi od boja ſceglju rodno mjesto oslima,</p>
<p>Tac da Lav svakise na kuchi svoj mgnjasce.</p>
<p> Potom Vuk stavise, s'kims' arvat imasce,</p>
<p>I na pamet ſgodno doghjemu, s' kakvime 15</p>
<p> Udarzem neſgodno ù staro bj vrime</p>
<p>Jedan svoga roda tresnut, kadje uſdarje</p>
<p> Isko ù Osla damu dà svoje ſa ljekarje,</p>
<p>Na traghse vratiti voli, i tarpjet glad,</p>
<p>Negh daga kopiti gvoſdeni ubiu tad. 20</p>
<p>Hrabrenstva i slabomu rodno mjesto ulaga,</p>
<p>Tughje i prisnascnomu mnogokratga odlaga.</p>
<p>
<hi>Pripov. XIII.</hi>
</p>
<p>
<hi>Tughja ſemglja ubja Cjovjeka. </hi>
<emph>.</emph>
</p>
<p>
<hi>Tovari, i Vuk.</hi>
</p>
<p>Isctom sdrakſe svjetli zorre</p>
<p> Guste islassi Vuk is Gorre, </p>
<p> Na Livaddi</p>
<p> Isnenadi</p>
<p>Kad Tovarraâ mnogho viddi 5</p>
<p> Cîm gneggovvu tescko morri</p>
<p> Glad utrobbu po svom Gorri</p>
<p> Savjevati vechma slîdi.</p>
<p>Usplasceni pobjegosce</p>
<p> Vuka jedni cîm vidjesce: 10</p>
<p> Smjon od vechie</p>
<p> Nejma smechie</p>
<p>Drughi, nîtse strasci, i boij,</p>
<p> Negh s' Noggami Vuku prjeti,</p>
<p> Da snà Kochie tad dospjetti, 15</p>
<p> Ako kod gnjh blisu ustoij.</p>
<p>Mjesto gnimma svijem Roddjenno</p>
<p> Takkoſ dava prem hrabrenno:</p>
<p> Svakki bitti</p>
<p> Lavv saerditti 20</p>
<p>Na svojome kuchi zjeni.</p>
<p> Vuk stà docîm raſmisgliati</p>
<p>Ù junackom bitſe Ratti</p>
<p>Ù gneggovvom jest spommeni</p>
<p>Strahovvitta huda sgodda 25</p>
<p> Cîm gneggova jedan Rodda</p>
<p> Iscte darâ</p>
<p> Od Tovarrâ</p>
<p> Nerasborno koje pita:</p>
<p> Tescke udârze, gorke i ranne 30</p>
<p> Davat Tovar nepristanne</p>
<p> Dokle umorri svâ kopittâ</p>
<p>Povratise Vuk na sada</p>
<p>Prikorednoſ taerpi glada,</p>
<p> Nêgh dospjetti 35</p>
<p> Svoje Ljetti</p>
<p> Pod Noggami Tovarskijem.</p>
<p> "Snaghu, kreppoſ Roddno Mjesto </p>
<p> Slabbijem joscte dava cesto,</p>
<p> Disge tughi kraj jakijem."</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F1-14">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F1-14-1">
<head>XIV.</head>
<epigraph>
<p>
<hi>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> - Pragh od kuchje najvisce baerdo. </hi>
</p>
<p> Limen domus mons omnium altissimus. </p>
</epigraph>
<argument>
<p> Legatus domo proficiscens. </p>
</argument>
<l>Legatus ire jussus ad Bithyniae</l>
<l>Regem Cleanthes cum parasset omnia,</l>
<l>Iter quae ad illud expedire censuit,</l>
<l>Natis, amicis, optimaeque conjugi</l>
<l n="5">Mellita centum dividebat oscula. </l>
<l>Servi praeibant, commeatus, sarcinae;</l>
<l>Herusque ad ipsa succedebat limina</l>
<l>Domo egressurus, cum repente substitit,</l>
<l>Et retrocedens basiare conjugem,</l>
<l n="10">Natosque rursus coepit, hinc domesticis </l>
<l>Mandare multa; certus at discedere</l>
<l>Sub limen iterum venit. Heic ceu plumbeos</l>
<l>Pedes ut ante sensit, et torpedine</l>
<l>Inusitata corpus omne corripi.</l>
<l n="15">Quidam ex amicis quod fiebat intuens, </l>
<l>Tune arduorum montium conscendere</l>
<l>Valebis, inquit, culmina, hanc in aedium</l>
<l>Qui prodis ipso tarditatem limine?</l>
<l>Huic ille: cura caeterorum montium</l>
<l n="20">Haud me fatigat, dummodo hunc altissimum </l>
<l>Liceat in ipso transilire limine.</l>
<l>
<emph>Ab iis, quae amamus, separamur aegrius.</emph>
</l>
</div>
<div xml:lang="hr">
<p>
<hi>Priciza XIV.</hi>
</p>
<p>Pr. Pragh od Kuchje najvechje bardo.</p>
<p>
<hi>Poklisar, kise djeli iſ svoje kuchje.</hi>
</p>
<p>Na Bosnu poklisar jedan poslan kie</p>
<p> Buduchi svaku stvar spravio mal prie,</p>
<p>ſa puta kâ toga trjebuje ghargljasce</p>
<p> Prjateglja svakoga, i diezi djegljasce</p>
<p>Medene zelove, i dobroj Gljubi svoj. 5</p>
<p> Jur slughe gnegove, kiehje ne mao broj,</p>
<p>I prateſc sva prid gnim ide, pak uputi</p>
<p> I onse isti ſatim posledgni: al nuti!</p>
<p>Pristupi kad na pragh, tajcjas-se uſtavi</p>
<p> Odstupi ter na tragh, i gljubitse stavi 10</p>
<p>ſcenu, i djezu iſnova, sluſcbi i nareghivat</p>
<p> Sad ona, sad ova: tù ga al vechje nj stat,</p>
<p>Opetase uputi ſa iſit, nu iſnova</p>
<p> Na praghu on chjuti noghe kô od olova,</p>
<p>I ljenost ù svemu tjelu. Tô videch svoj 15</p>
<p> Dragh jedan recemu prjategl, brate moj,</p>
<p>Kao barda visoka tichjesc proch, na vrati</p>
<p> Kad kuchje pri roka ljenos – te tâ uhvati?</p>
<p>Kom on: nestrasceme barda ina, samo da </p>
<p> Proghjem ja kuchje mê pragh visci svih bardâ.</p>
<p>Stvari, na svjetu kê mi vechma gljubimo,</p>
<p> S' mukese velike od gnih odzjepimo.</p>
<p>
<hi>Pripov. XIV.</hi>
</p>
<p>Pragh od kuchie naivisce Baerdo.</p>
<p>
<hi>Poklisar dielechiſe is svoje kuchie.</hi>
</p>
<p>K' Betanſkomu kragliu otiti</p>
<p> Mlad Vladimir cîmse spravvi</p>
<p> Pokliſarſe poklonnitti,</p>
<p> Sctò triebbuje sva pripravvi,</p>
<p> Svû Gljubovzu, Djezzu gliubi 5</p>
<p> I zellovvâa brojse gubbi.</p>
<p>Slughe, Prattesc i Dvoranni</p>
<p> Na pried iddu: Plemmich kade</p>
<p> Trudech isit nù ſamani</p>
<p> Prista na Pragh isnenade 10</p>
<p> Svû Djeccizzu terse vrati</p>
<p> I Gliubovzu zelivati.</p>
<p>Svôm Cegliadi sapovjeddi</p>
<p> Mnoghe ostavvit tadà budde,</p>
<p> Sadse vrati, sad put sljedi, 15</p>
<p> Sa djelitſe pun posgiudde:</p>
<p> Cjuti olovvne svê stuppaje</p>
<p> Na Pragh opet ter pristaje.</p>
<p>Utaernutjem priusetto</p>
<p> Cjuti vajmeh sasvijem Tîlo, 20</p>
<p> Neobicciajnijem cjuti speto</p>
<p> Saerze jaddan tad Nemillo,</p>
<p> Nie krepposti, Nejma mochi</p>
<p> Odjelitse vech, i pochi.</p>
<p>Gnegga budde cîm viditti 25</p>
<p> Jur Priategl, gnêm bessîddi:</p>
<p> Kako hochiesc Baerdaâ usiti </p>
<p> I vissoke Gorre, i Hridi </p>
<p> Kad nemosgesc zijechia smuchje</p>
<p> Ostavvitti Pragh od kuchie? 30</p>
<p>Menne Miso tad govvorri</p>
<p> Usit Baerdaâ scto nie Mochi</p>
<p>Sad nemucci, kôme morri</p>
<p> Pragh od kuchie mê sa prochi.</p>
<p> "Trudse djelit, trud ovoje 35</p>
<p> Ostavvitti dragho sctoje.“</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F1-15">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la">
<head> XV. </head>
<epigraph>
<p>
<hi>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Nejakaje rjeka svaka, </hi>
</p>
<p>kase u dosta djeli traka.</p>
<p> Omne flumen est modicum, </p>
<p> quod in plures rivos dividitur. </p>
</epigraph>
<argument>
<p> Pagus, et Flumen. </p>
</argument>
<l>Rogabat amnem pagus, ut licentiam</l>
<l>Nimis vagantem fluctuum compesceret,</l>
<l>Damnumque messi ne crearet amplius.</l>
<l>Preces superbus risit amnis, agmine</l>
<l n="5">Immenso aquarum in laeta prorumpens sata. </l>
<l>Rogavit iterum voce pagus supplici,</l>
<l>Poenam minatus vindicem, ni audiverit.</l>
<l>Contempsit ille, nec moratus plurimum,</l>
<l>Ut ante, vasto mersit arva gurgite.</l>
<l n="10">Tum vero pagus providendum jam suae </l>
<l>Securitati tempus esse existimans,</l>
<l>Quacumque parte suetus est excurrere</l>
<l>Amnis, canales excavari plurimos</l>
<l>Rastris jubebat: instat alacriter operi</l>
<l n="15">Juventus omnis, maximumque dividens </l>
<l>In plura flumen cornua, impotentium</l>
<l>Nimiam repressit fluctuum superbiam.</l>
<l> In multa capita distributa haereditas,</l>
<l>Quamvis perampla, fit tenuis in singulis.</l>
</div>
<div xml:lang="hr">
<p>
<hi>Priciza XV.</hi>
</p>
<p>
<hi>Pr. Nejakaje rjeka svaka, </hi>
</p>
<p>
<hi>kâse ù dosta djelj trakâ.</hi>
</p>
<p>
<hi>Selo, i Rjeka.</hi>
</p>
<p>Selo moli riku, bjes vodâ da bude</p>
<p> Uſpreghnut veliku, gnivami kê ude.</p>
<p>Na molbe ona têse ne prighnu, kê tlaci,</p>
<p> Poraſni i unese skup vodâ josc jaci.</p>
<p>Selo opet moliti sta, i ako nechjese 5</p>
<p> Ganut, gnoj ſapriti, osvetit dachjese.</p>
<p>Molbe ona iſnova tlaci, i mal ſa tim,</p>
<p> Kô prie, poglja sva potopi vodam svîm</p>
<p>Tad Selo poklie zjenilo da vechje</p>
<p> Gnemu zkniti nie, tê se i na nesrechje 10</p>
<p>Da imo oſvat, i ſla ſa svoju sahranu</p>
<p> Na kugodje tekla sctetno ona stranu,</p>
<p>Dase dubu odredi potozi kopjacjam.</p>
<p> Veselo tô sljedi sva mlados, i na sram</p>
<p>Rjeke bj velike, erju ù trakâ dosta 15</p>
<p> Raſdjeli, tolike dajoj sile ne osta;</p>
<p>I kâ prj biasce ohola odvisce,</p>
<p> Kaono dostojasce, ruſcnoju sruscisce.</p>
<p>Djedina kadse ima i veglja djeliti</p>
<p>Glavam meu mnoſima, slabo svak ſahiti.20</p>
<p>
<hi>Pripov. XV.</hi>
</p>
<p>Nejakaje Rjeka svakka,</p>
<p>
<hi>kâse u dosta djeli Trakâa.</hi>
</p>
<p>
<hi>Selo, i Rjeka.</hi>
</p>
<p>Usmnosgittu Selo Rjeku</p>
<p>Snisgno drughda molli i prosi</p>
<p>Bjeſ da ustavvi svomu tjeku</p>
<p>Sjedbi sctettu da ne nossi.</p>
<p>Tlacci Rjeka Molba, i rjeci, 5</p>
<p>I po Sjedbâm sillno ulaſsi</p>
<p>Tescku osvettu tad prjetechi</p>
<p>Selo tusgbe vechma glâſi.</p>
<p>Tlacci Rjeka svak - cjaſ vechie</p>
<p>Sctò gnoij recce Selo tade 10</p>
<p>I zijech hude jaoh Nesrechie</p>
<p>Sve potoppi tad Livadde.</p>
<p>Kad to selo vidjet budde,</p>
<p>Miru hochie proriditti;</p>
<p>Mnosg potokâa cinni od svudde 15 </p>
<p>Pomgniv s' rallom isdubstiti:</p>
<p>Baerso Mladdoſ, i vesselo</p>
<p>Dosta ù trakâa Rjeku djeli,</p>
<p>Vale ustavglia, docim Selo</p>
<p>Viddi ispunnit svescto sgelli. 20</p>
<p>"Basctinnechie bit Prilika,</p>
<p>Kâse ù dosta djeli Glavâ</p>
<p>Sasvè usmnosgna, prem velika</p>
<p>Mallu svâkom koris dava."</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F1-16">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F1-16-1">
<head> XVI. </head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Na bjedno scigljese svaka bjed dohodi. </p>
<p> Ad morbosam pecudem omnis accedit calamitas. </p>
</epigraph>
<argument>
<p> Pastor, et Agna. </p>
</argument>
<l>Pariebat Agna, morbidamque ut edidit</l>
<l>Prolem sub auras, triste miseritus malum</l>
<l>Pastor remediis allevabat, nescius</l>
<l>Novis quot esset impetenda casibus. </l>
<l n="5">Depulsa morbi vis ut aliquantum fuit, </l>
<l>Ad prata duxit, pasta molli ut gramine</l>
<l>Pecus juventae robore invalesceret.</l>
<l>Sero adpetente vespere cum aliis domum</l>
<l>Una redibat ovibus; at subsistere,</l>
<l n="10">Mox claudicare cum misellam cerneret, </l>
<l>Sustulit in humeros, asperamque comperit</l>
<l>Spinam cruenta perforasse cuspide</l>
<l>Pedem illi: ut hocce pastor extraxit malum,</l>
<l>Herbisque fovit alligato vulnere,</l>
<l n="15">In laeta rursus compellebat pascua. </l>
<l>Dum gramen illic carpit effraenatius,</l>
<l>Nec ruminare curat, effervescere</l>
<l>Usque adeo sanguis, totam ut operuerint cutem</l>
<l>Sanie fluentes glutinosa pustulae.</l>
<l n="20">Contagiosa ne pecus reliquum lues </l>
<l>Inficeret, aegram separavit, sulphure</l>
<l>Aliisque curans pharmacis; morbo hoc quoque</l>
<l>Cum liberasset, caetero adjunxit gregi.</l>
<l>At gemini arietes dum invicem pugnam serunt,</l>
<l n="25">Horum alter ictus tardiorem evadere </l>
<l>Diro inter costas sauciavit vulnere. </l>
<l>Ad triste factum Pastor, heu! cur calamitas</l>
<l>Tibi, inquit, uni semper omnis advenit?</l>
<l>
<emph>Miser perenne sortis est ludibrium.</emph>
</l>
</div>
<div xml:lang="hr">
<p>
<hi>Priciza XVI.</hi>
</p>
<p>Pr. Na bjedno scigljese svaka bjed dohodi.</p>
<p>
<hi>Pastjer, i Jagniza.</hi>
</p>
<p>Jur Ovza raghjasce, i kuje okotila</p>
<p> Jagniza er biasce mallo ſdrava tila,</p>
<p>Pastjerju oſdravit nastoi s' ljezima,</p>
<p> Neſnajuch, kâ mnosc prit k' gnoj novih ſalâ ima</p>
<p>Nemochi cim tila njesctose biasce 5</p>
<p> Jagnizi odloſcila, sobomju vodjasce,</p>
<p>Travomse da mlada mekahom uvrjeſci.</p>
<p> K' veceru nu kada s' ostalim scigljeſi' </p>
<p>Domase vrachjasce, vajmeh onju vidi</p>
<p> Ghdinose uſtavgljasce, ter hromi, i ne sljedi.</p>
<p>Bjednu uſe na plechi, ù nogu nemila</p>
<p> Daseje videchi dracjajoj ſabila.</p>
<p>Kadjomje iſvuce van pastjer, i obloſci</p>
<p> Travom, kû iſtuce, boljojse odloſci,</p>
<p>I opet vodie jur ſdravu na pasce, 15</p>
<p> Ali ondje er ije plascno, i mal ſcgvatasce,</p>
<p>Takose raſceſce karvjoj, da ranize</p>
<p> Tjelo sve sastrjesce pune sukarvize.</p>
<p>Dase opoganile nebi drughe, sa svim</p>
<p> Gnu lûcj: oſdravile bjehuse rane cim 20</p>
<p>S' podobnim ljezima, k' staduje pristavi.</p>
<p>Dva cimse al roſima biu ovna na travi,</p>
<p>Jedan, er ljena bj ubjeghnut, s' cesti ſlom</p>
<p> Nemilojoj probi desno rebro s' rogom.</p>
<p>Nesrichja, jaoh! na tô Pastjer rece tada, 25</p>
<p> Tebe samu ſascto svaka svegh dopada? </p>
<p>Pod ſvjeſdam kadaje tko rodjen ſlobnime</p>
<p> Srechja nepristaje tvoriti rugh gnime. </p>
<p>
<hi>Pripov. XVI.</hi>
</p>
<p>
<hi>Na bjedno Sciglieſe svaka bjed dohoddi.</hi>
</p>
<p>
<hi>Pastjer, i Ovciza.</hi>
</p>
<p>Cîm Malahno Jagne Ovciza</p>
<p>Kotti; Pastjer gnu pomosge</p>
<p>Gorskijeh ljekom od Travizzâ</p>
<p>Jeda osdravvit tusgna mosge</p>
<p>Nesnanih takom dachie ù sgoddi 5</p>
<p>Opet bitti cîmſe usploddi.</p>
<p>Nedavajoij jur pomochi </p>
<p>Neghje voddi na Livaddu,</p>
<p>Jeda osdravvi s' te Nemochi,</p>
<p>Cîm usppaſe travu Mladu: 10</p>
<p>Pomagase nù sadosti</p>
<p>Mladijeh travaâ rad krepposti.</p>
<p>S' ostalijem ovzâm kada</p>
<p>K' svômſe obborru vechie vrati,</p>
<p>Sad pristajat, hramat sada 15</p>
<p>Budde Pastjer gnù gleddatti.</p>
<p>Na rammeje digne, i viddi</p>
<p>Da gne noghu Draccia vrîdi.</p>
<p>Pastier dôcim osdravvje</p>
<p>Ù Bollesnom tom nesgoddi, 20</p>
<p>Pommaſ ranni ter privije </p>
<p>Opet k' Travi gnu dovoddi,</p>
<p>Kû pohlepno docim grise</p>
<p>Nitti scvachje, rasboliſe.</p>
<p>Kaerv vri vajmeh isnenada 25</p>
<p>Gubba kosgiu svu pokriva</p>
<p>Da ne otruje drugha staddâ</p>
<p>Sasvijem od gnjh odlucciva:</p>
<p>Kadje od tegga vech osdravvi</p>
<p>S' staddom taj - cjaſ gnù sastavvi: 30</p>
<p>Ovan s' drughijem cîmſe bije</p>
<p>Jedan vajmeh meghiu plechi</p>
<p>Ovzu ranni, kâ neummije</p>
<p>Od udarza tad ubbjechi;</p>
<p>Kliknu Pastjer, cîm to gledda, 35</p>
<p>Cemu svakka k' tebbi bjeda?</p>
<p>"Kîje tusgian na ovvem Svjeti,</p>
<p>I nevogljan kije od vechie</p>
<p>Svegga morri, svemmu prjeti</p>
<p>Svak - cjas nije rugh od srechie: 40</p>
<p>Sred istijeh ceſ raſbludâ</p>
<p>Progonniga vajmeh svudda."</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F1-17">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la">
<head> XVII. </head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Iſa vuka i Koſlichisu sitti. </p>
<p>
<hi>Post lupum et haedi sunt saturi.</hi>
</p>
</epigraph>
<argument>
<p> Haedi praepingues. </p>
</argument>
<l>Cum pinguiores, quam solebat antea,</l>
<l>Haedos in urbem compulisset rusticus,</l>
<l>Magnam lucelli spem fovebat pectore.</l>
<l>Jam turba ementum convenibat plurima,</l>
<l n="5">Quae multum obesos ut palpando comperit, </l>
<l>Unde illud adipis acquisissent quaerere.</l>
<l>Queis ille: in haedis ne putetis omnibus</l>
<l>Fortunam expertum me fuisse prosperam.</l>
<l>Lupus voravit plurimos; saturo at Lupo</l>
<l n="10">Qui tunc fuere temporis superstites, </l>
<l>Ob paucitatem largiora pabula</l>
<l>Quod contigere, licuit his pinguescere.</l>
<l>A flumine potens magno ut explevit sitim,</l>
<l>Ne invideat inopi, rivulo a tenui ut bibat.</l>
</div>
<div xml:lang="hr">
<p>
<hi>Prizica XVII.</hi>
</p>
<p>
<hi>Pr. Iſa vuka i Koſlichiſu siti.</hi>
</p>
<p>
<hi>Koſlichi pritusti.</hi>
</p>
<p>Pretile ù grad Segljan vechje negh opchjasce,</p>
<p> Koſlichje er jedan dan doghna, scgnih ufasce.</p>
<p>Veglju dobit sebi. Kupovâc jur sila</p>
<p> Okolo gnega bj ù cjas - se okupila.</p>
<p>Ù scto oni svakoga od koſlich' pipaju, 5 Tuste i vide, od toga kie uſrok
pitaju. </p>
<p>Kjema on: nemojte zjenit, da ù svima</p>
<p> Kuscjosam dobre tê, ka srechje Koſlima. </p>
<p>Mnoghemi uhiti vuk silni iſ pasce:</p>
<p> Al kadse on nasiti, ki meni iſostasce, 10</p>
<p>S' maline gnihove trave er sve ljepsce</p>
<p> Griſkaju one i ove, mnogo opretigljesce.</p>
<p>S' veglje rjeke kad sit moguch - se napio,</p>
<p> S' tracka uboſim pit neſavid' nemio.</p>
<p>
<hi>Pripov. XVII.</hi>
</p>
<p>I sa vuka i koslichisu sitti.</p>
<p>
<hi>Koslichi prettilli.</hi>
</p>
<p>Koslichje tjerroje cîm u Grad pretglje</p>
<p> Obbicciaj immoje Seglianin negh' prie</p>
<p>Uffagne dobiti veliko tad sacce,</p>
<p> Poccejh zjeniti scto mosge jur jacce</p>
<p>Mnosg kupaâz cîm svudda raſgleda koslichie 5 </p>
<p>Kâ tvorri tad cjuddâ, prettille kad vighje!</p>
<p>Seglianin tad gnimmi: Nemojte vi vechie </p>
<p> Cjudditſe, kad svîjmi nie bilo te srechie.</p>
<p>Sred Gorâa, Livaddâ sunosg hudi proscdroje</p>
<p> Vuk svega ter stadda svescto immam ovvoje, 10</p>
<p>Erihje prem mallo, sctoggodje glignivnosti</p>
<p> Vuccjom ostallo, Pasceje sadosti.</p>
<p>Sad [...]viditti s' teggasu moij Milli</p>
<p>Travizzom jur sitti koslichi prettilli.</p>
<p>"Cîm moghuc dohoddi, da sgeghiu sagaſi 15 </p>
<p>Od Rjeke na voddi, ter usni saquassi, </p>
<p>Potrebna kad viddi kraj vrella ghdje pie</p>
<p> Da gnemmu savidi pristojno jur nie."</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F1-18">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la">
<head> XVIII. </head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Nijedna tugha samodrugha. </p>
<p>Calamitas nunquam unica advenit.</p>
</epigraph>
<argument>
<p>Fortuna rerum humanarum arbitra.</p>
</argument>
<l>Fortuna ab ipsis facta ut hominibus est potens,</l>
<l>Qua lege placuit, ordinavit singula.</l>
<l>Aggesta in unum quae videbat gaudia,</l>
<l>Semota longo disgregavit tramite,</l>
<l n="5">Ad nosque tardis ire jussit gressibus. </l>
<l>Nexu reliquit continente paucula</l>
<l>Bona copulata, quae suo mortalibus</l>
<l>Raris fruenda destinavit tempore.</l>
<l>Quodcumque luctus et miseriarum uspiam est,</l>
<l n="10">Contraxit una foedere tenaci ligans. </l>
<l>Hinc cura simulac intulit prior pedem,</l>
<l>Hanc ferme alia, mox alia subsequi solet.</l>
</div>
<div xml:lang="hr">
<head> Priciza XVIII. </head>
<p>Pr. Njedna tuga samodruga.</p>
<p>
<hi>Srechja umarljeh stvarj Gospodariza.</hi>
</p>
<p>Srechja, kû Boscizom gljudi ucinit htisce,</p>
<p> I mnogojoj potom moguiſstva udjelisce,</p>
<p>Sve stvar, kao htiasce redi ona na saj svit,</p>
<p> Ljep kê ù red vighjasce Radosti - se kupit,</p>
<p>Sjemo, i tamo gnih na dalek raſluci, 5 </p>
<p>I s' stupaih hromih k' nam hodit nauci.</p>
<p>Dobra njeka malla stuci, kê mallima</p>
<p> Na svoj rok su imala dopast umarlima.</p>
<p>Sctogodi ſcjalosti biasce, i muke</p>
<p> S' mnogome tvardosti ſaveſa ù struke. 10</p>
<p>S' tôga kada tuga jedna komu doghje</p>
<p> ſa gnom tajcjas druga i trechja pridoghje.</p>
<p>
<hi>Pripov. XVIII.</hi>
</p>
<p>
<hi>Njedna tugha samodrugha.</hi>
</p>
<p>
<hi>Srechia umaerlijeh stvari vladaliza.</hi>
</p>
<p>Isti ciovjek vechie - krati</p>
<p>Svoju usmnosgi ceſ i srechiu,</p>
<p>Nesnajuchi dachie immatti</p>
<p> Sgialloſ vechiu</p>
<p>Ova huda jur Bosgizza 5 </p>
<p>Cinni svescto gnoij jest drago:</p>
<p>Himbennoga cesto Liza</p>
<p> Kasge Blago.</p>
<p>Cîm skuppjennu raddoſ viddi,</p>
<p>Raslucciuje nadalecce 10</p>
<p>Da ne doghie, sapoviddi,</p>
<p> K' nammi prece.</p>
<p>Mallo dobrâ jur ostavvi,</p>
<p>Ter u jedno savesgiva,</p>
<p>Daſe ciovjek s' gnim sabavvi, 15</p>
<p> Daga usgiva:</p>
<p>Sctolje paka tughe, i jadda</p>
<p>K' sebbi skuppech tvaerdo daersgi</p>
<p>Da s' gnim Gliudske srechie tada</p>
<p> Sve dovaersci. 20</p>
<p>"Sgjalloſ paerva cîm postavvi</p>
<p>Noghu, drugha vajmeh sliedi;</p>
<p>Mnosg, kâ s' gnimma svegh boravvi</p>
<p> Saerze vrjedi.“</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F1-19">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la">
<head> XIX. </head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Vrati mesctru gvosdja. </p>
<p> Redde artifici instrumenta. </p>
</epigraph>
<argument>
<p> E Rustico Faber. </p>
</argument>
<l>Profundum in agro puteum ut faceret sibi,</l>
<l>Humum excavabat rusticus, cum ferream,</l>
<l>Quo casu in illo nescio repositam loco,</l>
<l>Invenit massam; gestiensque ad fabricam</l>
<l n="5">Vicinioris ut traduxit oppidi </l>
<l>Fabro indicavit quidquid hinc fieri cupit.</l>
<l>In plura sectam fragmina hic igni prius</l>
<l>Mollire, crebris ictibus deinc tundere,</l>
<l>Formamque rite cuncta flectere ad suam,</l>
<l n="10">Agricola fixis intueri singula </l>
<l>Dum perstat oculis, censet id facillimi</l>
<l>Opus laboris; hinc dari fabrilia</l>
<l>Sibi arma poscit, ut recurvam vomeri</l>
<l>Donet figuram; jamque faber e rustico</l>
<l n="15">Repente factus malleo ferrum gravi </l>
<l>Tundebat alacer: ad quae ut aspexit rudem</l>
<l>Puer officinae deditus ferrariae,</l>
<l>Sua arma fabro redde, dixit, villice.</l>
<l>
<emph>In arte nemo non sua se exerceat.</emph>
</l>
</div>
<div xml:lang="hr">
<head>XIX.</head>
<p>
<hi>Pr. Vrati mesctru gvoſdja.</hi>
</p>
<p>
<hi>Od Segljana Kovac. </hi>
</p>
<p>Dubechi puc ù svôm Rataj sebi vartu</p>
<p>Krugh vegli pod ſemgljom (kao stavgljen neſnam tù)</p>
<p>Iſnaghje gvoſdeni: scgnime gre iſ sela</p>
<p> Ù grad, ki dalek nj, on sarza vesela,</p>
<p>Ù kovacnizu ide, tere prie svega 5 Scto ſcjudi da iſide gvoſdja gnemu od
tega,</p>
<p>Stade mesctru kaſat. Ù vech rasjezaga </p>
<p> On djela, da omekscjat bude, ù ogagn stavgljaga,</p>
<p>Gorusctaga paka vadi, i batom mlati,</p>
<p> Ù sliku ter svaka ſcjughjenu obrati. 10</p>
<p>Pomgnivo ki svu tû segljanin ghledasce</p>
<p> Kovacja rabotu, lasnuje zjegnasce.</p>
<p>Damu dà jur pita orudja, er da obrati</p>
<p> Gvoſdje ù lemesc kriv tâ hochje, i jurga mlati</p>
<p>Ù Kovacja Rataj pritvoren iſnenad. 15</p>
<p> Nevjesta ali taj sa posao gnega kad</p>
<p>Momce od kovacnize ughleda, gvosdja ti</p>
<p> Lohsce iſ desnize mesctru, rece, vrati.</p>
<p>Nitkose ù tughjemu ſanatu nek smie</p>
<p>ſabavgljat, erchjemu rugatse tko umie. 20</p>
<p>
<hi>Pripov. XIX.</hi>
</p>
<p>
<hi>Vrati Mesctru Gvosdja.</hi>
</p>
<p>
<hi>Od Seglianina Covac.</hi>
</p>
<p>Jamu dube cîm voddenu</p>
<p>Svôm Seglianin u Livaddi</p>
<p>Budde peccia jur gvosdenna</p>
<p>Nachi taj- cjas isnenadi</p>
<p>Kû raddosna noſsi liza, 5</p>
<p>Ghdieje blisgna kovacnizza.</p>
<p>Svescto sgelli Mesctru recce</p>
<p>Od gne damu skuje, i cinni;</p>
<p>Dosta u djelaâ gnu rasjece, </p>
<p>Grie oghgnennom u vruccini: 10</p>
<p>Kad sgestoko gnu rasgara</p>
<p>Tvardijem Magljem cesto udarra.</p>
<p>Mesctar spravglia scto skovvatti</p>
<p>Oko tegga pomgniv trudi;</p>
<p>Seglianinga cîm gleddatti 15</p>
<p>Budde laſno dae to sudi:</p>
<p>Pita gvosdja ter do mallo</p>
<p>Da skovvatti budde rallo.</p>
<p>Ne Seglianin vech, nêgh budde</p>
<p>Gvosdje Covac udarratti: 20</p>
<p>Tlacci take Momak trude,</p>
<p>Mesctru recce, Gvosdjâ vrati:</p>
<p>"Saman svakka jest sabava,</p>
<p>Svescto nie tvorba prava."</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F1-20">
<div xml:id="F1-20-1" xml:lang="la">
<head> XX. </head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Hrani kogna kako bratta; </p>
<p>a jascigha kako (*) duscmanina.</p>
<p>Equum pasce ut amicum, illi ut inimico inside.</p>
</epigraph>
<argument>
<p> Equi duo. </p>
</argument>
<l>Equus gracilior a domino ad ignobile</l>
<l>Tantum trahendum destinatus essedum</l>
<l>Sic inquiebat alteri, quem splendido</l>
<l>Videbat habitu pinguiorem corporis.</l>
<l n="5">Sodes, mihi illud explica, cur accidat, </l>
<l>Ut tute, quicum duriorem se exhibet</l>
<l>Herus, ora fraeno nunc coercens, verbere</l>
<l>Nunc terga caedens, et latus calcaribus</l>
<l>Crebris fatigans, tute ut, inquam, sis tamen</l>
<l n="10">Me nil eorum perferente plenior? </l>
<l>Huic ille: quamquam me dominus hostilibus,</l>
<l>Cum tergo inhaeret, habeat in speciem modis,</l>
<l>Quoad caetera tamen liberalem sentio.</l>
<l>Large ministrat nam saginans hordeum,</l>
<l n="15">Strigilique corpus in diem bis defricat </l>
<l>Phaleris cooperit, aureumque mandere</l>
<l>Dat ore fraenum; viliore stramine</l>
<l>Dum tu per agros fortuito pasceris</l>
<l>Pulvere per aestum, coeno per hyemem oblitus.</l>
<l n="20">
<emph>Bene est habendus servus, egregie ut suam</emph>
</l>
<l>Exhibeat operam rebus in duris tibi.</l>
<note>(*) <emph>Vox Turcica, sed ab Illyricis accepta</emph>: hostem
<emph>significat.</emph>
</note>
</div>
<div xml:id="F1-20-2" xml:lang="hr">
<head>XX.</head>
<p>Pr. Hrani kogna kako brata; </p>
<p>a jasciga kako (*) duscmanina.</p>
<p>
<hi>Kogna dva.</hi>
</p>
<p>Kogn marscjav, koga htje Gospodar da svude</p>
<p> Putnicke kocie poteſat uſbude,</p>
<p>Tac drugom vegljasce, od sebe koga vech</p>
<p> Pretgljega vighjeasce: molimte, umjejmi rech,</p>
<p>S' cesaje ovo, da ti, komuse Gospodar 5 (Bj komi vidjeti) kaſce odvisce
osctar, </p>
<p>Sadti uſdom steſcjuchi usna, sad scibkom tom</p>
<p> Sapeti biuchi, bodechte i ostrogom,</p>
<p>S' cesaje ovo, ja dim, da opunij vech si ti</p>
<p> Mene, niscta tarpim ki toga na sviti, 10</p>
<p>Kom on: ſasve meni Gospar, kadme jasce,</p>
<p> Duſcmanin sarcbeni nadvornose kaſce,</p>
<p>Alga ja sasvim tim svemu ù ostalomu</p>
<p> Blagodarna chjutim: tjelu on pretgljat momu</p>
<p>S' mnoghim cini jecmom, na dan me dvakrati 15 </p>
<p> Timari rukom svôm, i svitam bogati'</p>
<p>Naghiſdan ja hodim, i ſlatno scgvachjem tô</p>
<p> Ù ustih scgvalo, cim pruchje ti priprosto,</p>
<p>I pljev ijesc, ljeti ghnusan od prascine,</p>
<p> Kâ na te doleti, ſimi od kaluſcine. 20</p>
<p>S' dobrim nacinima pomiluj slugu ti,</p>
<p> Dati on ù tesckima poslim dobro odvrati<hi> </hi>
</p>
<p>
<hi>Pripov. XX.</hi>
</p>
<p>Hrani kogna kako bratta; </p>
<p>a jasciga kako duscmanina.</p>
<p>
<hi>Dva Kognâ</hi>
</p>
<p>Svaerſcen trudom, i svaerſcen ſadosti</p>
<p> Liettim, mnoghom i morren slabbosti</p>
<p>Kogn sgjallosne svoje dnevvi traje,</p>
<p> Poteſati kolje nepristaje,</p>
<p>Kad pretgljega vidjet isnenade 5</p>
<p> Budde kogna sred travne Livadde;</p>
<p>I cîm viddi daga slato resi,</p>
<p> Recce gnemmu, kako srechian jesi?</p>
<p>Nummi rezi kakosse dogoddi</p>
<p> Dase svakka tebbi srechia ploddi, 10</p>
<p>kad snam s' tobbom dajest Gospar gorri,</p>
<p> Nemillosno kîte svak- cjas morri,</p>
<p>Tvaerdo obusda, plechjaâ vajmeh bosti</p>
<p> Nepristaje, bitti beſ Millosti:</p>
<p>Ja, kî tegga netaerpim icessa, 15</p>
<p> Tvojegase jur cjuddim udessa,</p>
<p>I ciuddimſe tvojoij prettillosti,</p>
<p> Srechi tvojoij, tvojome raddosti.</p>
<p>Menne sasve, gnemmu tad govorri,</p>
<p> Kadme jasce, Gospar tescko morri, 20</p>
<p>Nu ja gnegga posnam millostiva,</p>
<p> Cîm po gnemmu s'samnom Mir pribiva;</p>
<p>Mnogho menni jecma dava jesti,</p>
<p> Tre s' ceſallom, svakkom dari ceſti,</p>
<p>Moije Pokrovv, urreſsna naprava, 25</p>
<p> Slatnijem ſcvalom menne sausdava;</p>
<p>Cîm ti buddesc Livaddom pastitti,</p>
<p>Kalom Simi, prahom gnuſan Litti.</p>
<p>"Slugha tvoga gladan neumorri,</p>
<p> Dobro zjeni dat vjerrno dvorri."</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F1-21">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F1-21-1">
<head> XXI. </head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Olli Kucku ubj, olli ſcjarni raſbi.</p>
<p>Aut canem perime, aut molam frange.</p>
</epigraph>
<argument>
<p> Canis farinam comedens. </p>
</argument>
<l>Frumenta saxo cum molari frangeret</l>
<l>Mopsus quotidie, insuavis ob damnum labor</l>
<l>Fiebat, avide nam Canem furfur sibi</l>
<l>Vorare sensit, inque furti crimine</l>
<l n="5">Deprensae attrivit fuste nodoso latus. </l>
<l>Nil facta proprio sanior Canis malo</l>
<l>Ad furfur iterum fecerat viam sibi,</l>
<l>Experta domini saeva rursus verbera.</l>
<l>Exclusit illam non semel tectis quoque,</l>
<l n="10">Rimam sed astu repperibat callido, </l>
<l>Qua se inferebat: alius nec deerat cibus,</l>
<l>Arcere posset quo famem, sed pabula</l>
<l>Quaesita furto plus palato arriserant.</l>
<l>Cum factum amico rettulisset improbum,</l>
<l n="15">Hoc ille sapiens porro consilium dedit: </l>
<l>Servare posthac si cupis furfur tibi,</l>
<l>Frangas oportet aut molam, aut perimas Canem.</l>
<l>
<emph>Quicumque prava peccat assuetudine,</emph>
</l>
<l>Nullo valebit corrigi piaculo.</l>
</div>
<div xml:lang="hr">
<head>Priciza XXI. </head>
<p>Pr. Oli kucku ubi, oli scjarni raſbi.</p>
<p>
<hi>Kucka, kâ mûku ije.</hi>
</p>
<p>Lovorko svaki dan ſcitia megljasce</p>
<p> Trud mu al neugodan rad sctete biasce.</p>
<p>Pokli on stavise, da domachja mûkom</p>
<p> Pohlepno gostise gnegova kucka tom,</p>
<p>Lupesctini on ù toj jednomje uhvati, 5</p>
<p> I dobro rebra gnoj sctapinom iſmlati.</p>
<p>Al niscta, svighjase er opet beſ svjeta</p>
<p> Na mûku vrachjase, bjenaje i opeta</p>
<p>Iſtjerana na dvor iſ kuchje cesto bj,</p>
<p> Al ſliza ki otvor ſa uljest nasclabi. 10</p>
<p>ſasve da i drugajoj jescjase davasce,</p>
<p> Ukradena tajoj al draſcja biasce.</p>
<p>Prjateglju buduch svôm tû ſlochju kaſao</p>
<p> S' pameti on svjesnom svjetmuje ovi dao.</p>
<p>Da od sad tâ tebi nebudu sljediti, 15</p>
<p> Kuckuje ubit trjebi, ol ſcjarni raſbiti.</p>
<p>Kogod grjesci po ſloj obiki, gnega ti</p>
<p> Pedepsi po niednoj, vjerujmi, ne ukroti.</p>
<p>
<hi>Pripov.</hi>
<emph> </emph>
<hi>XXI.</hi>
</p>
<p>Olli Kucku ubj, olli sgiaerni rasbi.</p>
<p>
<hi>Kucka muku jedduchi.</hi>
</p>
<p>Osctrijem sgjaernjm sgitto kada</p>
<p>Mlâd svak dano meglie Zovko</p>
<p>U svôm vajmeh isnenada</p>
<p>Sconcciavaſe saerza gorko,</p>
<p>Ghdjeno kucka poglie isije 5</p>
<p>Viddi, i plechjâa gnoij pribije</p>
<p>Kucka sato jur nehaje</p>
<p>Nekse opeta k' pogliâam vrati,</p>
<p>Gnu raſarzen nepristaje</p>
<p>Gospar opet udarratti: 10</p>
<p>Is kuchieje tjerra cesto,</p>
<p>Uvuchise naghje mjesto</p>
<p>Gnoij obilna Pichia, i jesce</p>
<p>Jesu, nujom lupesctina</p>
<p>Ugodnija vechma biesce, 15</p>
<p>Nîtse ustavvi tijeh krivinâ.</p>
<p>Priategliu Gospar kasge,</p>
<p>Mudro on gnegga svettovvaſce.</p>
<p>Ako hochiesc paglie tebbi</p>
<p>Usdaersgiatti, kucku ubitti 20</p>
<p>Onciaſ poghi; joscje trjebi</p>
<p>Illi sgaerni tvê rasbitti.</p>
<p>"Kogod griesce, svak - cias gorre,</p>
<p>Saman jesu sve pokorre."</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F1-22">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F1-22-1">
<head> XXII. </head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Svaka rusa ima draccju. </p>
<p> Omnis rosa habet adjunctam spinam. </p>
</epigraph>
<argument>
<p> Rosa spinis septa. </p>
</argument>
<l>Cum pulcra Tyrio murice arderet Rosa,</l>
<l>Aurasque suavi recrearet halitu,</l>
<l>Sibi ipsi nimio plus placebat, propriis</l>
<l>Sic ausa stulte gloriari dotibus.</l>
<l n="5">Venustula quidem lilia, et facile nivem </l>
<l>Candore praeeunt; acer his odor tamen.</l>
<l>Hyacinthe, vultus forma bellula est tui;</l>
<l>Luteus at ille te color vilem facit.</l>
<l>Amoena multum viola, et insigniter olens;</l>
<l n="10">Solo sed humilis serpit: hi contendere </l>
<l>Mecum potuerant; longe at inferior mihi</l>
<l>Est turba florum caetera. Hanc Rex aetheris</l>
<l>Sibi tantum ut audit arrogare, horrentibus</l>
<l>Spinarum texit circumquaque aculeis.</l>
<l n="15">Nimirum ab illo tempore has habent rosae, </l>
<l>Nilque est beatum parte ab omni cernere.</l>
<l>
<emph>Tibi ille felix ne sit, insanum putat</emph>
</l>
<l>Quem vulgus: animum cura et regalem premit.</l>
</div>
<div xml:lang="hr">
<head> Priciza XXII. </head>
<p>Pr. Svaka rusa ima dracju.</p>
<p>
<hi>Rusa dracjam obkruſcena.</hi>
</p>
<p>Ghiſdava grimiſom Ruſciza cim sjasce,</p>
<p> Sva i okol mirisom millim napugnasce,</p>
<p>Odvisce sebi istoj biasce omilila;</p>
<p> Ludose pak ſa svoj tac ures dicila.</p>
<p>Ljerisu ghiſdavi, i bjelochju snjega 5</p>
<p> Nadhode ù slavi, vognasu al ſcechjega.</p>
<p>Zarevichju tvâje ljepascna slika tâ,</p>
<p> Al pomast tmnastaje, cinite i priprosta.</p>
<p>Raskoscjan odvisce zvjetje od Gljubicize,</p>
<p> I cjudno mirisce, al leſci nicize. 10</p>
<p>Ovi mogahuse samnome inaditi,</p>
<p> Svi ostali imajuse meni podloſciti.</p>
<p>Oholno koje bj iſrekla, rjeci ove</p>
<p> Kada Kragl od Nebi vegli ſacju Jove</p>
<p>Svu obstrje dracjami: od tadsu na gnima, 15 </p>
<p> Nit vidimo iscta mi blaſceno sasvima.</p>
<p>Koga puk blaſcena ſove, nezjenga ti,</p>
<p> I Kraglje skrovena kâgod ſled ſcjalostj.</p>
<p>
<hi>Pripov.</hi>
<emph> </emph>
<hi>XXII.</hi>
</p>
<p>Svakka ruſa imma draccju.</p>
<p>
<hi>Ruſa Draccjaâ punna.</hi>
</p>
<p>Cîmſe ruſa</p>
<p>Svoga is buſa</p>
<p>Svôm rumennom reſi Mâſti</p>
<p>Slatki miriſi dava, i ploddi,</p>
<p>Tome u sgoddi 5</p>
<p>Sebbe od visce hvali, i cjaâſti:</p>
<p>Ljepje, recce,</p>
<p>I satjecce</p>
<p>Ljer bjelochjom snjegh: od visce</p>
<p>Miriſ ploddi: liepa Liza 10</p>
<p>Jest Gliubizza,</p>
<p>Slatkijem vognjm i Miriſce;</p>
<p>Uddeſ hudi</p>
<p>Gnoij ossudi</p>
<p>K' ſemgli stati prikucena: 15</p>
<p>Zarevichiu ljepsi od vechie,</p>
<p>Sgjuto Zvjechie</p>
<p>Da ne cinni potisctena?</p>
<p>Plemmennitti</p>
<p>Inaditi 20</p>
<p>Jur moghuſse s' samnom oni:</p>
<p>Svakka drugha vaersta od Zvjechia</p>
<p>Sred Proliechia</p>
<p>Neghſe menni vêch poklonni.</p>
<p>Vajmeh cjudda! 25</p>
<p>Osctre svudda</p>
<p>Obkrusgiuje taj - cjas dracce</p>
<p>Po Naredbi kraglia od Nebbi,</p>
<p>Smjenna sacce</p>
<p>Er oholloſ taku u sebbi: 30</p>
<p>Tom u sgoddi</p>
<p>Dracce ploddi</p>
<p>Ruſa oholla sred Livaddâ</p>
<p>Gnoij okollo nitje uressa</p>
<p>S' huda udessa 35</p>
<p>Ni Liepposti vidjet sadda </p>
<p>"Nemoj vechie</p>
<p>Punna srechie</p>
<p>Jur onegga ti zjenniti,</p>
<p>Puk Mahnitta koga sudi. 40</p>
<p>Lasno trudi</p>
<p>Budde i kraglia jad moritti.</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F1-23">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F1-23-1">
<head> XXIII. </head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Tko scto cinj, sebbi cinj.</p>
<p>Quae quis agit, sibimetipsi agit.</p>
</epigraph>
<argument>
<p> Homo adagia loquens. </p>
</argument>
<l>Praeclara quidam per monita nomen sibi</l>
<l>In civitate compararat inclytum,</l>
<l>Interque multos hunc adivit praepotens</l>
<l>Vir olim, ab illo libera sibi quodpiam</l>
<l n="5">Locutione adagium cupiens dari. </l>
<l>Hoc ille prae aliis expedire homini ratus,</l>
<l>
<emph>Quaecumque</emph>, dixit, <emph>quis facit, facit sibi.</emph>
</l>
<l>Vulgare id alter censuit dictum nimis,</l>
<l>Sibique in alios quot patrasset conscius</l>
<l n="10">Mala, haud videbat, illa quo pacto sibi </l>
<l>Fecisset ipsi, damna sentientibus</l>
<l>Dumtaxat aliis: verum inaudiri ut sua </l>
<l>Coepere primum, mox evinci crimina,</l>
<l>In se, innocentes quam luebant, transtulit</l>
<l n="15">Poenam, sibique cuncta demum comperit </l>
<l>Fecisse, in alios quae patrata credidit.</l>
<l>
<emph>Plerumque cadere solent in auctorem mala.</emph>
</l>
</div>
<div xml:lang="hr">
<head> Priciza XXIII. </head>
<p>Pr. Tko scto cini, sebi cini.</p>
<p>Cjovjek, ki Prorjecja govori.</p>
<p>Naukâ vrjednih zjech, kê dava druſime,</p>
<p> Bj dato njekom stech slavno ù gradu ime.</p>
<p>Meu inim ù gnega Moguch ide njeki,</p>
<p> Prosit ki uſega, dabi i gnemu nauk ki</p>
<p>Slobodno iſreko. Najboglje er on mgnjasce 5 Prorecje da njeko gnemu
pristojasce, </p>
<p>
<emph>Tko scto</emph>, rece, <emph>cini, sebi cini</emph>. Cjoek taj</p>
<p> Priprostu prem zini rjec ovu, i ù cjas saj</p>
<p>Mislechi, kâ inim ucinil on ſla bj,</p>
<p> Nevidi, kao s' tim naudi on sam sebi. 10</p>
<p>Al potom ſcjamorit varh djelâ njekih ſlih</p>
<p> Ù puku, i govorit pocese gnjegovih,</p>
<p>I ta das istinita sposnase ocito,</p>
<p> Prinjeta nagn bj tâ pedepsa, i sve tô,</p>
<p>Scto mgnasce da druſim opravil biasce, 15</p>
<p> Na svarhu spoſna s' tim da sebi cignasce.</p>
<p>Na tvorza napokon ſla ista cestkrati</p>
<p> Kâ druſim spravglja on vidimo padati.</p>
<p>
<hi>Pripov. XXIII.</hi>
</p>
<p>Tko scto cinni, sebbi cinni.</p>
<p>
<hi>Cjovjek bessjeddechi Pricize.</hi>
</p>
<p>Po Pricizaâm slavvu, i cjaâſti</p>
<p>Biesce Cjovjek stekko od Grada.</p>
<p>K' gnemmu Plemmich pun obblaſti</p>
<p> Doghje kada.</p>
<p>Svescto mosge slaghie, i drasge 5</p>
<p>Gnegga molli tom u sgoddi,</p>
<p>Da Pricizu svakku kasge </p>
<p> U slobbodi.</p>
<p>Ovvu is innijeh isabroje</p>
<p>"<emph>Tko scto cinni, sebbi cinnj</emph>." 10</p>
<p>Da priprosto to rekkoje </p>
<p> Plemmich zîni.</p>
<p>Protiv drughijem, protiv Nebbi</p>
<p>Slo djellovvat svescto smije,</p>
<p>Sve da cinnj gorre sebbi 15</p>
<p> Posno nie.</p>
<p>Kê pravedan jest podnjo</p>
<p>Mukke ù sebbi vechie - krati</p>
<p>Oni, kîje sla tvorrjo</p>
<p> Sctettu plati. 20</p>
<p>Tvorrit sebbi sve nahoddi, </p>
<p>Druggôm budde scto cinnitti,</p>
<p>I prikorran dachie u sgoddi</p>
<p> Svakom bitti.</p>
<p>"Svakko u dobba jest vidjetti, 25</p>
<p>Gdje na Tvorrza Djello pade: </p>
<p>Slosse plati na ovvem svjeti</p>
<p> Isnenade."</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F1-24">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F1-24-1">
<head>XXIV.</head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Kad idesc u vuka na pir, vodi psa uſase.</p>
<p>Cum ad Lupi nuptias accedis, </p>
<p>Canem tecum adducito.</p>
</epigraph>
<argument>
<p> Lupus, Ovis, et Canis. </p>
</argument>
<l>Ducturus olim cum esset uxorem Lupus,</l>
<l>Rumor per agros sparserat, grande hunc domi</l>
<l>Epulum parare; jamque condicto die</l>
<l>Animalia multa, ipsamque, quod stupeas, Ovem</l>
<l n="5">Ad lauta jussit convenire prandia. </l>
<l>Illa e conviva ne cibus fieret timens,</l>
<l>Si sola adiret, asseclam adjunxit canem.</l>
<l>Adspexit isthaec ut Lupus, quis hic, optima,</l>
<l>Ovi inquiebat, pessimus tecum venit?</l>
<l n="10">Ego solam ad epulas te vocari jusseram. </l>
<l>Lanigera at illi: hic hospes, et comes meus,</l>
<l>Cujus praesentem rebus in trepidis sum opem</l>
<l>Experta toties: te ergo fas ambos, Lupe,</l>
<l>Excipere; verum cum moleste haec sentiam</l>
<l n="15">Te ferre nostri vincla contubernii, </l>
<l>Nec me ipsam ad epulas convivam expecta tuas.</l>
<l>
<emph>Cum blandiuntur improbi, noxam parant.</emph>
</l>
</div>
<div xml:lang="hr">
<head> Priciza XXIV. </head>
<p>
<hi>Pr. Kad idesc ù vuka na pir, vodi psa uſase.</hi>
</p>
<p>
<hi>Vuk, Ovza i Pas. </hi>
</p>
<p>Kad Scenu uſeti Vuk njeki htiasce,</p>
<p> Po selih glas leti, da on pripravgljasce,</p>
<p>Pir Vegli ù svoj kuchi: jur broj nemalahan </p>
<p>ſcivina buduchi ſvô na odreghjen dan,</p>
<p>Ovzi istoj cini ſnati (scto cjudo bj) 5</p>
<p> Da i ona meu ini budemu na goſbi.</p>
<p>Ona erse strascila, od gosta da potom</p>
<p>Ù jescju obratila nebise gnem istom,</p>
<p>Kad gnegov na pir ti samabi otiscla,</p>
<p> Sebi pribaviti ſa druga htje viſcla. 10</p>
<p>Kad tô Vuk ughleda, tkoje s' tobom ſli taj?</p>
<p> Gnu upita ureda, tebe samu ſvah, ſnaj.</p>
<p>Gnemu ona: on kuchnik, i Drughje draghi moj,</p>
<p> Ki ù tuſi pomochnik bj cesto privegljoj.</p>
<p>Pristojno ſato jes, da primisc obadva; 15</p>
<p> Al pokli [...] da vech nascegati drustva</p>
<p>Nie mio, na pir ti nech ni mene imat tvoj.</p>
<p> Kad ſô uſme blaſniti, ſlo snuje ù blaſni svoj.</p>
</div>
<div xml:lang="hr">
<p>
<hi>Pripov. XXIV.</hi>
</p>
<p>Kad iddesc ù vuka na Pir, vodi psa uſasse.</p>
<p>
<hi>Vuk, Ovza, i Pas. </hi>
</p>
<p>Ù Gliubavi cîmse morri</p>
<p>Vuk, sdrusgitse terse spravvi</p>
<p>Prosuosse glâs po Gorri,</p>
<p>Kako Pichie mnosg pripravvi: </p>
<p>Mnosg sgivinaâ draga liza 5</p>
<p>Na Pir sovve, s' gnîmu Ovciza</p>
<p>Svijem Svjerîm toje od cjudda</p>
<p>Nuse ovciza strasci, i smeta,</p>
<p>Priusmeje strah od svudda</p>
<p>Da ne doghie saertna sctetta, 10</p>
<p>Ter sumgnivom tom u sgoddi</p>
<p>Svom u Drusgbi Psa dovoddi.</p>
<p>Cîm to vidje, Vukje isusti</p>
<p>Scto Psa voddisc, Milla ovcize? </p>
<p>Himbennoga Drugha pusti, 15</p>
<p>Rasvesselli drago lize,</p>
<p>Sama hodi na raddosti</p>
<p>Mê Gliuvenne cestittosti.</p>
<p>Ona gnemmu: Drugh ovvje</p>
<p>I priategl dnevvi, i Nochi 20</p>
<p>Cesto krati menni kîje </p>
<p>U Nesgoddâm do pomochi,</p>
<p>Ia gneggove zijech millosti </p>
<p>Harnanamuchiu bit sa dosti.</p>
<p>Ako buddeſc primit menne 25</p>
<p>Joscje i gnegga primit trjebi,</p>
<p>Nu ja viddim da sgiudjene</p>
<p>Rjeci ugodne njesu tebbi,</p>
<p>Necekame na Pir, recce,</p>
<p>Pochiu od ovlek na dalecce 30</p>
<p>"Ako tebbe kî milluje</p>
<p>Himben cjovjek jur na svjeti,</p>
<p>Kâ privara saisto tuje,</p>
<p>I tad misli tvôm od sctetti.</p>
<p>Tvom sgivottu vechie - krati 35</p>
<p>Budde vajmeh sasjedati"</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F1-25">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F1-25-1">
<head> XXV.</head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Velle rjeci, a niscta tvora.</p>
<p>
<hi> Multum verborum, operis nihil.</hi>
</p>
</epigraph>
<argument>
<p> Promissor verbosus.</p>
</argument>
<l>Se velle navim construere onerariam</l>
<l>Passim Lupercus praedicabat, divitem</l>
<l>Sese evasurum transferendis mercibus</l>
<l>Jactans; at, alios consulendo, plurimum</l>
<l n="5">Consumpsit ante temporis, queis scilicet </l>
<l>Ligna in nemoribus aptiora caederet,</l>
<l>In fabricando cujus usurus foret</l>
<l>Opera potissimum artificis, ad asserum</l>
<l>Conjunctionem quanta ferri copia</l>
<l n="10">Sufficeret, unde pix, rudentes, velaque </l>
<l>Essent paranda; denique priusquam est opus</l>
<l>Incoeptum, et illud sedulo disquirere,</l>
<l>Quis rector esset optimus, qui navitae</l>
<l>Praestantiores crederentur caeteris,</l>
<l n="15">Queis regio quaevis mercibus dives foret. </l>
<l>Quae cuncta postquam resciit (dementiam</l>
<l>Hominis videto) nil eorum, quae intenderat,</l>
<l>Egit, at eodem, quo requirens talia</l>
<l>Lasciviebat, consenuit in otio;</l>
<l n="20">Nec, quod solebat glorians promittere, </l>
<l>Pecuniam ille adauxit, at minuit suam.</l>
<l>Qui multa verbis pollicentur garruli,</l>
<l>Plerumque factis exhibent illi nihil.</l>
</div>
<div xml:lang="hr">
<head> Priciza XXV. </head>
<p>
<hi>Pr. Velle rjeci, a niscta stvora.</hi>
</p>
<p>
<hi>Obechjajnik pun rjeci.</hi>
</p>
<p>Targovnu vegljasce da hochje plav ſgradit</p>
<p> Millosc, i hvastasce, dachje pak bogat bit</p>
<p>Targhe ù gnoj prinosech; al cimse s' druſime</p>
<p> Svjetuje on od vech, dugo gubi vrime,</p>
<p>Ù koi usjecen bit ljes ima dubravi, 5 </p>
<p>S' kimse i mesctrom sluſcit, plavmu da sastavi, </p>
<p>Koliko gnem cjaval pochje ſa stuciti,</p>
<p> Jedra, cela, i pakal ghjechje dobaviti.</p>
<p>Ne bj dosta tôse sve vjesctit nu odvisce,</p>
<p> Prj graghja negosc pocela, znat htisce, 10</p>
<p>Koichje vladati najboglje korabgljom,</p>
<p> I pomorze imati vjesctie ù gradu kom,</p>
<p>Mjesto i targovine dava svako koje.</p>
<p> Kad sve ove, i ine stvari obaſnoje</p>
<p>(Vigh ludost cjovjeka) niscta pak opravi 15</p>
<p> Od tega, scto odsjekâ bj prie ù glavi,</p>
<p>Negh dangubi ù istoj, s' komiska tê stvari</p>
<p> Plandajuch ù toj ispraznoj brighi ostari</p>
<p>Ni ù rjeci scto ludoj opchjasce hvastati,</p>
<p> Uſmosci on pjenes svoj, negoga prikrati.20 </p>
<p>Ki mnogo tlapechi ù rjeci obechjaju,</p>
<p>Niscta oni trudechi ù djelo stavgljaju.</p>
<p>
<hi>Pripov XXV.</hi>
</p>
<p>Vele rjeci, a niscta stvorra.</p>
<p>Obbechiavalaz Mnogho - govorrni.</p>
<p>Strasgimirſe svud hvalio,</p>
<p>Da veliku Plav graditi</p>
<p>Hochie, dabi umnosgio</p>
<p>Namiscgliene svê dobitti.</p>
<p>Cîmse budde svjettovvatti, 5</p>
<p>Kômchie daervâ svjech u Gorri,</p>
<p>Dobba budde mnosg trajatti,</p>
<p>I samanje mucci, i morri.</p>
<p>Rukotvorraz kîchie bitti,</p>
<p>Donjechie sctizze kako, 10</p>
<p>Odkle bochie dobavvitti </p>
<p>Celâ, sidro, jedrâ, Pako?</p>
<p>Kê Pomorze mislo tada</p>
<p>U gneggovvom hochie Plavi,</p>
<p>I po Morru daje vlada 15</p>
<p>Misli koga da postavvi.</p>
<p>Iosc od visce misli cesto</p>
<p>Taergovvinne kêchie bitti,</p>
<p>I podobno kêje Mjesto</p>
<p>Gneggovvijeh sa dobiti. 20</p>
<p>(Luddos gledda na Cjovjeka)</p>
<p>Obasnatti kad to budde,</p>
<p>Niscta isvaerju; nêgh sa vjeka</p>
<p>Sgialli isprasne dnevvi, i trude.</p>
<p>Svescto obblechia, jest privara, 25</p>
<p>Skrati joscte bitje i svoje,</p>
<p>I svesctosse vechie starra,</p>
<p>Gorre kuscia nepokoje.</p>
<p>"Sctogod vele ko govorri,</p>
<p>Budde i s' rjecim obbechiatti, 30</p>
<p>Sacne vele, niscta stvorri,</p>
<p>Gnegga luddos svak - cias pratti.</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F1-26">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F1-26-1">
<head>XXVI.</head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Ghdje silla gospodj, s' raſlogom nehodi.</p>
<p>Ubi vis imperat, nullus rationi est locus. </p>
</epigraph>
<argument>
<p> Corvus, et Vulpes. </p>
</argument>
<l>Rerum potitus sceptra Leo praeceperat, </l>
<l>Ut quotquot essent tollerentur stirpitus</l>
<l>Omnes Cameli: triste scelus, at regia</l>
<l>Vox legis instar: quod tyrannus imperat,</l>
<l n="5">Differre culpa est, plectitur ferro mora. </l>
<l>Ut praepes ergo fama per terras iit,</l>
<l>Novumque Vulpes regis edictum audiit,</l>
<l>Diriguit amens, et fugae quaerit loca</l>
<l>Sibi tuta: mortis undique est comes timor,</l>
<l n="10">Oculisque semper dirus occurrit Leo. </l>
<l>Huic Corvus alta desidens in ilice,</l>
<l>Tibi nulla certe est causa, cur timeas, ait:</l>
<l>Te namque Bactra non tulere informibus</l>
<l>Tumentem gibbis, et reflexo in pectora</l>
<l n="15">Collo, nec oneris ipsa patiens dorsum habes: </l>
<l>Canum ergo potius vim time, et hominum plagas.</l>
<l>Sursum illa spectans, porro, Corve, es garrulus</l>
<l>Nugator, inquit, qui me et annis et bona</l>
<l>Tibi praeeuntem mente Regum addiscere</l>
<l n="20">Arbitria jubes: forte clitellas tibi </l>
<l>Si aptet, deindeque, sis Camelus, dixerit</l>
<l>Tibi Rex et idem testis, et judex Leo,</l>
<l>Num judicio abibis incolumis, et Rhetorum</l>
<l>In morem acutis disputabis formulis,</l>
<l>Ut te Camelum haud esse, sed Corvum probes?25 </l>
<l>Felix, quod aevum degis aeria in plaga;</l>
<l>Sin minus, et ipse mecum hiantia quaereres,</l>
<l>Ut fata fugias, latibula exesi specus.</l>
<l>
<emph>Causas tyrannis opprimendi quos velint</emph>
</l>
<l n="30">
<emph>Nunquam deesse, fabula explicuit brevis.</emph>
</l>
</div>
<div xml:lang="hr">
<head> Priciza XXVI. </head>
<p>Pr. Ghdje sila gospodj, s' raſlogom nehodi.</p>
<p>
<hi>Vran, i Kuna.</hi>
</p>
<p>Kada Lav kragljevat usta meu svjerima,</p>
<p> ſapovjed ova dat htje nad ostalima,</p>
<p>Dase tragh od Devâ iskorjepi s' svjeta.</p>
<p> Hud poso, al kragljeva kao ſakon rjecje tâ.</p>
<p>Iſvarscit trjebaje scto silnik naredi, 5</p>
<p> Zkniti krivinaje, i zknjegne smart sljedi.</p>
<p>Cim naprjed po svjetu glas nosi stvar ovu,</p>
<p> ſapovjed Kuna i tû kraglja obaſna novu,</p>
<p>Van sebe od straha sledise, ter iscte </p>
<p> ſabitse odmaha ù kegod skroviscte. 10</p>
<p>Svukud strah od marti pratie, i sveghse gnoj</p>
<p> Prid ocima varti Lav slizi ù nemiloj.</p>
<p>Na dubu sjedechi tad gnoj Vran ovako:</p>
<p> Ù strahu i smechi ti nebud nikako,</p>
<p>Er Deva njesi ti gharbava, nitje vrat 15</p>
<p> Put parsi skucenti, nit imasc ti harbat</p>
<p>Podoban ſa nosit bremena; ti od pseta</p>
<p> Vech splascena imasc bit, i gljudskih ſapletâ.</p>
<p>Oci ona uſgori uſdiſcjuch, spardasti</p>
<p> Cjakagljaz, govori, naſbiglsi Vrane ti, 20</p>
<p>Poveglje er kragljâ ucit hoch mene, ka ù svisti</p>
<p>Nadhodim, mogu rit, tebe i ù godiscti.</p>
<p>Da Lav kragl stavi – ti samar, i svjedok pak,</p>
<p> I Sudaz on isti receti ù glas jak,</p>
<p>Tichjesc Deva biti, bil ſdravu mogao 25</p>
<p> Ti glavu iſniti, i na sud ustao</p>
<p>Beſjedom hitrome dasi vran kaſati,</p>
<p> A ne Deva, kojome onte htje naſvati?</p>
<p>Dobro, ersi krilat, da to nj, ù sckripu kôm,</p>
<p> ſa ſciv bit, skroven stat iſkaobi i samnom 30</p>
<p>ſa start druſih, ſljema da kraglim kigod jes,</p>
<p>
<hi>Pripov. XXVI.</hi>
</p>
<p>Ghdje silla gospodj, s'raslogom nehoddi.</p>
<p>
<hi>Vran, i Kuna.</hi>
</p>
<p>Lavv kraglievsku cîm scibiku</p>
<p>Darsgi, i svjerîm gospodduje,</p>
<p>Da sasvijem iskorjpu</p>
<p>Deve i taj – cjas odlucciuje:</p>
<p>Svakse na rjec tu poklonni, 5</p>
<p>Kô da jesu gnjm ſakoni.</p>
<p>Prodigliti jest krivina</p>
<p>Scto moghuchi kragl naredi,</p>
<p>Opriecitse nie naccina</p>
<p>Na kraglievske sapovjeddi, 10</p>
<p>I kobise jur ljenio </p>
<p>Pedepsanbi smaertno bio.</p>
<p>Cîmse prospe glâs po svjetu, </p>
<p>I naredbe kuna ciuje,</p>
<p>Ludjem strahom priuſetu 15</p>
<p>Gorki cemmer svak – ciaſ truje,</p>
<p>Biesgi, i Lavva svud vidjetti</p>
<p>Zjeni, dajoij smaertno prjeti.</p>
<p>Na visokom Vran Cesvini</p>
<p>Grachie, i tada gnoij govorri 20</p>
<p>Scto strascitſe tebbi cinnj,</p>
<p>Sctoti ludo saerze morri?</p>
<p>Ti gaerbavva saisto niesi,</p>
<p>Slicni Devi nitt' udessi?</p>
<p>Sille kuccjaâk ti strascisse, 25</p>
<p>I kâ tebbi Gvosdjâ Gliudi,</p>
<p>Oscza i sapnu: Ne scialiſse</p>
<p>Recce Kuna, Tlapce ludi;</p>
<p>Ia prohoddim tebbe s'ljetti</p>
<p>Starjassam i pameti</p>
<p>Ti kraglievske sapovjeddi 30 </p>
<p>Uccit hochiesc menne sada:</p>
<p>Svegh uſrok, kratka mâ kaſceti pripovjes.</p>
<p>Ako tebbe Lavv naredi</p>
<p>Osamarit isnenada</p>
<p>Sudaz, svjedok kragl od vechie</p>
<p>Kôchiesc ubjech od te smechie? 35</p>
<p>Ioscti kada budde rîti</p>
<p>Od sad vechie deva buddi</p>
<p>Kakochiescse slobbodditti</p>
<p>Kragl to tebbi kad ossudi</p>
<p>Vran sam ? nechiesc sva samani 40</p>
<p>Bichie vajmeh toij obranni</p>
<p>Tvôm sahvali saisto srechi</p>
<p>Povjetarzem sgivjet sledi </p>
<p>Erbo smaerti za pobjechi,</p>
<p>Tmâste samnom spille i hridi 45</p>
<p>Triebabiti sad iskatti</p>
<p>Sa slobbodno dni trajatti</p>
<p>"Nauk tebbi sada pravvi</p>
<p>Ma pricizza kratka buddi</p>
<p>Samosillnos ghdje boravvi 50</p>
<p>Da su gorke Mukke i trudi,</p>
<p>I ghdje silla jur gospoddj</p>
<p>Ti s'raslogom jur ne dohoddi." </p>
</div>
</div>
<div xml:id="F1-27">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F1-27-1">
<head> XXVII. </head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Tko tughja kogna jasce, baerſose sjasce. </p>
<p> Qui alieno vehitur equo, cito desilit. </p>
</epigraph>
<argument>
<p> Alieno equo insidens. </p>
</argument>
<l>Equo insidentes gesta post negotia</l>
<l>Cives redibant patrium in solum duo,</l>
<l>Viaeque multum cum vorassent asperae,</l>
<l>In laeta campi se patentis aequora</l>
<l n="5">Tulere, prima cujus ad divortia </l>
<l>Occurrit alter ecce conterraneus</l>
<l>Equo, ut videbant, vectus haud ignobili, </l>
<l>Parum sed hilaris furti conscientia.</l>
<l>Una ire statuunt, utque medium jam fere</l>
<l n="10">Campum tenebant, plurimo vir cum grege </l>
<l>Prodire visus obviam: hic deperditum</l>
<l>Paucis abhinc diebus quaeritans equum,</l>
<l>Hunc, quo iste vehitur, ipsum eundem perspicit</l>
<l>Suum esse: ut ergo desiliret illico</l>
<l n="15">Hominem admonebat; ille contra ad nundinas </l>
<l>Emptum (amoveri posse sic infamiam</l>
<l>Sperat) negabat reddere; at cum inferre vim</l>
<l>Pararet alter, fur opem ab sodalibus</l>
<l>Petere: hi dolentes ejus infortunium,</l>
<l n="20">Sibique veriti nequid accideret mali, </l>
<l>Armata ferro si impetum faceret manus,</l>
<l>In emendo posthac, inquiunt, sis cautior,</l>
<l>Reddendus at nunc hic equus domino est suo.</l>
<l>
<emph>Res parta furto vel cito ad dominum redit,</emph>
</l>
<l n="25">
<emph>Vel semper animo possidetur anxio.</emph>
</l>
</div>
<div xml:lang="hr">
<head> Priciza XXVII. </head>
<p>Pr. Tko tughja kogna jasce, baerſose sjasce.</p>
<p>
<hi>Cjovjek na tughjemu kognu.</hi>
</p>
<p>Graghjana buduchi sva posle opravil dva,</p>
<p> Na kognim jascjuchi idu oza doma svâ</p>
<p>Hridgliva puta cim dosta priproghjosce</p>
<p> Ravna ù pogljâ ſa tim na svarhu doghjosce.</p>
<p>Kad eto jednoga, raſdvaja ghdjese put, 5</p>
<p> Kie mjesta iſ istoga, vide tù domâknut</p>
<p>Na dobru on sighjasce kognu, al vesel mu</p>
<p> S' dvorase kaſasce, erega bj ukrao.</p>
<p>ſajedno idu, i kada sred poglja biahu,</p>
<p> Jednoga iſnenada it k' sebi vidjahu 10</p>
<p>S' ne mallo segljanâ: kogna on iscte svoga, </p>
<p> Naſad ne vel danâ gnem ukrasce koga.</p>
<p>Kad spoſna ocito, da koga ovi jasce,</p>
<p> Kogn gnegov isti tô istjahni biasce,</p>
<p>S' gnega dase taj cjas sjasce vegljascemu. 15</p>
<p> On da utece necjas, odgovor dà gnemu,</p>
<p>Na targu kupio dagaje, i nechje dat.</p>
<p> Drughi al erje htio silu ù djelo stavgljat,</p>
<p>Lupesc ù svîh Drugâ pomoch iſkat stade.</p>
<p>ſcjalech oni tûga, i da nedopade 20</p>
<p>Scgnega gnih kâ scteta, strascechi velimse,</p>
<p>Oruſcjana mnosc tâ maknula kad bi se,</p>
<p>Opaſnie rjescemu, unaprjed kupuj ti,</p>
<p> Gosparu al svojemu ti kogna sad vrati,</p>
<p>Stvâr ide ukradena k' Gosparu ol barſo svôm, 25</p>
<p> Ona ol posvojena s' duscjomje nemirnom.</p>
<p>
<hi>Pripov. XXVII.</hi>
</p>
<p>Pr. Tko tughja kogna jasce, baersosse sjasce.</p>
<p>
<hi>Tughja kogna jasciuchi.</hi>
</p>
<p>Graghjanina dva dospjelli</p>
<p>Cîm sve posle, jur vesseli</p>
<p>Iddu k' Domu</p>
<p>Na bjesnomu</p>
<p>Jasciuch kognu, kada dosti 5</p>
<p>Hridna puta jur prohoddu,</p>
<p>Na prostranno ter dohoddu</p>
<p>Poglie mnoghom u raddosti.</p>
<p>Jest kognika vidjet tada</p>
<p>K' gnjm dohoddit isnenada, 10</p>
<p>Pod gnim pjenni</p>
<p>Kogn selenni:</p>
<p>Turgign kognik pun slovoglie</p>
<p>Usrok skorrni svê krivinne</p>
<p>Zijech sramotne lupesctine 15</p>
<p>Erga u Saerzu morri, koglie.</p>
<p>Kada bjehu sred Livadde</p>
<p>Sva tri vajmeh isnenade</p>
<p>K' gnjm dohoddi</p>
<p>Tom u sgoddi 20</p>
<p>Ciovjek sille pun, i jeda;</p>
<p>Dase sjasce têm govorri</p>
<p>Sramotnoga rusgi, i korri</p>
<p>Na svôm kognu koga ugledda</p>
<p>On vratitga nie hottio, 25</p>
<p>Gnegga, velech, dae kuppio</p>
<p>Beſ privare</p>
<p>Ghdje pazzare</p>
<p>(Skrit uffajuch svû sramottu) </p>
<p>Docîm drughi smaertno prieti 30</p>
<p>Dachie sillom kogna oteti</p>
<p>Svôm poghibje jur sgivottu</p>
<p>Lupesc viddech, tôm u sgoddi</p>
<p>Pommoch pita svôm slobboddi</p>
<p>Drusgbe u svoje 35</p>
<p>Da gnoij koje</p>
<p>Slo negodhje, bolles, smechie</p>
<p>Govorimmu - kogna vrati</p>
<p>Svôm Gosparu, buddi immatti</p>
<p>Kad scto kupisc svjesti od vechie 40</p>
<p>"Ukradenu stvar na svjtu</p>
<p>Snaje baerſo svak occittu, </p>
<p>Vechie - krati</p>
<p>K' svômse vrati</p>
<p>Jur Gosparu: kî pak budde 45</p>
<p>Usdarsgiatje zijech nesvejsti,</p>
<p>U svôm saerzu kê bolesti</p>
<p>Kê ne taerpi vajmeh trude."</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F1-28">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F1-28-1">
<head> XXVIII. </head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Iſ ove koſce nemoghu u drughu. </p>
<p> Ex hac pelle in aliam immigrare nequeo. </p>
</epigraph>
<argument>
<p> Asinus, et Bombyx. </p>
</argument>
<l>Mori virentis lentus in ramusculo</l>
<l>Dum fila Bombyx evomebat aurea,</l>
<l>Sibi ut pararet arte sic mira domum,</l>
<l>Paulisper opere supersedens obverterat</l>
<l n="5">Ad Asinum ocellos alligatum stipiti. </l>
<l>Squallebat illi putri tergus ulcere,</l>
<l>Saniemque denso convolabant agmine</l>
<l>Haurire muscae; pars haerebant mordicus</l>
<l>Ventri: ut fugaret, se feribat calcibus,</l>
<l n="10">Mordebat ore; mollioris carpere </l>
<l>Tensus vetabat funis herbam graminis,</l>
<l>Puerique saxis adpetebant per jocum.</l>
<l>Bombyx Aselli tanta miseritus mala</l>
<l>Sic illi: in ista pelle, quae te operit modo,</l>
<l n="15">Plane intueri ut potui, es infelix nimis: </l>
<l>Statim ergo (credes id licere Auritulo)</l>
<l>Depone, quaeso, jamque corpus indue,</l>
<l>In quo calamitosam exigas vitam minus.</l>
<l>Tum voce moesta sic Asellus: ne tuo,</l>
<l n="20">Amice dulcis, metiare me pede: </l>
<l>Tibi aequiore namque sorte contigit,</l>
<l>Modo fila vermis divite ex utero ut trahas,</l>
<l>Modo ut renascens papilio percandidus</l>
<l>Numerosa prole nobile aeternes genus:</l>
<l>Pelle at manendum semper in eadem est mihi, </l>
<l>Et dura verti fata me in melius vetant.</l>
<l>
<emph>Acerba quosdam sors tot aerumnis premit,</emph>
</l>
<l>Futuri ut ipsam his adimat etiam spem boni.</l>
</div>
<div xml:lang="hr">
<head> Prizica XXVIII. </head>
<p>
<hi>Pr. Iſ ove koſce nemogu ù drugu.</hi>
</p>
<p>
<hi>Tovar, i Buba. </hi>
</p>
<p>ſlatne ù scto ſcize murvi na ſelenoj</p>
<p> Buba sred granize sviasce, da dom svoj</p>
<p>Sebi cjudnovatim nacinom pripravi,</p>
<p>ſa maose cjas ù tim ſabavam ustavi.</p>
<p>Pokli na Tovara, ò hreku ki nad gnom 5 Sveſanje od gospara, ſaghledase
okom. </p>
<p>Vechi dil harbata rane prikriahu,</p>
<p> I muhe na jata karvinu iſpiahu.</p>
<p>Njeke dosadglive tarbuha darſcese,</p>
<p> I kruto bodglive odtle nedjelese. 10</p>
<p>Dase odstrane svîma nogamse udarasce,</p>
<p> I meso ſubima sebi istom griſkasce.</p>
<p>Prem steghnut brani gnem konop travu gristi,</p>
<p> I djeza nagn stjegnem mechjuse u nesvisti.</p>
<p>Bolechse ona gnim ſa ſla tâ recemu: 15</p>
<p> Neboghsi, kao vidim, sasma tjelu ù temu.</p>
<p>Ostavga (er tô mni da moſce) ter hiti</p>
<p> Drugogase, tuſcni da magn vik trajesc ti.</p>
<p>Rilo on placno ochjeri, pak rece, na cin tvoj</p>
<p> Ti mene ne mjeri, prjateglju draghi moj. 20</p>
<p>S' boglje sredhje dato tebie, da zarvak</p>
<p>Sada ti to ſlato predese, i da opet pak</p>
<p>Ljepirse pribili priporodisc na svit,</p>
<p> Da plod tvoj ti mili tac bude vjekovit.</p>
<p>A ja svegh u istoj koſci imam ſciviti, 25</p>
<p> Ù boglje er udes moj nedase obratiti</p>
<p>Tugami tolizim nesrechja njeke trê</p>
<p> Ufagne isto ù gnim od dobra da satre.</p>
<p>
<hi>Pripov. XXVIII.</hi>
</p>
<p>
<hi>Is ovve kosge nemoghu ù drughu.</hi>
</p>
<p>
<hi>Oso, i Buba.</hi>
</p>
<p>Kroſ ſelenne cîm Granizze</p>
<p>Murve, Buba svôm u trudu</p>
<p>Kasno snuje slatne sgizze,</p>
<p>Imma mnoghu tad posgiuddu</p>
<p>Kôchje tada cjudnovvitti 5</p>
<p>Mochi sebbi stân sgraditi.</p>
<p>Tomſe u Misli nu ſabavvi,</p>
<p>Trud sa mallo pusti tada,</p>
<p>Osla viddech s' kîjem boravvi</p>
<p>Mnosg Nevogliaâ, tughe, i jadda 10</p>
<p>Na plechimmâ gnemmu viddi,</p>
<p>Ghdjega ranna morri, i vrîdi:</p>
<p>Na gnu padde mnosctvo Muhâ</p>
<p>K' utrobbisse tvaerdo uspije:</p>
<p>Sa tjerrattjh bjesno puha, 15</p>
<p>I s' kopittjm sebbe bije;</p>
<p>I sa gorru josc Nesrechiu</p>
<p>Djezza stjene nagn ismechiu.</p>
<p>Gnemmu konop sasvijem brani</p>
<p>Troskot Mladi moch pastitti. 20</p>
<p>Cîmga budde nu ſamani</p>
<p>Buba vajmeh posgjalitti:</p>
<p>Kâe na tebbi vaersi, recce,</p>
<p>Osle, kosgiu nadalecce.</p>
<p>Immasc dosta jur taerpjetti, 25</p>
<p>Dôkse isvucese is te kosge.</p>
<p>(Buba ludom u pameti</p>
<p>Zjeni, da Oso svaerchje mosge)</p>
<p>Ter obuzi boglje odjechje,</p>
<p>Sa ne taerpjet trud, i smechie. 30</p>
<p>Osò tusgjan gnoij govorri</p>
<p>S' sgiallosnijem glaſom tada,</p>
<p>Saerze, Sestro, mê nemorri,</p>
<p>Nime s' tobbom Mjerri ikadà</p>
<p>Tisi punna svakke ceſti, 35</p>
<p>Beſ Nevoglie, beſ bollesti:</p>
<p>Uddes tebbi jest primille</p>
<p>Poddo stvari cjudnovvitte</p>
<p>Da zaerv buddesc snovat svile</p>
<p>Radi srechie tvê cestitte 40</p>
<p>Sad u slikki Ljeppirizze</p>
<p>Da promjenit buddesc Lize:</p>
<p>Dase svak -cjas tvoj usmnosgi</p>
<p>Porod draghi vjekovvitto;</p>
<p>Cîm ja tusgian u istom kosgi 45</p>
<p>Pribivachiu stanovvitto:</p>
<p>Brani vajmeh uddes hudi</p>
<p>Srechiu ikakvu môm posgiuddi.</p>
<p>"Huda srechia cesto umorri</p>
<p>Gnekkijeh s' mnogho tughâ i jadâ, 50</p>
<p>Protiv gnimmi svak - cias tvorri</p>
<p>Bolles, cemmer isnenada;</p>
<p>Da nemoghu vêch uffatti</p>
<p>Igda dobra sebbi immatti."</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F1-29">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F1-29-1">
<head> XXIX. </head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Sctobi kolla sckripala, volovi ricju.</p>
<p>Cum plaustra deberent gemere, boves gemunt.</p>
</epigraph>
<argument>
<p> Bubulcus, Boves, et Plaustra. </p>
</argument>
<l>Plaustro Bubulcus multam ut imposuit struem</l>
<l>Lignorum, eidem pertrahendo junxerat</l>
<l>Boves refectos admodum largo prius,</l>
<l>Laborem alacrius ut subirent, pabulo.</l>
<l n="5">Nondum admonebat incitante aculeo, </l>
<l>Ut plaustrum ab illo praegrave moverent loco,</l>
<l>Cum triste quiddam mugientes audiit.</l>
<l>Stomachum movente re nova, dictis boves</l>
<l>His objurgasse fertur: haud ullos gravi</l>
<l n="10">Dant plaustra gemitus jam subacta pondere, </l>
<l>Vos, queis nihildum trahitur, ingemiscitis?</l>
<l>
<emph>Saepe ille queritur, quem levis cruciat dolor;</emph>
</l>
<l>Saepe ille reticet, cura quem gravior premit.</l>
</div>
<div xml:lang="hr">
<head> Priciza XXIX. </head>
<p>
<hi>Pr. Sctobi kola sckripala, Volovi ricju.</hi>
</p>
<p>
<hi>Volar, Volovi, i Kola.</hi>
</p>
<p>Stôgh darvâ na kola naloſci Volar cim,</p>
<p> Priveſa dva vola, ſob dade obilno kim,</p>
<p>Na trud hrabrenie da budu ustati,</p>
<p> I gnih pospjescnie na gnegov dom dati.</p>
<p>Podbodom tega gnih josc nj, dase krechju, 5 Scjalosno kadaih ſamûkat
njescto cju. </p>
<p>Neobicnu na stvar raſieghjen ovima</p>
<p> Velê da gnih Volar pokara rjecima.</p>
<p>Kola, kâ veliki tegh chjute, mûce, a vi</p>
<p> Mukâte, niscta ki vucete Volovi. 10</p>
<p>Cestose oni tuſci, koga mal jad mucci,</p>
<p> Koga pecjal dûsci tescja; on cesto mûci.</p>
<p>
<hi>Pripov. XXIX.</hi>
</p>
<p>Sctobi kolla scripala, Volovi riccju.</p>
<p>
<hi>Goveddar, Volovvi, i Kolla.</hi>
</p>
<p>Cîm Goveddar velik stavvi</p>
<p>Nalogh daervaâ na svâ kollâ</p>
<p>Svesge pod gnjh, i postavvi</p>
<p> Do dva Volâ.</p>
<p>Kîsu obilne pasce sitti, 5</p>
<p>Kê prostranno ploddi Poglie,</p>
<p>Sa da moghu jur truditi</p>
<p>Laxsce, i boglie.</p>
<p>Josc netjerra gnijh, ni badda</p>
<p>Sa da krenu kollâ u trudu, 10</p>
<p>Strahovvitto vajmeh kada </p>
<p> Mukat buddu.</p>
<p>Protiv gnîmse jedi, i gliuti</p>
<p>Cemu bjesno buddu rikat,</p>
<p>Pod bremennom ghdje nie cjutti 15</p>
<p> Kollâ scripat.</p>
<p>"Zijech malahne kî bollesti</p>
<p>Zvili, jaucce, sctoga Mucci;</p>
<p>Drughi hude vajmeh cesti </p>
<p> Taerpi, i Muci." 20</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F1-30">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F1-30-1">
<head> XXX. </head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Plata na vrata.</p>
<p> In limine merces. </p>
</epigraph>
<argument>
<p> Scelestus, et Merces in Nemesin mutata. </p>
</argument>
<l>Sibi absque teste quod patratum credidit</l>
<l>Quidam peratrox facinus, intrepidus pedem</l>
<l>In tecta retulit, coenat, inque plurimam</l>
<l>Noctem sopore dormiit lenissimo.</l>
<l n="5">Merces, quae ab alta rupe trux vidit nefas, </l>
<l>Exarsit animis, improboque praemia</l>
<l>Referre digna gestiens, stat limine</l>
<l>Defixa saevo, nil caventi ut pectora,</l>
<l>Simulatque postes aperiat, ferro petat.</l>
<l n="10">Jam vota referunt exitum: morere, ego te </l>
<l>Debita trucido facinori Merces tuo.</l>
<l>Hanc ut Deorum novit omnituens pater</l>
<l>Ab homine dignas haud cunctanter impio</l>
<l>Sumpssise poenas, te caducis exuo</l>
<l n="15">Jam Diva, dixit, immortalis artubus; </l>
<l>Merces nec ultra, terror at nocentium</l>
<l>Vocere (*) Nemesis (Attici Rhamnusiam,</l>
<l>Adrastiamque regio te nomine</l>
<l>Argivi quondam nuncupabunt) interim</l>
<l n="20">Poenarum ut omne serviat genus tibi, </l>
<l>Queis scelera plectas faxo; neve subtrahi</l>
<l>Possint nocentes, instruere praepete</l>
<l>Ala, levisque te vehet currus quoque.</l>
<l>
<emph>Poena antecedentem cito adsequitur reum,</emph>
</l>
<l n="25">
<emph>Raroque claudo deserit eundem pede.</emph>
</l>
<note>(*) <emph>De Nemesi Mythologi haec vulgo ferunt, eam Jovis, seu
Justitiae filiam esse; ejusque peculiare officium scelera puniendi
esse voluerunt; qua de causa, ut impios celerius adsequeretur, ei
pennas et currum addiderunt. Adrastaea dicta fuit ab Adrasto
Argivorum rege, qui primus ei aram</emph>
</note>
</div>
<div xml:lang="hr">
<p>XXX.</p>
<p>Pr. Plata na vrata.</p>
<p>Cjovjek opak, i Plata ù Nemeſi promjegnena.</p>
<p>Beſ svjedoka er dilo ſô cjovjek zjegnasce</p>
<p> Da odvech nemilo tvorio biasce,</p>
<p>Smion doma poghje, vecera, i san udil</p>
<p> Tihimu pridoghje, nochi i dobar pospa dil.</p>
<p>Plata kae vidjela s' barda visokoga 5 Prihuda tâ djela, ghnjevise rad
toga, </p>
<p>Dostojno i er spravglja uſdarje gnemu dat,</p>
<p> Na praghse postavlja kuchje ſa spravna stât</p>
<p>Mac - mu iſnenada ù parsi ſabiti,</p>
<p> Vrata otvori kada ſa na dver stupiti. 10</p>
<p>Dobro ide poso gnoj, umri, ubihte ja </p>
<p> Plata, viknu, kao tvoj grjeh opak dostoja.</p>
<p>Kad vidje Bogovâ sva - paſech Otaz taj,</p>
<p> Beſ zkniti da Ova pedepsa scto ù potaj</p>
<p>ſlosardni djelova cjovjek, od udâ tih 15</p>
<p> Ja, rece, i veſovâ svlacimte umarlih</p>
<p>Boſciza budi ti neumarla, i vechje,</p>
<p> Nech - se Plata ſvati unaprjed, negh tvêchje</p>
<p>Nemeſi ime biti, gnimse i tresti ſlizi.</p>
<p>Rjechjesc se ù Ateni ti Romunscja, a Argivzi </p>
<p>Adrastiom ſvatchjete imenom od kraglja.</p>
<p>Da muke sljediti svake cinitchju ja,</p>
<p>I da utech nj ſlima dato, imatchjesc ti</p>
<p> Krila, i na kolima barſimchjesc letjeti.</p>
<p>Krivza bjeguchjega pedepsa hromechi 25</p>
<p> Stiſce, i pusctajega mallo kad utechi.<hi> </hi>
</p>
<p>XXX.</p>
<p>Pripov. Plata na vrata.</p>
<p>
<hi>Slobbnik i Plata u Nemeſi tojes ù Bosgizzu koja Krivine pedepsce
obrachjena.</hi>
</p>
<p>Slobnik jedan koij zîni</p>
<p>Daga Svjedok kî nepassi</p>
<p>Kad opako Djello uccinni</p>
<p>K' svôm sloboddno stânu ulassi </p>
<p>Tom vecerera, slatko ù sgoddi 5</p>
<p>Ù snu dughu noch prohoddj. </p>
<p>Docîm Plata s' hridi gledda</p>
<p>Straſcno Djello jur Cjovika,</p>
<p>Saerdittoga punna jeda </p>
<p>Misli umorrit sad Slobnika 10</p>
<p>Svescto mosge laxsce, i prie</p>
<p>Odlucciuje daga ubbje.</p>
<p>Sve to ispunni svescto sgjudi</p>
<p>Tvâ dostojna Plata bitchiu </p>
<p>Nechiesc ubjech môm ossuddi, 15</p>
<p>Tebbe, recce, porasichiu.</p>
<p>Pedepsachiu ja nemillo</p>
<p>S' smaertim hudo tvoje Djllo.</p>
<p>Cîm rasgleda kragl od nebbi </p>
<p>Gne pravednoſ tad occitu 20</p>
<p>Nie pristojno, recce, tebbi </p>
<p>Meghiu umaerlijem stat na Svîtu</p>
<p>Vêch promjeni tvoje Lize </p>
<p>O Nebbeſka mâ Bosgizze. </p>
<p>Rad Naravvi svê himbenne 25</p>
<p>.</p>
<p>
<emph>condidit, vel </emph>
<emph></emph>
<emph> </emph>
<emph></emph>
<emph> </emph>
<emph></emph>, fugere, <emph>quod</emph>
</p>
<p>
<emph>videlicet </emph>
<emph>nemo nocens poenam suis sceleribus debitam queat effugere.
Rhamnusia vero appellatur a Rhamnunte Atticae oppido, in quo ejus
statua ex uno lapide decem cubitos alta mali ramum ferebat, et
coronam gerebat in varia cervorum sigilla incisam. </emph>
</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F1-31">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F1-31-1">
<head> XXXI. </head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Kadgod po rughu prosso rodj.</p>
<p> Interdum per jocum milium bene provenit. </p>
</epigraph>
<argument>
<p> Agricola, et Milium.</p>
</argument>
<l>In saccum agricola conjecturus triticum,</l>
<l>Dum passim ab illo pulverem ambulans quatit,</l>
<l>Vertensque ab imo quaquaversus emovet,</l>
<l>Inter suturas, angulosque semina,</l>
<l n="5">Quae forte milii condebantur, fertili </l>
<l>Solo cadebant; cumque mox idoneus</l>
<l>Venisset imber, jam fibris haerescere</l>
<l>Coepere misso germine: hisce rusticus</l>
<l>Vix animum adicere, parva dum seges fuit.</l>
<l n="10">At milia culmis alta cum lactentibus </l>
<l>Late explicarunt puberes circum comas,</l>
<l>Obstupuit, oculis vix habens propriis fidem.</l>
<l>Rogat ergo natos, conjugemque, sparsane</l>
<l>Fuerint ab ipsis certo semina in loco?</l>
<l n="15">Illi negarunt: sedulo rem expendere </l>
<l>Tum coepit ipse, plura perplexus loquens:</l>
<l>An sevit illa forte quis amicus joco?</l>
<l>An turbo ab aliqua semen area huc tulit?</l>
<l>An ... sed quid ultra somnio? Hoc saccus mea</l>
<l n="20">Fuit hocce dextra (rite nunc memini) in loco </l>
<l>Excussus, unde decidente semine</l>
<l>Enata messis: id relatu at pulchrius,</l>
<l>Duos quod aluit hac segete menses domum.</l>
<l>
<emph>Quandoque rerum talis ordo vertitur,</emph>
</l>
<l n="25">
<emph>Ut quis nec opinus aliquid obtineat boni.</emph>
</l>
</div>
<div xml:lang="hr">
<head> Priciza XXXI. </head>
<p>Pr. Kadgod po rugu proso rodj.</p>
<p>
<hi>Segljanin, i Proso.</hi>
</p>
<p>ſcito ù vrechju htechi Rataj usut, odmah</p>
<p> Cim putem hodechi otresa sa gne prah,</p>
<p>I iſvrachja sadnaju, sarna kâsu ù kûtim,</p>
<p> Prosa ù skut padaju tê gnive putem svim.</p>
<p>Dasc doghje pak ſgodno, s' kogase primisce, 5</p>
<p>ſarna, i ſcile ù dno duboko pustisce,</p>
<p>Usrisce pak na dvor. Od tega se Rataj</p>
<p> Nestavglja, dokje iſvor malahan, i bus taj.</p>
<p>Proso al ſa time kadase uſdiſasce,</p>
<p> Tarstjemse i mladime raſbogoscivasce, 10</p>
<p>Cjudise, i jedva svîm ocim vjeruje;</p>
<p> Gljubovzu svû ſa tim, i djezu upituje,</p>
<p>Na njeko jesuli sjeme oni misto,</p>
<p> Koim velj, metnuli? - Mi njesmo doisto.</p>
<p>Tad stvar on pomgnivo sarzu ù svôm mislechi, 15 </p>
<p> Govori sumglivo: da nj ko po srechi</p>
<p>Prjategl posio ſa scjalu? Al silni</p>
<p> Viharga ſanio s' tughja gumna da nj?</p>
<p>Da nie.... Nu scto ja stuzam? Na mjestu tom</p>
<p> Otresena vrechja (dobrose spomignem) 20</p>
<p>Bj od mene njekada, iſ koje kê bj tù </p>
<p> Proso cim iſpada, ſcitje ovo iſniknu.</p>
<p>Sctoje la cjut boglje bil, mjeseza zjela dva</p>
<p> Tô proso ob?il gnegova blagova.</p>
<p>Red kadgod ta kise opchi stvarj dati, 25 Beſ nade da kise dobra scto
prihvati.</p>
<p>
<hi>Pripov. XXXI.</hi>
</p>
<p>Kadgod po rughu Prosso rodj.</p>
<p>Tescjak, i Prosso.</p>
<p>Hotech sassut sgitto u vrechje</p>
<p>Tesgjak hoddech gnjh protreſa</p>
<p>Sasvijeh stranaâ kadjh krechie</p>
<p>Is gnjh prossa sjemme istreſa</p>
<p>Is scva vrechie dred Livadde 5</p>
<p>Kê na ploddnu semgliu pade.</p>
<p>Docîm dobbar dasg dohoddj</p>
<p>Prosso budde vech rastjeti</p>
<p>To Segljanin kose sgoddj</p>
<p>Nesna sumgniv u pameti: 10</p>
<p>Saccjuddisse prosso kade</p>
<p>Svê rasciri kitte Mlade.</p>
<p>Nevjerruje vech istjeme</p>
<p>Svijêm occimâ, neſna cjudda;</p>
<p>Pita sgenu, da nie sjemme 15</p>
<p>Possjalla Prossno tuda:</p>
<p>Odgovorri Sgena gnemmu,</p>
<p>Da ona nesna iscta od temmu.</p>
<p>Ioscta budde mislit tada,</p>
<p>Da nie sa rugh kô prossio, 20</p>
<p>Sjemme is Gumna sred Livaddâ</p>
<p>Da nie vikar ki donnjo.</p>
<p>Nu scto mislim sad od vechie</p>
<p>Kad ja streſoh sjemme iſ vrechie,</p>
<p>Kê na semgliu ploddnu pasti</p>
<p>Budde srechnom tad u sgoddi. 25</p>
<p>Mêchie od sredhie bit, i cjaâſti </p>
<p>Sctose menni sad dogoddi!</p>
<p>Ne samallo budde danâ </p>
<p>To gneggovvoij kuchi Hrana</p>
<p>"Cjuddnovittje red od svîta 30</p>
<p>Raslikose vaerti srechie</p>
<p>Kollo: budde samjenitâ</p>
<p>Dobrâ davat ceſ od vechie</p>
<p>Potisctenik drughda budde</p>
<p>Saminiti svê posgjudde." 35</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F1-32">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F1-32-1">
<head> XXXII. </head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Ghdje velle nauchjera, baerſose brod raſbje.</p>
<p>Ubi multi naucleri, cito frangitur navigium.</p>
</epigraph>
<argument>
<p> Naves duae. </p>
</argument>
<l>Pinus recisae Juliis in Alpibus,</l>
<l>Quas in Gravosii (*) parte declivi sinus</l>
<l>In geminas doctus verterat rates faber,</l>
<l>Compactae eodem forma, onustae mercibus</l>
<l n="5">Iisdem aquoso pariter in Thetidis sinu </l>
<l>Secunda ventis explicabant carbasa. </l>
<l>Cum subito eois intonata fluctibus</l>
<l>Saevit procella, parque monti verberat</l>
<l>Unda utriusque latera: jam nautae gemunt</l>
<l n="10">Pavore mortis occupante pectora. </l>
<l>Harum una ventis, fluctibusque strenue</l>
<l>Victis adivit tuta portus ostia.</l>
<l>Excussa cursu dum vagatur altera</l>
<l>Ventorum arbitrio, nec tumentes sustinet</l>
<l n="15">Undas profundo mergitur ratis salo. </l>
<l>
<emph>Quaeris, carinis unde dispar exitus?</emph>
</l>
<l>Uni illa, multis haec magistris paruit.</l>
<l>(*) <emph>Portus, vulgo dictus S. Crucis, mille passus Ragusio distans,
ubi naves construuntur.</emph>
</l>
</div>
<div xml:lang="hr">
<p>
<hi>Priciza XXXII.</hi>
</p>
<p>
<hi>Pr. Ghdie vele nauchjerâ, barſose brod raſbie.</hi>
</p>
<p>
<hi>Plavi dvje.</hi>
</p>
<p>Sjecena ù visokoj gori kâsu bora,</p>
<p> Ù luzi Gruſcja toj, kraj ghdi ima ponora,</p>
<p>Obratio ù plavi vjesct mesctar bjesce dvi:</p>
<p> Istoga on sastavi utvora obedvi.</p>
<p>Targh one nosechi isti po morskomu 5</p>
<p> Prostoru jedrechi k' mjestu ù istomu.</p>
<p>S' istocne strane kad strahotna godina</p>
<p>ſametnuse iſnenad: uſavre puchina,</p>
<p>Gore i valovite objem proch uſdiſce.</p>
<p> Pomorzim sva prite, i jur ubljedisce, 10</p>
<p>Erih strah priuſe ſle smarti. Jedna gnih</p>
<p> Ù luku tisnuse tuga iſbavi i od svih.</p>
<p>Val ù drugu udara svogaje i van puta:</p>
<p> Na voglju od silnih vjetar potisnuta,</p>
<p>Bjesnu moru ona cim odoljet nemore, 15</p>
<p> Steghnuta bj sasvim ù jaſne ponore.</p>
<p>Raſlikos tâ ù plavih s'cesa? Kase raſbj,</p>
<p> Vadana od mnoſih, ova od jednoga bj.</p>
<p>
<hi>Pripov. XXXII.</hi>
</p>
<p>Ghdje vele Nauchjerâ, baerſoſe Brod raſbije.</p>
<p>
<hi>Dva Brodda.</hi>
</p>
<p>Na viſokoij uſiecceni Bori</p>
<p> Koja u Mglietskom jest Otoku Gorri.</p>
<p>Dvije korabgle sagradi velike</p>
<p> Od gnjh Mesctar jednake Prilike</p>
<p>Ghdiese svak - ciaſ veselo vidîtti 5</p>
<p> Lukom Grusgia korable graditi:</p>
<p>Dobrijem vjetrom sred Morske Puccine</p>
<p> One jedru punne Taergovinne,</p>
<p>Docîm pocne smijon vjetar dutti</p>
<p> Puccinnaſe valovvîm uſmuti 10</p>
<p>Rekbi Baerdaâ kô Vâli dohodde</p>
<p> S' stranaâ svakkijeh udarraju Brodde</p>
<p>Smaertje vajmeh od svudda vidjeti</p>
<p> Ghdje Pomorzu pripadenu prjeti.</p>
<p>Zvili svakki smaertnu bolleſ cjuti, 15</p>
<p> Erbo viddi dachie poghinnutti.</p>
<p>Morre, Vjettre jedan pridobiva</p>
<p> Brod u Luki slobbodno pocciva.</p>
<p>Cîmſe drughi sred Puccine muci,</p>
<p> Koja sillno raſaercena buci, 20</p>
<p>Kadse Morre svak - ciaſ s' valîm smuti,</p>
<p> K' Staermennittom rasbiase Gljuti.</p>
<p>"Hochieſe snatti scto korabgle dvije</p>
<p> Uddes isti sahran nije?</p>
<p>Brod kî dosta Nauchierâ sluscia 25</p>
<p> Smaertna vajmeh svû porassu kuscia;</p>
<p>Kîse vladat jednijem pustio</p>
<p> Onje ù Luku srechno dojedrio."</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F1-33">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F1-33-1">
<head> XXXIII. </head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Ollie malahna nevjesta, olli velika, </p>
<p>hochjese (*) Svatovi.</p>
<p>Seu sponsa tenuis, seu dives,</p>
<p>comitatum habere debet.</p>
</epigraph>
<argument>
<p>Pauper <sic>nutpias</sic> celebrans.</p>
</argument>
<l>Damon Corisca ducta in uxorem sibi,</l>
<l>Dum vult eandem (res licet contractior</l>
<l>Utrique) patrios ad penates per vias</l>
<l>Magno apparatu publicas traducere,</l>
<l n="5">Patrioque secum more comitantum jubet </l>
<l>Ferri catervam, plurimorum libere</l>
<l>Carpebat hominem garrula obtrectatio,</l>
<l>Illo absque sumptu quod frugalem conjuges</l>
<l>Privatim poterant apparare coenulam:</l>
<l n="10">Spectare sponsos quippe solum ad divites </l>
<l>Pompam inquiebant nuptialem, caeteris</l>
<l>Male convenire: dicta forte ut talia</l>
<l>Prudens inaudit Mopsus, et rerum bene</l>
<l>Edoctus usu, quid agitis nugas, ait?</l>
<l n="15">Hi, quos ob istos carpitis sumptus modo, </l>
<l>Vivendo deinde parcius, quae in nuptias</l>
<l>Profusa reparent; caeteroquin, credite,</l>
<l>Ille comitatus quamlibet sponsam decet,</l>
<l>Seu census illi dives est, seu exilior.</l>
<l>Jus esto cuivis insanire in tempore.</l>
<l>(*) <emph>Quodcumque hujus vocis etymon sit, certum est nihil apud nos
per eam significari, quam festivum sponsae comitatum, quae laetis
acclamationibus, et magno strepitu ad domum patris, sponsive
deducitur.</emph>
</l>
</div>
<div xml:lang="hr">
<p>
<hi>Priciza XXXIII.</hi>
</p>
<p>Pr. Olie malahna Nevjesta, oli velika, </p>
<p>
<hi>hochjese Svatovi.</hi>
</p>
<p>
<hi>Siromah, ki piruje.</hi>
</p>
<p>ſcenechse Ostoja ſagorku ſa momu</p>
<p> (ſasve dasu oboja ù bichju tjesnomu)</p>
<p>Gnu hochje sasvim tim veselo domome</p>
<p> Voditi putim svim s' velikom spravome,</p>
<p>I kôse obikuje ù mjestu, on ſove 5</p>
<p> Mnoghe, da pratuje, kichjene Svatove.</p>
<p>Mnoſise rad tega ù Selu ijeghjahu,</p>
<p> Prikovnim i gnega rjecima pezahu, </p>
<p>Koi beſ trosciti pjeneſe ù dvoizu</p>
<p> Mogoje uciniti spornu vecerizu. 10</p>
<p>Dicno - spravni er da ti provodi (vegljahu)</p>
<p>ſetâse bogati' ne inih primahu.</p>
<p>Kad Mopso raſborit, i vjesct svjetu tako</p>
<p> Cju gnime rugh tvarit, receim ovako.</p>
<p>Sctono vi tlapite nik unaprjed ovi, 15</p>
<p> Kê ſa tû hulite potrosku, Setovi</p>
<p>Scrednie ſcivuchi sharcili sctosu ù pir,</p>
<p>ſadobiu ù kuchi; al rezte sctogodir</p>
<p>Hochjete, rjeci moj vjerujte, Nevjesti</p>
<p>Svatovi da svakoj hochjese dovesti, 20</p>
<p>Olje gnoj tankovit, ol vegli dohodak.</p>
<p> Od vechje vesel bit svê ù vrjeme moſce svak.</p>
<p>
<hi>Pripov. XXXIII.</hi>
</p>
<p>
<hi>Ollje Malahna Nevjesta, olli velika, </hi>
</p>
<p>
<hi>hochiese Svatovvi.</hi>
</p>
<p>
<hi>Potisctenik cinnechi Pir.</hi>
</p>
<p>Suncianizzom cîmse budde</p>
<p>Zorko sdrusgit u Gliubavi,</p>
<p>Pir obilni sred raſblude</p>
<p> Tad pripravvi.</p>
<p>Mnosg svattovaâ tuj dohodj, 5</p>
<p>Putem pratte kî Nevjestu:</p>
<p>Srechnom raddoſ kâje u sgoddi</p>
<p> Po svêm Mjestu.</p>
<p>Slogovorrzi gnekki tada</p>
<p>Rughe buddu kê tvorritti? 10</p>
<p>Mislech doachie vech od Glada</p>
<p> Sett' umrjti.</p>
<p>Ovolike spravve cemu?</p>
<p>Cemu ovake cestittosti?</p>
<p>Veccerriza Mala gnemmu 15</p>
<p> Bî sadosti.</p>
<p>Obbilnômu pristojnoje</p>
<p>Slavvno, uressno pirovvatti</p>
<p>Dava Nacin Bitje svoje</p>
<p> Da potratti. 20</p>
<p>Cîm to sluscia Ciovjek stari</p>
<p>Mudri Raddosc ne dalecce</p>
<p>Svakki obbicciaj, svakke stvari</p>
<p> Snajuch recce:</p>
<p>Cemu sada rugh tvorite 25</p>
<p>Slogovorzi cemu sada?</p>
<p>Nechie umrjeti kô zjenite</p>
<p> Sett od Glada.</p>
<p>Scto potratti svôm u srechi</p>
<p>I Gliuvennom sad raddosti, 30</p>
<p>Onchie saisto baerso stechi</p>
<p>S' pravednosti.</p>
<p>Ovvi Nacin, urreſ ovvi</p>
<p>Piru u svakkom imma bitti,</p>
<p>I Nevjestu jur svattovvi 35</p>
<p> Svegh prattitti;</p>
<p>Illje Rodda plemmennitta,</p>
<p>I slavnoga jur koljenna,</p>
<p>Illje Bitja potrebbnitta</p>
<p>Potisctena. 40</p>
<p>"Sve dohoddj vrjeme u svoje,</p>
<p>Igra, raddoſ, Plac, i trudi:</p>
<p>Ciovjek drughda pristojnoje</p>
<p> Daſe uludi."</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F1-34">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F1-34-1">
<head>XXXIV.</head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Sve svojem vremenom.</p>
<p> Omnia tempus adducit. </p>
</epigraph>
<argument>
<p> Vitis, et Ficus. </p>
</argument>
<l>Radio diurni verberata sideris</l>
<l>Ut jam colorem subrubentem ducere</l>
<l>Suum ante tempus coepit uva, plurimos</l>
<l>Ad se helluones pertrahebat; haud tamen</l>
<l n="5">Impune, acerbo morsu namque singulis </l>
<l>Perstrinxit exta. Ficus illi proxima </l>
<l>Voracitatem sic bene ut plexam videt, </l>
<l>Quidni, inquit, aliquid simile liceat et mihi</l>
<l>Tentare, ut avidis ventribus vertat male?</l>
<l n="10">Primis at illa non posuit in fructibus, </l>
<l>(Hac fraude vitis usa nam fuerat) dolos,</l>
<l>Verum in supremis, forma queis inest sua,</l>
<l>Colorque primis pene quam simillimus,</l>
<l>Succi at redundat insalubris copia.</l>
<l n="15">In has viator dum jejunus incidit, </l>
<l>Ventremque replet, viscerum arripuit dolor.</l>
<l>
<emph>Maturitatem rebus adducit dies,</emph>
</l>
<l>Monitusque disce non colori credere.</l>
</div>
<div xml:lang="hr">
<p>
<hi>Priciza XXXIV.</hi>
</p>
<p>Pr. Sve svoiem vremenom.</p>
<p>
<hi>Loſa, i Smokva.</hi>
</p>
<p>Od Sunza ſcestoka kê udreno biasce,</p>
<p> Groſdje prie rôka erse rumenjasce,</p>
<p>Proſcdirâz mnosc k' sebi veliku priteghnu,</p>
<p> Beſ pedepse al ne bj, bolim tarbuh steghnu.</p>
<p>Smokva, loſe blisu kâ tù bjesce, videch 5</p>
<p> Ti ſcderzi da svisu ſaplatil, cju se vech.</p>
<p>Da i ja scto ovemu prilicne iſmislim,</p>
<p> Prisjesti po cemu tarbusim, ſlochje tim</p>
<p>Tabusim beſadna: al ne ù parvima</p>
<p> Smokvamî (er svak ſna, da loſa proch gnima 10</p>
<p>Iſnaghje tô prie) ſasjede postavi,</p>
<p> Ù onih, odznie kê rastû, var stavi.</p>
<p>Gnim slika istaje, i pomast, kô u parvih,</p>
<p> Al soka dostaje neſdrava tad ù gnih.</p>
<p>Cim putnik se na gnih namjeri, i iſjesti 15</p>
<p> Htije postan mnogoih, ſle ochjutje bolesti.</p>
<p>Vrjeme cini, da stvar saſdri svaka ù cjasti.</p>
<p> Naucen i ti odſgar nevjeruj ochjasti.</p>
<p>
<hi>Pripov. XXXIV.</hi>
</p>
<p>Sve svoijem vremenom.</p>
<p>
<hi>Losa, i Smokva.</hi>
</p>
<p>Cîmſe iſ ranna scjarat budde</p>
<p>Grosdja, koga Sunze grje;</p>
<p>Kê bollesti, kakve trude</p>
<p>Kuscia Proscdor cimga isije</p>
<p>Gnemmu gljuto zrjevaâ vrîdi 5</p>
<p>I gorkoga vechma morri,</p>
<p>Zijech bollesti zvilit slidi</p>
<p>I proscdarloſ svoju korri.</p>
<p>Blisgna smokva jur viddechi</p>
<p>Sctose budde tad sgodditti, 10</p>
<p>Ah da moghu kreppoſ srechi,</p>
<p>Sa lijem, recce, nauditti</p>
<p>Nacin Losi kîje slugio </p>
<p>Paervo u vochje ne pripravvi,</p>
<p>Nêgh koijem tadje bijo 15</p>
<p>Posledgnijem sok neſdravvi.</p>
<p>Ista saisto gnimmje Slikka</p>
<p>I jednake jur pomast,</p>
<p>Cjudda nie stvar velika</p>
<p>U privaru tad uppãsti 20</p>
<p>Putnik laccian i ſa truda</p>
<p>Gnimmſe budde neſasititti</p>
<p>Kadga vajmeh bolleſ huda</p>
<p>Budde sasvijem morritti.</p>
<p>"Koja sama mosge sretti 25</p>
<p>Prie vremena, nejma stvari.</p>
<p>Tvôm uvjecban u pameti</p>
<p>Pomâstimſe ne privarri."</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F1-35">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F1-35-1">
<head> XXXV. </head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Pusto mljeko i psi loccju.</p>
<p>Lac derelictum et canes lambunt.</p>
</epigraph>
<argument>
<p>Amasius suarum rerum negligens.</p>
</argument>
<l>Tepente plena lacte cum mulctralia</l>
<l>Domum ante quamdam posita reperissent Canes,</l>
<l>Coepere summa celeritate lambere.</l>
<l>Quos senior illa transiens pastor via</l>
<l n="5">Haurire tutos dum videt, in absentem herum, </l>
<l>En queis, ajebat excandescens, ubera</l>
<l>Tui Palaemon stulte pressisti gregis,</l>
<l>Mentemque ut eripit amor! Haud temere haec senex:</l>
<l>Nam cujus igne saucium praenoverat,</l>
<l n="10">Ad tecta pulchrae festinantem Thespilis </l>
<l>Perrexe juvenem viderat: ab amoribus</l>
<l>Redux puellae lactis hic inani sinu</l>
<l>Prorsum reperto, semet imprudentiae</l>
<l>Damnavit tacitus, inque amicae gratiam</l>
<l n="15">E lacte lucrum, quod redisset, haud tulit. </l>
<l>Hunc cautiorem mox futurum credidit</l>
<l>Post damna senior; at Palaemon perdite</l>
<l>Puellam amando rebus indormit suis.</l>
<l>
<emph>Indiligentes damno mulctantur viri.</emph>
</l>
</div>
<div xml:lang="hr">
<p>
<hi>Priciza XXXV.</hi>
</p>
<p>Pr. Pusto mljeko i psi locju.</p>
<p>
<hi>Gljubovnik nemarech ſa svê stvari.</hi>
</p>
<p>Mljeka pune kotle josc mlaka prid kuchi</p>
<p> Stavgljene jur na tle psi nascli buduchi,</p>
<p>Stasce udigl labati. Star tud prohodechi</p>
<p> Pastjer gnih lokati beſ straha videchi,</p>
<p>Evo (proch Gosparu odasclu jedovit 5</p>
<p>ſa koga, Medaru, ovamu hotje rit,</p>
<p>Ovzâ tvih beſ svjeta iſmuſe mljeko ti,</p>
<p> I kako gljubav tâ pusta svjeſ odnjesti.</p>
<p>S' tascta tô ne rece, erega ù cjas saj</p>
<p> Ughledo bj prece svarnuti svoj stupaj 10</p>
<p>Do ljepe Raklize, ſa kom da ghine ſna.</p>
<p> Od sve on raſbludnize cimse vrachja dozna, </p>
<p>Sasvim praſne sude naghje: tada ù svôm</p>
<p> Sarzu s' prave osude krivo da sebi istom,</p>
<p>Iſgubi er scgne dobit. I ſa sctete svoje 15</p>
<p> Dach' vechje on pomgniv bit staracjaz mnioje. </p>
<p>Al ſa gnom er ghine povolgno ſa stvari,</p>
<p> I posle svê ine mallo Medar mari.</p>
<p>Ki pomgnu ù svoima stvarim nestavgljaju,</p>
<p> U gnih pak istima sctetu oni primaju.</p>
<p>
<hi>Pripov. XXXV.</hi>
</p>
<p>Pusto mljeko i Psi locciu.</p>
<p>Gliubovnik vaerhu svoijeh posallâ Nepomgnjiv.</p>
<p>Cîm Siglo Mljeka naghiosce</p>
<p>Psi, gnegga locat poghiosce</p>
<p>Beſ straha, sumgne, beſ smuchje,</p>
<p>Er pusto stasce van kuchie,</p>
<p>Kad tome Pastjer u sgoddi, 5</p>
<p>Star po tem putu prohoddi;</p>
<p>Slobbodno locat ugledda</p>
<p>Pse kada. saerdit od jeda,</p>
<p>Sasve neridi stadnika</p>
<p>Ovako ghgnievvno savika: 10</p>
<p>Hottjo kêsi pomuſti</p>
<p>Ovcize? Gliubav vech pusti,</p>
<p>Kâtje saerze sanjela,</p>
<p>Sasvijem pammet i smela:</p>
<p>Isprasni jesu tvî trudi, 15</p>
<p>Goranko, Mahnit nebuddi</p>
<p>Star ovvo dobro govorri</p>
<p>Er posna Gliubav kâ morri</p>
<p>Goranku saerze cîm viddi,</p>
<p>Ghdje baerso hodit on slîdi 20</p>
<p>Put draghe, mille Pljevnize</p>
<p>Ghizdavva gdjeje Gliubizze;</p>
<p>Od gne kad k' domu dohoddj,</p>
<p>Svê prasno siglo nahoddi,</p>
<p>Nicessa tada govorri, 25</p>
<p>Sam sebbe tescko prikorri,</p>
<p>Er usrok posna tad pravi</p>
<p>Kê sctette prima s' Gliubavi.</p>
<p>Uffa star Pastjer, i zjeni</p>
<p>Slu Narav jeda promjeni, 30</p>
<p>Kad sctettu posnat usbudde</p>
<p>Gliuvenne zijechia rasblude:</p>
<p>Goranko sato nehaje</p>
<p>Ispraſno vrjeme nêgh traje,</p>
<p>Sasliepjen vechma Gliubavi, 35</p>
<p>Svê trude sasvijem ostavvi, </p>
<p>Mnoghumu sctettu donosi</p>
<p>Gliubav, kâ pammet sanossi</p>
<p>"Nepomgna saisto Ciovjeka</p>
<p>Prikorrna bichie do vjeka." 40</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F1-36">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F1-36-1">
<head> XXXVI. </head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Cinimise boglja tvoja cmulla raſbjena, </p>
<p>neghli moja zjela.</p>
<p>
<hi>Tua urna disrupta melior videtur mihi, quam mea integra.</hi>
</p>
</epigraph>
<argument>
<p> Duo cum Hydriis. </p>
</argument>
<l>Duo quisque propriam deferentes hydriam</l>
<l>Muscosa in rupe, juxta quam pellucidus</l>
<l>Humor scatebat, posuerant, donec locum</l>
<l>Turba haurientum cederet, cum hic lumina</l>
<l n="5">Intenta fixit in sodalis hydriam, </l>
<l>Ratusque in illa quid videre, quod sua</l>
<l>Urna haud haberet, possidentem lividis</l>
<l>Intuitus oculis inquiebat: pol! meae</l>
<l>Tua urna praestat. Hic gemellas dicere,</l>
<l n="10">Lutoque fictas ex eodem, nec sibi </l>
<l>Dissimile in illis apparere quidpiam.</l>
<l>Alter, aliena qui cupidus inhiat bona,</l>
<l>Mitte, inquit, nugas: nonne cernis, ut tuae</l>
<l>Multo nitidior facies? Huic crustam quoque</l>
<l n="15">Inductam ego intus puriorem quolibet </l>
<l>Certare tecum non recusem pignore;</l>
<l>Tactuque, et oculis explorata plurimum</l>
<l>Fundo nigroris ut subesse comperit,</l>
<l>Causae quid esset, postulavit illico.</l>
<l n="20">Huic ille: fissa pars quod ima est hydriae, </l>
<l>Ut adhuc idonea esset ad aquandum mihi,</l>
<l>Rimas tenaci penitus opplevi pice.</l>
<l>Ut vis: profecto sed meae vel integrae</l>
<l>Adhuc tua fissa, crede, praestat hydria.</l>
<l n="25">
<emph>Non tanti avarus illa quae obtinuit bona,</emph>
</l>
<l>
<emph>Quanti quae ab aliis possidentur aestimat.</emph>
</l>
</div>
<div xml:lang="hr">
<p>
<hi>Priciza XXXVI.</hi>
</p>
<p>Pr. Cinimise boglja tvoja cmula raſbjena, </p>
<p>neghli moja zjela.</p>
<p>
<hi>Dvoiza s' cmulami.</hi>
</p>
<p>Dvoiza s' svim cmulam na vodu gredechi</p>
<p> Stavisceih na kam, vidise uſ ki techi.</p>
<p>Al mnoſi er biahu druſi ſa pristupit</p>
<p> K' gnoj, oni cekahu, dokim red bude bit.</p>
<p>Tù jedan drugoga cmulu uſe ghledati, 5</p>
<p> Kada iſ meu toga stamuse snjevati,</p>
<p>Da ù gnoj jes njescto, scto svoja neimasce,</p>
<p> Savidan i ſatô ovamu vegljasce</p>
<p>Tva cmula od moje jes boglja. Ovi gnem</p>
<p> Veglj, da su oboje iste istjahne ù svem, 10</p>
<p>Od ghnile tvorene er iste, i da ù gnima</p>
<p> Stvari neslicene na svê oko neima.</p>
<p>Drughi, tughje kêmu jes milo hlepiti,</p>
<p> Tê scjale, recemu, na stranu varſi ti.</p>
<p>Vigh s' dvora tû tvoju kolie svjetlia, 15</p>
<p> Glavubi josc moju ſa oklad stavih ja,</p>
<p>Unutra da ù tvôju boglhaje zklechja mâs:</p>
<p> Pak rukom i okom kuscjajuchju taj cjas,</p>
<p>Zarnila ù gnoj njescto kad ù dnu ughleda,</p>
<p>Kaſcimi sctoje to upitaga ureda. 20</p>
<p>Odadna er bj dil raſbjen, ſa vode da</p>
<p> Uſlusci, ja obljepil paklomsamje od svuda.</p>
<p>Kako hoch, al tvoja cmula i naziknuta</p>
<p> Daje boglja, mnim ja, negh moja zjela tâ.</p>
<p>Lakom ne toliko dobra, kâ jur ima. 25</p>
<p> Prozjegna, koliko kâ vidi ù druſima.</p>
<p>
<hi>Pripov. XXXVI.</hi>
</p>
<p>Cinimise boglia tvoja Cmulla raſbjena, </p>
<p>
<hi>neghli moja zjela.</hi>
</p>
<p>
<hi>Dvojzza s' Cmullaâm</hi>
</p>
<p>Ghdje Hrid Mahom pokrivenna </p>
<p>Nossech Cmulle jur dvoizza,</p>
<p>Sad doch voda ghdje studenna,</p>
<p>Vesselassu sasvijem liza,</p>
<p>Da napunnu Cmulle dvije, 5</p>
<p>Kadse Drisgba sva napije.</p>
<p>Cîm u Drugha Cmullu viddi,</p>
<p>Jedan, saerze vechma morri</p>
<p>I pohlepno gnêm savidi,</p>
<p>Ovakomu ter govorri: 10</p>
<p>Tvâ Cmulizza kolikoje</p>
<p>Vele boglja Cmulle od moje?</p>
<p>Jednakesu, Bracce, prosti,</p>
<p>Tise varrasc obbe dvije,</p>
<p>Nîtt ikakve raſlikosti 15</p>
<p>Vech u gnimmi saisto nie:</p>
<p>Ista semglia, Mesctar isti</p>
<p>Gnjh napravvi, gnjh occisti.</p>
<p>Tughje dobro kî savidi,</p>
<p>Cemu rughgliv, recce, jesi? 20</p>
<p>Tvû rasgledat Cmullu slîdi,</p>
<p>Vidiettichiesc kôse reſi,</p>
<p>I posnatchiesc po Cistosti</p>
<p>Kakoe jesu raslikosti.</p>
<p>Onje gledda, tice svudda 25</p>
<p>U dnu zaerno cîm viditti</p>
<p>Budde, jestmu snat posgjudda</p>
<p>Usrok kakv mosge bitti,</p>
<p>Oblijepihje Paklom, recce,</p>
<p>Is gne voda da ne istecce. 30</p>
<p>Vjerruj saisto sada menni</p>
<p>To da Saerze moje sgelli,</p>
<p>Sud od vodde tvoj rasbjenni</p>
<p>Drasgimije nêgh moj zjeli. </p>
<p>"Lakom dobrâ svâ necjaâſti 35</p>
<p>Kako ù tughjom kîsu vlaâſti.</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F1-37">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F1-37-1">
<head>
XXXVII.
</head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Hochjese, dati posteglja dobro rodj.</p>
<p>Oportet bonum tibi ut fructum thalamus afferat.</p>
</epigraph>
<argument>
<p> Vota exaudita.</p>
</argument>
<l>Cuncti optant prolem conjuges, pauci bonae</l>
<l>
<emph>Sibi ut contingat indolis poscunt Deos,</emph>
</l>
<l>Pravaeque vitia negligunt eradere.</l>
<l>Uxore ducta duo petebant ab Jove</l>
<l n="5">Quod voto avebant obtinere dispare. </l>
<l>Hic, ut quotannis redderet agellus bene,</l>
<l>Ut procreandis posset inde liberis</l>
<l>Sufficere victum liberalem, et splendidas</l>
<l>Pro dignitate vestes; ille, ut redderet</l>
<l n="10">Sibi bene thalamus nuptialis, praedii </l>
<l>Foecunditatem curae permittens Dei.</l>
<l>Rata utriusque vota fecit Jupiter.</l>
<l>Ille ex agelli fructibus, quos uberes </l>
<l>Continuo in annos colligebat singulos,</l>
<l n="15">Prolem in deliciis nutriebat, anxius </l>
<l>Parum, quibus animum expoliret moribus.</l>
<l>Hic cum praeclarae suscepisset indolis</l>
<l>Pueros, ab annis erudire primulis</l>
<l>Coepit, et honestis institutis cereas</l>
<l n="20">Formare mentes, exemploque accendere: </l>
<l>Segesque quamquam sterilis haud illum semel</l>
<l>Elusit, illa filiis in commodum</l>
<l>Tamen et calamitas versa, parsimonia</l>
<l>Hoc edocente rem tueri patriam.</l>
<l n="25">Ast alii in epulis, inque cultu corporis </l>
<l>Qui vitam ab annis mollibus traduxerant,</l>
<l>Brevi dilapidant pingue patrimonium. </l>
</div>
<div xml:lang="hr">
<p>
<hi>Priciza XXXVII.</hi>
</p>
<p>
<hi>Pr. Hochjese, dati posteglja dobro rodi.</hi>
</p>
<p>
<hi>Poſcjude usliscene.</hi>
</p>
<p>ſcegnjeni svi ſchjude djeze imat, al gljudj</p>
<p> Mallo, daim bude porod dobre chjudi,</p>
<p>Prose ù Bogova, i nacin mahniti</p>
<p>ſcivgljenja gnihova nehaju upraviti.</p>
<p>Dva skoro oſcegnena ù Jova prosjahu 5</p>
<p> Dobra kâ stecena da budu ſcegljahu.</p>
<p>Ovi, da basctina svakomu roditi</p>
<p> Godiscte, i ljetina bude dobra biti.</p>
<p>Neka on djezi od tle kâsechje raghjati,</p>
<p> Odjechje prisvjetle noce dobavgljati, 10</p>
<p>Obilno i gostiti, kô sebi pristoi</p>
<p> A on sta prositi, da odar, ù koi</p>
<p>Ulaſi s' Dragôm svôm, bude doborrodan,</p>
<p> Pusctajuch Bogovom gnivâ miso, i stan.</p>
<p>Jove obadva smiri. Oni od dohodaka 15</p>
<p> Svakoljetnih ſciri sinove, i na svaka</p>
<p>Raskoscna uci gnih uſcivagna, a daje</p>
<p> Duh nagh oda svih krepostj pusctaje.</p>
<p>Drughi djeze ù kuchi od dobre naravi </p>
<p>Nemallo imajuchi vjescbatihse on stavi, 20</p>
<p>I iſ rana iſghledome na dobro nukati,</p>
<p> Sctoga ne jednome ljetina htje iſdati,</p>
<p>Istase nesrechja svarnu ù dobro gnim tâ,</p>
<p> Er ruka sctedechja jur na tô obiknuta</p>
<p>Oza cjuvat stoke; a druſi na obilne 25</p>
<p> Naucni obroke iſ mala i svilne </p>
<p>Nositi hagline, veglje ù mal godiscta</p>
<p> Svescto bj djedine svarnusce ù niscta.</p>
<p>
<hi>Pripov. XXXVII.</hi>
</p>
<p>Hochjesse, dati Posteglia dobro roddj.</p>
<p>
<hi>Savjet usliſcen.</hi>
</p>
<p>"Sgeni sdrusgen u Gliubavi</p>
<p>Immat Djezze Ciovjek sgjudi: </p>
<p>Bogga mollit saboravvi,</p>
<p>Da oni buddu dobre chjudi;</p>
<p>Nejma pomgnu, ni Nacine 5</p>
<p>Iskorjepit gnîm krivine."</p>
<p>Osgegnena cîm dvoizza</p>
<p>Svê savjete cinnu Boghu</p>
<p>Skruscna Saerza, snisgna Liza,</p>
<p>Da scto sgjudu, stechi moghu; 10</p>
<p>Kê savjetne Bogh posgjudde</p>
<p>Usliscitti taj - cjaſ budde.</p>
<p>Jedan iscte plod Livadde,</p>
<p>Djezzu mosge da hraniti;</p>
<p>Svjetle odjechie prossi tada 15</p>
<p>Ersu kaervim plemmennitti:</p>
<p>Ciste drughi plod Gliubavi,</p>
<p>Bitja Miso Boghu ostavvi.</p>
<p>Oni od plodda semglie svoje</p>
<p>Svû raſkoscno Djezzu hrani, 20</p>
<p>Cîm gnihovvu Slochiu snoje,</p>
<p>Djellâ opakâ gnjm ne brani: </p>
<p>Drughi dobre dava isgledde,</p>
<p>Da sctoe isvaersno, diezâ sliede.</p>
<p>Sgittje sasve vechie - krati 25</p>
<p>Isda gnegga; ta Nesgodda</p>
<p>U bogliesse Djezzi obrati,</p>
<p>I gnjm budde srechna sgodda,</p>
<p>Erjh ucci, da ko sctedi,</p>
<p>Usmnosgitti Bitje sljedi. 30</p>
<p>Cîmse obilno drughi hrani,</p>
<p>Resi i Tjelo svak - ciaſ vechie,</p>
<p>Svescto trudi, sve samani,</p>
<p>Kuscia tughu, jad, Nesrechie:</p>
<p>Svoje Ocinstvo, Dobrâ svojâ 35</p>
<p>Baerso svarsci beſ pokoja.</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F1-38">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F1-38-1">
<head> XXXVIII. </head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Da nebj Orla, aerghjavo-bismo proscli.</p>
<p>Nisi adfuisset Aquila, de nobis actum fuisset.</p>
</epigraph>
<argument>
<p> Milvus, et Passeres. </p>
</argument>
<l>Milvus per auras insecutus Passerum</l>
<l>Agmen jam aduncis avolantem segnius</l>
<l>Pene arripuerat unguibus passerculum.</l>
<l>Superior Aquila, quae parabat Milvio</l>
<l n="5">Dolos, opacis desuper se e nubibus </l>
<l>Horrendo in illum concitavit impetu,</l>
<l>Vanoque questu perstrepentem strangulans</l>
<l>Eviscerare coepit: ut periculum</l>
<l>Evasit illud Passer, ad socios volat</l>
<l n="10">Adhuc timentes; namque se a tergo putant </l>
<l>Ferocem habere Milvium haud ausi retro</l>
<l>Oculos referre; cumque fessi in intima</l>
<l>Densae abdidissent se cupressus brachia,</l>
<l>Passer sodales adsecutus, ponite</l>
<l n="15">Metum, inquit: Aquila quae praedavit Milvium</l>
<l>Nos ab voraci liberavit alite. </l>
<l>
<emph>Infirmiorem dum virum insequitur potens,</emph>
</l>
<l>Potentioris non semel periit manu.</l>
</div>
<div xml:lang="hr">
<p>
<hi>Priciza XXXVIII.</hi>
</p>
<p>Pr. Da ne bj Orla, arghjavo-bismo proscli.</p>
<p>
<hi>Pigljugh, i Vrabzi.</hi>
</p>
<p>Pigljugh Vrabâz mnogo tjerajuch jednoga,</p>
<p> Ki utich nj mogo, er iſda kriloga,</p>
<p>ſa uhitit stasce, kad Oro, ki iſ viscega</p>
<p> Metnutse spravgljasce iſnenad na gnega,</p>
<p>S' naporom veglime sunuse i cim tuſci 5</p>
<p> Onse neprudnime krjesctom gnega udusci</p>
<p>Zrjeva i sta vaditi. Iſ poghibja po tom</p>
<p> Vrabzu bj iſiti, leti ſa druſcinom.</p>
<p>Ali oni sasvim tim joscter strascjahu,</p>
<p> Er leti da ſa gnim hud Pigljugh zjegnahu, 10 </p>
<p>Svarnut i naſada oko nesmiahu.</p>
<p> Umorni nu kada jurve svi biahu </p>
<p>Cemprisa ù gustu kuchjuse sakrili,</p>
<p>Dolechje i on tù, pak velj, moi milli,</p>
<p>Strascitse vechje nj, er oro ki uhiti 15</p>
<p>Pigljuga ucini da nas on ne hiti. </p>
<p>Moguch slabijega kad stasce ſa satart,</p>
<p> Ù ruzi jacega cestokrat naghje smart.</p>
<p>
<hi>Pripov. XXXVIII.</hi>
</p>
<p>Da nebi Orla, aerghiavo-biſmo proscli</p>
<p>
<hi>Pigliugh, i Vrabzi.</hi>
</p>
<p>Kad Pigliugh tjerroje Mnosg Vrabaâz; cim letti,</p>
<p> I blisu bioje tad jedan cjapeti,</p>
<p>Da tusgian nie mogho lettjetti tad prie,</p>
<p> Morriga jad mnogho, straſciſe poghibje:</p>
<p>Pigliughu nacine sassjedne cîm tada 5 </p>
<p>Spravvi Orro s' vissine, nagn sillno ter pada,</p>
<p>Nejmamu millosti, poccega daerpitti, </p>
<p> U gorkom sgiallosti Pigliughſe tusgiti:</p>
<p>Moghuchjom u silli zrjevamu probbje,</p>
<p> S' mnoggomga nemilli raddostim isije. 10</p>
<p>Cîm budde pobjechi tom Vrabcich u sgoddi,</p>
<p> Velikom u srechi k' svôm jattu dohoddi:</p>
<p>Josc buddu predatti, zjennechi vidjetti,</p>
<p> Da Pigliugh gnjh pratti, sa gnimma da letti;</p>
<p>U guste granizze krjusse plasceni, 15</p>
<p> O lude Pticizze, Drugh velli sgiudjeni?</p>
<p>Cemuse plascite, ghdje straha vech nie?</p>
<p> Vesselo lettite po Gorrâm, kô prie.</p>
<p>U srechnom jest sgoddi proscdro Orro Pigliugha,</p>
<p> Nas vechie slobboddi svakijeh od tughâ 20 </p>
<p>"Slabboga Cjôvika cîm moghuc umorri,</p>
<p> Moghuchij sa vjka dachiemu jâd gorri."</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F1-39">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F1-39-1">
<head>XXXIX.</head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Cjavka, i ſla ſcena sctose vechje pere,</p>
<p> toje zaergnja. </p>
<p>Cornix, et meretrix quo plus purgantur, </p>
<p>eo sunt nigriores.</p>
</epigraph>
<argument>
<p> Homo Corniculam lavans. </p>
</argument>
<l>Cornici quidam cum lavando crederet</l>
<l>Nativam abire posse nigritudinem,</l>
<l>Puro abluebat fonte, cumque saepius</l>
<l>Illud perageret, nigriorem ad singulas</l>
<l n="5">Fieri videbat lotiones alitem. </l>
<l>Nec mirum: id etenim quod solum scalpturiens</l>
<l>Cornix minuti sublevabat pulveris,</l>
<l>Sensimque in alas mox cadebat, illico</l>
<l>Detersae abibat. Ille tunc, o pessima, </l>
<l n="10">Exclamat, ales, foeminaeque par malae, </l>
<l>Quae quo pudoris prostituti plus studet</l>
<l>Purgare maculas, hoc apparet turpior.</l>
<l>
<emph>Culpam amovere dum student, augent mali.</emph>
</l>
</div>
<div xml:lang="hr">
<p>
<hi>Priciza XXXIX.</hi>
</p>
<p>Pr. Cjavka, i ſla ſcena sctose vechje pere,</p>
<p>
<hi> toje zargnja.</hi>
</p>
<p>
<hi>Cjovjek, ki pere Cjavku.</hi>
</p>
<p>Njeki ovo zjegnasce, da Cjavki kroſ pragne</p>
<p> Zarnostse mogasce naravna dighnut scgne.</p>
<p>Ù cistoj oplaka vodie, i cesto</p>
<p> Ponavglja gnoj paka on isto djelo tô</p>
<p>Nuse stavi ovo, da zargna ù vodi 5</p>
<p> Na svako gnegovo plakâgne dohodi.</p>
<p>Nj cjudo, nogam cim ceparglja, i prahjoj</p>
<p> Na perje pada, s' tim pragnemse diſce gnoj.</p>
<p>ſla ptizo, on tada ſaupi, ſloj ſceni</p>
<p> Ti slicisc, er kada ona glas poscteni 10</p>
<p>Ukaſat nastoi da ſgubgljen gnoj nie,</p>
<p> Tad ù gnoj scto stoi, najvechje odkrie.</p>
<p>Kada ſli stavese krivnosti da odmetnu, </p>
<p> Tadih vecma nase oni isti nametnu.</p>
<p>
<hi>Pripov.</hi>
<emph> </emph>
<hi>XXXIX.</hi>
</p>
<p>Cjavka, i sla sgena sctose vech perre,</p>
<p>
<hi> toje zaergnja.</hi>
</p>
<p>Ciovjek Cjavku perruchi.</p>
<p>Ciovjek zjeni</p>
<p>Da promjeni</p>
<p>Cjavka svoje jur zaernillo,</p>
<p>Kadje s' voddom on oplace:</p>
<p>Ona jacce 5</p>
<p>Tamni sctoje perre millo.</p>
<p>Nije cjudda:</p>
<p>Cjavka svudda</p>
<p>Tad cepaerglia prah, kî pade,</p>
<p>I gne svak - cjaſ gnusi krilâ: 10</p>
<p>Ah nemilla</p>
<p>Ptizzo, klihnu Ciovjek tade:</p>
<p>Tvâ prilika</p>
<p>Jest velika</p>
<p>Prem pogannoij slicnoſ sgeni, 15</p>
<p>Cîm rusgnosti zkvaern da ciſti,</p>
<p>I stid isti</p>
<p>Povratiti ludo zjeni.</p>
<p>Svescto trudi</p>
<p>Toij posgjuddi 20</p>
<p>Sadovoglit; svak-ciaſ gorre</p>
<p>Sramotnija jur ostanne;</p>
<p>Gnusne ranne</p>
<p>Nitt' occisti svê prikore.</p>
<p>"Gnekki svoje 25</p>
<p>Cîm nastoje</p>
<p>Odaleccit opaccinne,</p>
<p>Ù slo gorre buddu upaſti,</p>
<p>I necjaâſti</p>
<p>Rusgno odkriju svê hitrine. 30</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F1-40">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F1-40-1">
<head>XL.</head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Necini dobra beſ-opaſno date ſlo nenaghje. </p>
<p> Haud temere benefacias, ne tibi malum arcessas. </p>
</epigraph>
<argument>
<p> Pauper ingratus. </p>
</argument>
<l>Narratione fabulosa ne elevem</l>
<l>Hoc dictum, Amicus suasit, et mox incipit</l>
<l>Narrare. In Urbe, quam non longe ab ostio</l>
<l>Proles Philippi condidit Canopico,</l>
<l n="5">De faece quemdam novi plebis infimae, </l>
<l>Stipem erogare quotidie cui Gallicus</l>
<l>Negotiator in duobus nummulis</l>
<l>Solebat; idque continenter pluribus</l>
<l>Annis, neque semel praetermittens, egerat.</l>
<l n="10">Demum hinc profectus patrium repetiit solum </l>
<l>Beneficus ille, plurimum faciens morae:</l>
<l>At causa eodem cum redisset mercium,</l>
<l>Agnovit hominem pauper, et facessere</l>
<l>Huic certus aliquod tristius negotium</l>
<l n="15">Incoepit illud serio contendere, </l>
<l>Sibi tantum ut aeris solveret, quantum, ab loco</l>
<l>Nisi abfuisset, erogasset in stipem.</l>
<l>Negotiator hominis impudentiam</l>
<l>Miratus illud exigentis, quod suo</l>
<l n="20">Dare arbitratu, vel negare jus fuit, </l>
<l>Petitionem ridens parvipendere.</l>
<l>At lite pauper intentata ad judicem</l>
<l>Loci accersivit. Pro se uterque ut dixerant,</l>
<l>Praetor primum hominis odio, cui dispar suae</l>
<l n="25">Religio fuerat; mox ut ipsi extorqueat </l>
<l>Inopi pecuniam, illi causam adjudicat;</l>
<l>Absentiaeque supputato tempore</l>
<l>Certa damnatur alter in pecunia.</l>
<l n="30">
<emph>Cui feceris bene, sedulo considera,</emph>
</l>
<l>Tuo ne abutens improbus beneficio,</l>
<l>Te luere poenas cogat imprudentiae.</l>
</div>
<div xml:lang="hr">
<p>
<hi>Priciza XL.</hi>
</p>
<p>
<hi>Pr</hi>
<emph>.</emph>
<hi> Necini dobra neopaſno date ſlo nennaghje. </hi>
</p>
<p>
<hi>Siromah neharan.</hi>
</p>
<p>Rjec da ovu smiscgljenom pripovjesti od mene</p>
<p> Neisctetit budem kôm, Prjategl spomene</p>
<p>Meni draghe dà svjet, i ova povidje.</p>
<p> Ù gradu, koga rjet imenom svoim htje</p>
<p>Lesandro veliki, poſnah ja jednoga, 5</p>
<p> Ubogh biasce ki, od puka drobnoga,</p>
<p>Opchjasce od Franceſâ Targovaz kom jedan</p>
<p> Davat dva pjeneſa ſa Boga svaki dan:</p>
<p>I tô nepristaon beſ ighda pustiti</p>
<p> Sljeghjasce ſa vech on godinâ ciniti. 10</p>
<p>Dobrostiv ti otide na svarhu, i ù mj?esta</p>
<p> On rodna sva ide, ù kim mnogo prista.</p>
<p>Nu opet erse vrati radi targovinâ,</p>
<p> Spoſnaga ubogh ti, i mislit pocina,</p>
<p>Privrachja i ù pameti, kaobi ovem tescku 15</p>
<p> On mogo donjeti cjovjeku brigu kû.</p>
<p>Dakle sta iſkati od gnega, i tô ſbiglja,</p>
<p> Pjeneſ damu dat iima vas do ziglja,</p>
<p>Kimu ù ſaduſcbinu bil do, dae tù bio.</p>
<p>Beſocnu nacinu ovise cjudio, 20</p>
<p>Kadga cju iſkati (scto stasce ù gnemu tad</p>
<p> Datmu, al nedati) da hochje od gnega sad,</p>
<p>I ruga gnemuse, alga prid Kadiu</p>
<p>ſove ubogh, i tûse s' stran' govori obiu.</p>
<p>Ovi, er ſlo hochje cjovjeka od ſakona 25</p>
<p> Raſlika, i pun ſlochje dighnut pak sva ona</p>
<p>Pjeneſa ubogomu, ovako osudi:</p>
<p> Da Franceſ ovomu ſa sve scto inudi</p>
<p>Vremena boravi, na raſlogh sve plati. 30</p>
<p> Pomgnu naſbigl stavi, kim dobro cinisc ti,</p>
<p>Da ſô, cim dobrom tvim opakose sluſci,</p>
<p> Necini djelom ſlim da tebi prituſci.</p>
<p>
<hi>Pripov. XL.</hi>
</p>
<p>
<hi>Necinni dobra beſ-opaſno date slo nenaghie. </hi>
</p>
<p>
<hi>Siromah neharan.</hi>
</p>
<p>Istinnitta jest bessjedda</p>
<p>Svescto rj<abbr>etc</abbr>hiu vierruj menni,</p>
<p>Priateglmije pripovjeda</p>
<p> Ne himbenni.</p>
<p>Ghdjeno Nilo Rjeka tecce 5 </p>
<p>U Jegjupskom ploddnom kraju,</p>
<p>Lehsandrie na dalecce </p>
<p> Miri ustaju;</p>
<p>Tuj ù tughaâh, i bolleſti</p>
<p>Siromaha posnah tada, 10</p>
<p>Kî s' nemille vajmeh ceſti</p>
<p> Ghinne od glada.</p>
<p>Kom Franacki Ciovjek budde</p>
<p>Svakkom moghuc Taergovvinom</p>
<p>Utarsgitti gorke trude 15</p>
<p> Sadusgbinom.</p>
<p>Stavnu obbicciaj budde immatti,</p>
<p>Gdjega viddi beſ icessa,</p>
<p>Blaggodarno svak -dan datti </p>
<p> Dva pjenessâ. 20</p>
<p>Dobrocinaz pochi budde</p>
<p>Roddno u Mjesto; nuſe vrati</p>
<p>K' Aleſsandrij, sa svê trude</p>
<p> Prigleddatti.</p>
<p>Sillno pita, nu ne prossi, 25</p>
<p>Cîmga Uboghi viddi, i recce:</p>
<p>Daj pjenesse, svescto stosi</p>
<p> Nadalecce?</p>
<p>Cîm Taergovvaz sve to sluscia, 30</p>
<p>Veomma u sebbi sacjuddise;</p>
<p>Gorki u saerzu cemmer kuſcia</p>
<p>Raſaerciſe.</p>
<p>Iasam, recce, Gospar bio</p>
<p>Dat, i nedat pjenneſ tada: 35</p>
<p>Rughe gnime jest tvorrjo</p>
<p> Mnoghe kada.</p>
<p>Gnegga k' Pravdi nu dosiva</p>
<p>Potisctenik tome u sgoddi; </p>
<p>Ghdje Vladalaz jur pribiva 40</p>
<p> On dohoddi.</p>
<p>Gnegga krivijem okkom gledda</p>
<p>Cîm Taergovvaz stoij u strahu,</p>
<p>Sve da plati, sapovjeda</p>
<p> Siromahu. 45</p>
<p>I svak-ciasmu gorre prjeti</p>
<p>Erjm sakon isti nie,</p>
<p>I gneggovvo Blago oteti</p>
<p> Misli od prie.</p>
<p>Kôchie penneſ israditti 50</p>
<p>Siromahu, sve naccine</p>
<p>Budde tada promislitti</p>
<p> Zijech hittrine.</p>
<p>"Nemo cinit beſ-opasno</p>
<p>Dobra ikada ti na svjti 55</p>
<p>S' neharnostjm erchiesc laſno</p>
<p> Plachjen bitti."</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F1-41">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F1-41-1">
<head> XLI. </head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Tko tebbe kamenom, ti gnegha kruhom. </p>
<p> Percutienti te lapide panem exhibe. </p>
</epigraph>
<argument>
<p> Pauper maleficus resipiscens. </p>
</argument>
<l>Ut aequiore, manat unde verior</l>
<l>Doctrina, adagio modo dicta corrigam,</l>
<l>Narrationem, quam subnecto, perlege.</l>
<l>Ira incitatus diviti cum inops viro</l>
<l n="5">Nulla absque causa lapidem impegisset, licet</l>
<l>Hic par potuerat impudenti reddere,</l>
<l>In jusve rapere puniendum carcere,</l>
<l>Nil horum: miti sed columba mitior</l>
<l>Insano illi offam quam ferebat obtulit.</l>
<l n="10">Obstupuit ipse tum scelestus hac viri </l>
<l>Benignitate victus, et ad ejus pedes </l>
<l>Statim advolutus criminis veniam sui</l>
<l>Orare coepit, consecutus illico.</l>
<l>Hoc ille pacto rediens ad frugem bonam</l>
<l n="15">Mutavit animum, divitemque numinis </l>
<l>Colebat instar, pro viro haud timidus mori.</l>
<l>Narrasti: at isti tun' ferendae injuriae</l>
<l>Par esse possis? Ratio fac praesit, feram.</l>
<l>Numeremus agedum, qui sprevere fortiter</l>
<l n="20">Quodcumque gravius evenibat. Socrates </l>
<l>Percussus alapa, constanti id animo tulit;</l>
<l>Cato salivam Lentuli, Pisistratus</l>
<l>Idem a Trasippo; conjugisque Pittacus</l>
<l>Iram superbae pertulit in convivio.</l>
<l n="25">Consulto omitto plurimos; uno tamen </l>
<l>Adhuc morari libet in exemplo mihi.</l>
<l>(*) Luxum severis dum coercet legibus,</l>
<l>Ira frementes in Lycurgum divites</l>
<l>Injuriosis adpetebant vocibus,</l>
<l n="30">Ictusque verbis addidere: se foro </l>
<l>Proripuit ille, jamque cursu ad Palladis</l>
<l>Tendebat aedem, cum ferocis ingeni</l>
<l>Alcander alios antevertens insequi</l>
<l>Totis fugacem viribus, jamque imminens</l>
<l n="35">Tergo, sude oculum, dum respexit, effodit. </l>
<l>Casu Lycurgus nil commotus aspero</l>
<l>Pedem retinuit, et cruentam civibus</l>
<l>Faciemque, et oculum commonstravit erutum.</l>
<l>Haec adeo ad iram, moeroremque pectora</l>
<l n="40">Inflexit species, puniendum ut dederent </l>
<l>Lycurgi arbitrio: legifer sententiam</l>
<l>Laudat, procacemque juvenem ut abduxit domum</l>
<l>Nec re, nec verbo laesit, at domesticis</l>
<l>Servis remotis, contubernalem sibi</l>
<l n="45">Alcandrum adhibuit; cumque non illum mala, </l>
<l>Sed tantum agresti <sic>deprednisset</sic> indole,</l>
<l>Ad se ut rediret, spes erat: nec irrita</l>
<l>Cessit; Lycurgi quippe dum considerat</l>
<l>Vitam ille propius, totque praeclarissima</l>
<l n="50">Virtutum exempla, sic profecit, ut brevi </l>
<l>E contumaci juvene mansuetissimus</l>
<l>Vir extitisset, et Lycurgi favitor.</l>
</div>
<div xml:lang="hr">
<p>
<hi>Priciza XLI.</hi>
</p>
<p>
<hi>Pr. Tko tebe kamenom, ti gnega kruhom.</hi>
</p>
<p>
<hi>Ubogh ſao, kise na svjes povrachja.</hi>
</p>
<p>S' Prorecjem prudnieme da ù boglje svarnem ja,</p>
<p> Vech i istinitieme kâ rekoh mal pria,</p>
<p>Ovu kû prilagam pripovjes proscti ti.</p>
<p> Kad na bogatza kam ſlom ſanesen bjesti</p>
<p>Beſ uſroka metnu siromah, prem da stvar 5</p>
<p>Mogasce i on sctetnu gnem odvratit tadar,</p>
<p>Oliga ſvat na sud, od pravde da bude</p>
<p>Pedepsan ſa grjeh hud s' dostojne osude,</p>
<p>Niscta on tô ucini, negh kgljeb, ki nosasce, </p>
<p> S' milima nacini na darmu davasce. 10</p>
<p>ſao isti blogochju na takuse cjudi,</p>
<p> Kleknu, i ſa ſlochju prosctegne i grjeh hudi,</p>
<p>On stamu pitati, i udiglga isprosi.</p>
<p> Na svjes-se ovi vrati, bogatzu i gâs nosi,</p>
<p>I gljubav kaſce sad on gnemu toliku, 15</p>
<p>ſa gnega dabi radd podnio i smart priku.</p>
<p>Rekosi dogoghjaj, nu sadmi hotjej rjet</p>
<p> Bil vrjedan bio taj beſakon ti podnjet?</p>
<p>Nek Raſlogh mnom vlada, da bih, velim ti ja.</p>
<p> Nu brojmo mi sada gljudi one, ki ſlochja 20</p>
<p>Svazih pritarpisce hrabreno od druſieh. </p>
<p>Pokrat, kadga udrisce pgljuskom po ustieh,</p>
<p>Ustarpgliv podni tô, Lentula ſapgljuke</p>
<p> Katon, Piſistrato Traſcippa, i psujke</p>
<p>Svê gljubi Pitako ohole na goſbi 25</p>
<p> Ghnjev podni jednako. Broj druſih vegh bj,</p>
<p>Kê nevlasc ostavgljam jednu al milomi jes,</p>
<p> S' kom svarhu postavgljam donjeti pripovjes,</p>
<p>Salihos blaga cim obhasctri osctrina</p>
<p> Likurgo ſakonim, ghnjev vri ù bogazima 30</p>
<p>Psujuga, i uſdiſat kogod smion stade</p>
<p> Nagnega odvisce bat; on tarkom Pallàse</p>
<p>Put <hi>t</hi>empla bjeſcjasce, gljute al chjudi ſa gnim</p>
<p>Mladich teziasce Alikandro prid inim.</p>
<p>Jahajuch ne plechi jurmu on (Likurgo ù tem 35</p>
<p> Naſadse obsirechi) sctapom oko iſbi gnem.</p>
<p>Ni mallo nesmeten s' ove on protivsctine</p>
<p> Susta ù putu hrabren, stavne i pun krepcine:</p>
<p>Tù lize boliveno karvim graghjanima,</p>
<p> I oko iſbjeno on kaſce svoima. 40</p>
<p>Prikalom bolnom tom tacse ù ghnjev vargosce,</p>
<p> Pedepsat gnem istom da krivza dadosce.</p>
<p>Hvalj on gnihov sud, i mlaza domome</p>
<p> Jur vodj, nitmu hud bj rjeci, al djelome.</p>
<p>Svescto ostalih slugâ on ima scjaglech tja 45</p>
<p> Akandra ſa druga samoga ostavja.</p>
<p>Nascjoga i buduchi ne ſla, kao druſiga</p>
<p> Zjene, negh kao ù kuchi spoſna on istiga,</p>
<p>Opora od vechje, i prem divje chjudi,</p>
<p> Ufa, da svjes stechje, ni tascto u tem sudi, 50</p>
<p>Likurga ſcivot er Alkandro, i kreposti</p>
<p> Svjetle imauch sveghjer prid ocim, to dosti</p>
<p>Bj, da od tvardovrata prikrotakse ucini</p>
<p> LIkurgu i ſvezata harnosga svâ cini.</p>
<!-- tu je pobrkano -->
<p>
<hi>Pripov. XLI.</hi>
</p>
<p>Tko tebbe kamenom, ti gnegga kruhom.</p>
<p>
<hi>Siromah Slocinaz rasabran.</hi>
</p>
<p>Sa dat urreſ môij bessjedi,</p>
<p>Odkle pravi Nauk ishoddi,</p>
<p>Scti, mollimte svescto sljedi,</p>
<p>Svescto upisah u ovvom sgoddi.</p>
<p>Idde Ciovjek cîm Bogatti, 5</p>
<p>Ubogh s' stjenom gnegga udarra;</p>
<p>Gnemmu sa to slo ne vrati,</p>
<p>Ni pedepsce, nitti kara;</p>
<p>Blaghij neghli Golubizza</p>
<p>Svescto kruha nossi, doje; 10</p>
<p>Nu sumgniva slobnik liza</p>
<p>Prem veliki strah immoje.</p>
<p>ſaccjudise joscte tada</p>
<p>Krivſam vajmeh, krivſam, recce,</p>
<p>Prid gneggovve noghe padda, 15</p>
<p>I Prosctegne taj-ciaſ stecce.</p>
<p>Chjud opaku svû promjeni,</p>
<p>Rasabresse svôm pameti</p>
<p>I Bogatza cjaâſti i zjeni,</p>
<p>Hottiobi sagn umrjeti. 20</p>
<p>To si ljepo bessjeddio,</p>
<p>Nu rezzimi mallo sada</p>
<p>Billi Djello to taerpjo?</p>
<p>Bjh, kad raslogh menne vlada.</p>
<p>Pribrojimo sada redom 25</p>
<p>Sve, koijemſe slo sgoddillo,</p>
<p>Kîse njesu bjesti, i jedom</p>
<p>Rasaercilli jur nemillo.</p>
<p>Samlatnizzom priko Obrassa</p>
<p>Cîm Socrata gnekki udarrj, 30</p>
<p>Nejma protiv gnemmu omrassâ</p>
<p>Muci, taerpi, to ne mari.</p>
<p>Na Catona Lentul pgliuje</p>
<p>Pisistratta Trasip tvorri</p>
<p>Isto, Pitak scto nagn bgliuje 35</p>
<p>Rusgno sgena , negovvorri.</p>
<p>Isgled ovvi bud sa dosti,</p>
<p>Drughe nechiu sad kaſati:</p>
<p>Cîm Licurgo salihnosti,</p>
<p>I Naprave brani, i krati. 40</p>
<p>Svi Bogatzi raſaerceni</p>
<p>Gnegga rusgno psuju, i kom</p>
<p>Mechiu joscter i Camenni,</p>
<p>Daga sasvijem vêch umorru.</p>
<p>On Pallade tad Bosgizze 45</p>
<p>K' Templu biesgi, laxsce, i prie</p>
<p>Stisge Alcandro, ranni Lize</p>
<p>Joscmu i sctapom okko isbje.</p>
<p>Jur smetaſe niscta tada</p>
<p>Tôm Licurgo hudom sgoddi 50</p>
<p>Kasge Puku kijêm on vlada</p>
<p>Svesctomusse tad dogoddi.</p>
<p>Sgjallu gnegga svi Graghjanni</p>
<p>Hullu Alcandra, hude i Slochie</p>
<p>I molluga nu ſamani 55</p>
<p>Daga morri kako on hochie:</p>
<p>Hvali svescto sudit buddu</p>
<p>Iscte svakke nu Nacine</p>
<p>Ispunnitti svu posgjuddu 60</p>
<p>I prostitti Slôm krivine.</p>
<p>Nachi Alcandra mnogho trudi</p>
<p>Cîmga buddu dovestitti</p>
<p>Posna daje divje Chjudi</p>
<p>Dachie laſno dobar bitti. 65</p>
<p>Ghgnievno gnemmu ne bessjeddi,</p>
<p>Ni pedepsce, nitti korri, </p>
<p>Svôm na Gosbi hranit sljedi</p>
<p>Millo, i skladno s'gnîm govorri:</p>
<p>Licurgove sve krepposti 70</p>
<p>Cîm Alcandro gleddat budde,</p>
<p>Pokorritſe vech sa dosti </p>
<p>Gneggovessu to posgjudde.</p>
<p>Sasvijem sgivot svoj promjeni,</p>
<p>Isvaernosse vechma resi: 75</p>
<p>Onje Mladich vech Gliubjeni,</p>
<p>Srechni jesu gnêmm udessi.</p>
<p>Nie na svjetu drasge stvari</p>
<p>Vêch Licurga, cîm to viddi:</p>
<p>Gnegga obilno svak-cjaſ dari, 80</p>
<p>I gliubitga vechma slidi.</p>
</div>
</div>
<closer>Svaerha
Pripovjesti umjetnijeh Paervijeh
kgnighaâ</closer>
</div>
<div type="poesis-liber" xml:id="F2">
<head>FABULARUM LIBER SECUNDUS</head>
<div xml:id="F2-0" xml:lang="la">
<head>PROLOGUS<lb/>
AD MICHAELEM DE SORGO.</head>
<l>Volare gestit in tuum hic liber sinum, </l>
<l>Dulcis SORGIADE, recreatus ut tui</l>
<l>Favoris aura te patrono gaudeat.</l>
<l>Rudi ille tectus fabularum cortice</l>
<l n="5">Iter ad virtutem monstrat expeditius,</l>
<l>Per quam mortales expoliti mutuo</l>
<l>Inter se amore conjunguntur arctius,</l>
<l>Vigentque sanctis civitates moribus.</l>
<l>Mihi in scribendo simplex adhibetur stylus,</l>
<l n="10">Tantumque verbis has nativis fabulas</l>
<l>Coloro, ab aliis abstinens ornatibus.</l>
<l>Hoc namque in animum firmiter induxi meum,</l>
<l>Non minus in arte lucubrandi carminis,</l>
<l>Quam vita in ipsa, moribusque propriam</l>
<l n="15">Veri naturam decoris, et praestantiae </l>
<l>Ratione quadam contineri simplici.</l>
<l>Tu, qui peracri vi praepollens ingenii,</l>
<l>In litterato perbeatus otio</l>
<l>Quoscumque Latii, Graeciaeque caeteris</l>
<l n="20">Praestantiores volvis scriptores manu, </l>
<l>Horumque par es aemulari gloriam,</l>
<l>Debes libello de meo sententiam</l>
<l>Pronuntiare judice te dignam gravi.</l>
<l>Haec causa princeps, quaeque suasit altera</l>
<l n="25">Ad te mihi aditum, mirus ille ardor fuit, </l>
<l>Tua in virtutem quo feruntur pectora,</l>
<l>Quam tu, benefica cum fruaris indole,</l>
<l>Latius ubique propagari discupis.</l>
<l>Accedit etiam, quod me et illa perpulit,</l>
<l n="30">Patriciorum nulli quam deponere </l>
<l>Licet virorum, cura caeteris prior,</l>
<l>Aliasque secum prono ut alveo trahens,</l>
<l>Quae te ad salutem, civiumque commoda</l>
<l>Paranda stimulis urget acrioribus.</l>
<l n="35">Nam si inter homines elanguere coeperit </l>
<l>Usus virtutis mutuae, haud vitae queant</l>
<l>Civilis almo recreari nectare.</l>
<l>Vide ergo, causis quot decebat me tibi</l>
<l>Hoc exhibere qualecumque muneris.</l>
<l>Quod pretium at operis? Pertenue; si comparem </l>
<l>Tuae consilio mentis et praediviti</l>
<l>Gazae e vetustis erutae exemplaribus.</l>
<l>Magnum; si ex aliqua parte, quod cupio, tuae</l>
<l>Probationis adsequatur praemium.</l>
</div>
<div xml:id="F2-01">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F2-01-1">
<head>
I.
</head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Cjemse koſa dicila,
</p>
<p>tjemse Ovza sramila.</p>
<p>Quibus capra gloriabatur,</p>
<p>eorum pudebat ovem.</p>
</epigraph>
<argument>
<p>
<hi>Caper, et Ovis.</hi>
</p>
</argument>
<l>Ut fonte liquido depulit sitim Caper,</l>
<l>In speculo aquarum formam explorabat suam.</l>
<l>Proceritate delectatus cornuum,</l>
<l>Barbaeque longo vellere, arrogantius</l>
<l n="5">Ovem, ex eodem quae bibebat rivulo, </l>
<l>Illis carentem despicari coeperat. </l>
<l>Ovis contentam propriis se dicere</l>
<l>Bonis, nec ejus invidere cornua,</l>
<l>Quae densos inter implicata cespites</l>
<l n="10">Tardent euntem; barbam vero inutilem, </l>
<l>Cui se transversae frondium festuculae </l>
<l>Foede immiscerent, stirpiumque fragmina.</l>
<l>Caper gracilium mox celeritatem pedum</l>
<l>Laudare, quodque plena salebrarum loca</l>
<l n="15">Levi perfacile transiliret corpore. </l>
<l>Ovis quod agili minus uteretur pede </l>
<l>Suo adscribebat commodo, pendentibus</l>
<l>Haud ausa scopulis fidere imprudentius,</l>
<l>Pessum unde ruerent non semel audaces capri.</l>
<l n="20">Ut se repulsum veritatis viribus </l>
<l>Agnovit hircus, gloriari et altera</l>
<l>Sic dote coepit: naribus, age, percipe,</l>
<l>Odore quali fragret hoc coprus mihi.</l>
<l>Lanigera reddit: iste qui e membris odor</l>
<l n="25">Tuis emanat, suavis adsueto tibi </l>
<l>Poterit videri; teter at adeo est mihi,</l>
<l>Ut jamjam ab illo me necari sentiam.</l>
<l>In hac expressam te videto fabula,</l>
<l>Lasciva mulier, quae superba ditibus</l>
<l>
<emph>Donis amatorum ambulas, queis foemina </emph>30</l>
<l>
<emph>Casta exornari quaevis erubesceret.</emph>
</l>
</div>
<div xml:lang="hr" xml:id="F2-01-2">
<head>Kgnighe Drughe
<hi>Priciza I.</hi>
</head>
<p>Prorecje. Cjemse koſa dicila,</p>
<p>tiemse Ovza sramila.</p>
<p> Jaraz, i Ovza.
</p>
<p>Ugasil Jaraz cim jur sceghju biasce,</p>
<p> Vodam u zaklenim onse oghledivasce.</p>
<p>Rogâse visinom svoieh nasladi,</p>
<p> I gustom diglinom, kâ mu je ùbradi.</p>
<p>S' tega Ovzu, na isti kâ vir vodu pie, 5</p>
<p> Er neima ures ti, pun tlaci oholie.</p>
<p>ſadovoglna al svîme onaje dobrima,</p>
<p> Niti gnegovime ſavidi roſima,</p>
<p>Ki er ne u gustime spljechjuse busima,</p>
<p> ſadarſcjan po istime vechjekrat bit ima.10</p>
<p>Da brada pak gnemu ſaludgna biasce,</p>
<p> Nimu ona ù icemu da sluſci vegljasce,</p>
<p>Ù koj i slamize gladno s' svake strane,</p>
<p> [...]echja i palicize videse iſmjescjane.</p>
<p>Hvaliti ſa time barſinu on uſe pak 15</p>
<p> Od nogâ, koime po hridîh skace lak.</p>
<p>Ovza, bjesce gnoj scto stupaj dât magne hrô.</p>
<p> Od naravi, isto tô uſimglje ſa dobro,</p>
<p>Strascech po visokim stjenamse pegnati,</p>
<p>Odkle oni sasvim tim padaju vechkrati. 20</p>
<p>Videchi istinese pridobit on silom,</p>
<p> Hvaliti pocese drugom stvari prid gnom.</p>
<p>Ki miris noſdrim ti moga iſ tjela na dvor</p>
<p> Iſlaſimi ochjuti. Dava Ovza odgovor.</p>
<p>Ti, koi povaſdan chjutiscga, more bit, 25</p>
<p> Tebi daje ugodan, ali ovo mogu rit,</p>
<p>Da meni usiori toliko ti vogn jes,</p>
<p>Na svarhu damichje on, ako ustoim, dich svjes. </p>
<p>Vighse ovdi ſceno ti bludna, ohola kâ</p>
<p> Tvihse koch ghiſdati darim Gljubovnika,30</p>
<p>Drughe kgnighe</p>
<p>Pripovvijes Paerva.</p>
<p>Cjemſe Kosa dicila,</p>
<p> tjemſe Ovza sramila.</p>
<p>
<hi> Jarraz, i Ovza.</hi>
</p>
<p>Kad k' viru dohoddi da sgeghju sagaſi, </p>
<p> Svû slikku pò voddi ter Jarraz upassi,</p>
<p>Pun slatke Naslade, dughijeh rad roghâ</p>
<p> I guste zijech brade, hrabrenstva pun svoga</p>
<p>Poccè Ovzu tlaccitti, kâ punna nemira 5</p>
<p> Doklesse napitti nebudde kraj vira.</p>
<p>Onnaſe dobarâ svoijeh pohvali,</p>
<p> Jarzomſe tadara s' hittrosti ter scjalli:</p>
<p>Dicitſe pristanni, tad gnemmu bessîddi,</p>
<p> Ko Jarce poganni, tvê roghe savidi? 10</p>
<p>Kôm buddesc ù trudu sa s' rossîm hoditti,</p>
<p> S' Granizzaâm usbuddu kadase splestitti?</p>
<p>Svudaje kî cjutti tad gnuſna rad smrada</p>
<p> Utrobbu promuti halavva tvâ brada.</p>
<p>Da taerci gdje Gljuti, hvaliſe sa dosti 15</p>
<p> Aerghiavvi gdje puti tad jarraz s' haerlosti.</p>
<p>Ovciza nu zjeni sa korriſ gne vechiu,</p>
<p> Sctò stuppaj gnoj ljeni, sa magnu gne smechiu;</p>
<p>Sunovrat paddatti Jarze-ſe cîm viddi,</p>
<p> I kosse vech – krati niſ stjene, niſ hridi. </p>
<p>Istina sa dosti cîm jarza tad smeta, 20</p>
<p> Pocceſe s' ludosti pohvalit opeta:</p>
<p>Mollimte, gnoj recce, pomgnivo pochjuti</p>
<p> Kakoje dalecce moij Mirriſ sad cjutti?</p>
<p>Ovzamu govorri, ciujesse kî svudda </p>
<p> Tesckome vech morri smrâd tvoijeh iſ udâ</p>
<p>"Sad Ovva Pricize pravi usgled,i slikka,</p>
<p> Poganna Bludnize, bilati sa vjka,</p>
<p>Kadate Gliuvenni himbenno dar reſi,</p>
<p> Svakome jur Sgeni prav prikor ti jesi: </p>
<p>Skladnaſe sa dosti na Svîtu vil stidi 30 </p>
<p>Kîema uresiti svakatise ſcena,</p>
<p> Da ſna gola biti, sramila posctena.</p>
<p>Kad tvoje bludnosti, bessocnoſ i viddi.“</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F2-02">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F2-02-1">
<head> II.</head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Akosu baersi volovi;</p>
<p>ſemgljaje djegljena.</p>
<p>
Si boves sunt veloces;
</p>
<p> at praedia divisa sunt.
</p>
</epigraph>
<argument>
<p>
<hi>Boves velocius arantes.</hi>
</p>
</argument>
<l>Suis seorsum providentes commodis</l>
<l>Fratres arabant post patris obitum duo</l>
<l>Certis agellos indicatos finibus.</l>
<l>At, quod juvencis unus ocyoribus</l>
<l n="5">Terram subigeret, accidit, ut e praedio </l>
<l>Suo inferentes sese in alienum solum</l>
<l>Vomere recurvo arare coepissent boves.</l>
<l>Quod conspicatus alter, et simul timens,</l>
<l>Partem si agelli arare sivisset sui,</l>
<l n="10">Novi ille juris nequid inde acquireret, </l>
<l>Perbelle admonuit: si nimis propere tui</l>
<l>Arant juvenci, scito, quod sunt praedia </l>
<l>Divisa nobis: ergo age retrorsum boves.</l>
<l>
<emph>Idcirco in agris instituti limites,</emph>
</l>
<l>
<emph>Sua cuique firma staret ut possessio; </emph>15</l>
<l>
<emph>At avida quoties cupiditas hominum hos movet!</emph>
</l>
</div>
<div xml:lang="hr" xml:id="F2-02-2">
<p>
<hi>Priciza II.</hi>
</p>
<p>Pr. Akosu barſi volovi,</p>
<p>ſemgljaje djegljena.</p>
<p>
<hi>Volovi, ki barſce oru.</hi>
</p>
<p>Dva brata ò svoima po smarti Ocinoj</p>
<p> Radechi poslima napose ſemgli ù svoj</p>
<p>Oru s' Volovima, i mejasc djelie.</p>
<p> Gnih jedan, ki ima Volove barſie,</p>
<p>Sgodise, da oni iſ svoih iſlaſechi 5</p>
<p> I tughih smioni gnivâse hitechi</p>
<p>Po gnim udigl orat lemeſcjom stadosce.</p>
<p> Videch to drughi brat, vole ima ki losce,</p>
<p>Bojati pocese, da nebj on stekao</p>
<p> Ki raſlogh, kadese nebj omcjas oſvao, 10</p>
<p>Ljepoga ughlavi: pobarſce ako oru tvi,</p>
<p> Kihse ti dobavi, moj brate, volovi</p>
<p>Meju nam basctine djegljene dasu, ſnaj,</p>
<p>ſato gnih s' tughine ſemglje gorci u cjas saj.</p>
<p>Mejasci s' tegasu, svak da uſciva svoje, 15</p>
<p>Tughje al hlepnasu cegljad da osvoje.</p>
<p>
<hi>Pripov. II.</hi>
</p>
<p>Akossu baersi Volovvi,</p>
<p>Semgliaje diegliena.</p>
<p>Volovvi baersce orechi.</p>
<p>Cjaikose rastavvi kad s' duhom primilli</p>
<p> Sljedjahu s' gliubavi Brattinſki tad Dîjli</p>
<p>Sa korriſ diegljene svakki orre Livadde,</p>
<p> Bigliesgne kijêh stjene raslucju jure tade.</p>
<p>Cîm jedan ulassi na semgliu druggoga, 5 On tusgbe, kê glâſi nemira rad svoga</p>
<p>Kad buddesc oratti, ne presci, gnêm recce</p>
<p> Volovve nêgh svrâti s' mê semglje dalecce;</p>
<p>Marghignam svê djli, kô viddisc, Basctine</p>
<p> Ostavvi primilli te, Bracce, nacine. 10</p>
<p>"Al' Ciovjek vech – krati jur tughje Livadde</p>
<p> Osvoij, ne plati, besocno nêgh krade.“</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F2-03">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F2-03-1">
<head>
<num value="3">III</num>.
</head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Pribroj, ako i na putu naghjesc.</p>
<p>Numera, licet et in via repereris.</p>
</epigraph>
<argument>
<p>Homo crumenam reperiens, et Sycophanta.</p>
</argument>
<l>Adhibenda summa est cautio adversus malos.</l>
<l>Loculos refertos aere plurimo in via</l>
<l>Quidam reperiens substitit eodem in loco,</l>
<l>Pecuniamque numerat curiosior.</l>
<l n="5">Duo, qui eandem post eum terunt viam, </l>
<l>Id pervidentes, tardiorem sibi dolent</l>
<l>Fuisse gressum: cur numeret aes postulant.</l>
<l>Queis ille: si res forte non invenerit</l>
<l>Dominum, ut, benigna Fors quid obtulerit, sciam.</l>
<l n="10">Vix haec locutus, cum crumenam quaerere </l>
<l>Is currit amens, qui profecto amiserat.</l>
<l>Huic ergo rediit, signa certa ut exhibet.</l>
<l>Vir fraudulentae plenus hic versutiae,</l>
<l>Aere numerato, postulavit alterum</l>
<l n="15">Furti, asseverans esse dimidiam ibi vix </l>
<l>Partem pecuniae, et citari hominem jubet.</l>
<l>Hic, quod juratis testibus verum probat,</l>
<l>Dimissus abiit; ille furti nomine</l>
<l>Quod innocentem criminatus, et suum</l>
<l n="20">Amisit aurum judicis sententia. </l>
<l>Per ora coepit ire tunc adagium:</l>
<l>
<emph> Licet aes reperias in via, numera tamen.</emph>
</l>
</div>
<div xml:lang="hr" xml:id="F2-03-2">
<p>
<hi>Priciza <num value="3">III</num>.</hi>
</p>
<p>Pr. Pribroj, ako i na putu naghjesc.</p>
<p>Cjovjek, kie nascjo tobolaz, i Potvoritegl.</p>
<p>Svescto mosc najvechi stavi opaſ prema ſlim.</p>
<p> Tobolaz hotechi na putu njeki cim</p>
<p>Iſnaghje pun ſlata, tù susta, i broi</p>
<p> Pjeneſe, erga tâ ſnanosſceglja osvoi.</p>
<p>Dvoiza istieme ki putem ighjahu 5</p>
<p> Prem bliſu ſa gnime, tô videch ſcjagljahu,</p>
<p>Da njesu iscli prie: ſac pjeneſ broisc ti</p>
<p> Velemu Damie, onim rece, ſnati,</p>
<p>Sctoje ovdi dinarâ, kê dâmi blaga ces,</p>
<p> Ako ovi Gospara nebude nach pjeneſ. 10</p>
<p>Ova isctom iſrece, kad vidje sebe van</p>
<p> Onoga ghdi tece od truda ſapiehan</p>
<p>Tobolaz iskat svoj: gnemuga on poda,</p>
<p> Ermu ne mao broj obigljeſcjâ ovi dà.</p>
<p>Pun drughi dubine kad dinar iſvadi, 15</p>
<p> Gnega lupesctine krivinom obadi,</p>
<p>Velechi da od pjeneſ; kê ù gnem nahodi,</p>
<p> Jedva pol sada jes, i na sudga vodi.</p>
<p>S' svjedozim ſakletim skaſa ovi istinu,</p>
<p> I pusctan bj ſa tim; na prava al krivinu 20</p>
<p>Oni er stavi, iſgubhi na sudu ſlato tô</p>
<p> "Broj, receno tad bj, da i putem naghjesc scto.“</p>
<p>
<hi>Pripov. <num value="3">III</num>.</hi>
</p>
<p>Pribroj, ako ina putu naghiesc.</p>
<p>Cjovjek Tobolaz nahoddechi, i Himbennik.</p>
<p>"Slobnoga triebaje cjuvatſe Cjovîka,</p>
<p> Gneggovva himbaje pogubna sa vjka.“</p>
<p>Pjenessâ sa dosti cîm jedan nascioje,</p>
<p> Pun slatke raddosti brojtjh pristoje.</p>
<p>Kî sa gnim hodilli dva sgjalloſ ochjutu, 5</p>
<p> Da kasnij tad bili srechnomu po putu:</p>
<p>Toij sgoddi cjuddeſe, ter gnemmu savidu,</p>
<p> Scto broij penesse pitatga tad slîdu:</p>
<p>Gnjm smiri posgiudde: Srechianbih ja bio</p>
<p> Nenachſe kad budde koijhije gubbio. 10</p>
<p>Kad taerci uzvigljeni, cîm ovvò bessjedddi</p>
<p> Nach pjenneſ sgiudjeni, pohlepno put sljedi:</p>
<p>Gnemmuga jur vrati beſ himbe, privarâ</p>
<p> Buddemu kad datti prav bigliegh dinarâ;</p>
<p>On gnegga lasgivvo tad vajmeh potvorri, 15</p>
<p> I gnemmu prottivo tad ovvò govorri:</p>
<p>Boglieje vratiti, sctos' ukrò sad menni,</p>
<p> Nêgh i pravdom platiti, Lupesciu himbenni.</p>
<p>On k' Pravdi saklete svjedoke dovoddi</p>
<p> Ikakve beſ sctette kê gnegga slobboddi. 20</p>
<p>Zijech strascne privare himbenik jur hudi</p>
<p> Sve gubbi dinare, Pravdamu kô sudi.</p>
<p>"Miranchie ti bitti, kî srechnom ù sgoddi</p>
<p> Uſbudde broijtti, cîm pjenneſ nahoddi.“</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F2-04">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F2-04-1">
<head>
IV.
</head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Kogn ſcedan mutne vode ne-ghleda.</p>
<p>Equus sitiens aquam coenosam non fastidit.</p>
</epigraph>
<argument>
<p>
<hi>Equus, et Onager.</hi>
</p>
</argument>
<l>Siti per aestum maceratus aspera</l>
<l>Equus inquieto vestigabat lumine, </l>
<l>Si forte laticis quid videret uspiam.</l>
<l>Hunc illi, anhelus multum obivit ut prius</l>
<l n="5">Telluris, altis devolutus rupibus </l>
<l>Torrens abunde praebuit: inhians ferus</l>
<l>Accurit avidis inde sorbens faucibus,</l>
<l>Luto licet aqua mixta multo defluat.</l>
<l>Onager, eodem forte qui stabat loco,</l>
<l n="10">Tolerans, nitidior dum fieret humor, sitim, </l>
<l>Mirari, ab illo cum videret ebibi</l>
<l>Multum coenosi gurgitis; tum sic monet:</l>
<l>Cur hanc bibisti turbulentam? Paululum</l>
<l>Adhuc morari si libuerat heic tibi,</l>
<l n="15">Vitro fuisset hausta pellucentior. </l>
<l>Tunc equus: ut inquis, sic futurum existimo;</l>
<l>Siti sed ipse cum aestuo; sperno quaerere,</l>
<l>Qualis sit unda, pura, necne: vos eam,</l>
<l>Quod estis adeo delicatis sensibus,</l>
<l n="20">Contra atque praesens exigit necessitas, </l>
<l>Ut hauriatis expectate limpidam.</l>
<l>Omnis famelico esca jucundissima.</l>
</div>
<div xml:lang="hr" xml:id="F2-04-2">
<p>
<hi>Priciza IV.</hi>
</p>
<p>
<hi>Pr. Kogn ſcedan mutne vode ne-ghleda.</hi>
</p>
<p>
<hi>Kogn, i Tovar divgli. </hi>
</p>
<p>Isctuchi od ſceghje iſmucen kogn ljeti,</p>
<p> Bili vode scto ghdje mogo okom naſreti</p>
<p>Iſa kako bj ſaman mjestia vele on</p>
<p> Mimoiscjo sapiehan, naghjeju napokon.</p>
<p>Potokmuje dade, s' visokih ki hridi 5 </p>
<p> Tocise; on tade dotarcja ghdi vidi</p>
<p>Da leghla biasce, i naghlo pie gnu, </p>
<p> ſasve da vidjasce kalomje smuchjenu.</p>
<p>Divj ki po srechi tù Oso nahodise,</p>
<p> I ſceghju tarpechi ceka dok sbistrise, 10</p>
<p>Smjescjanu videchi ghdi on kalom piasce</p>
<p> Temuse cjudechi ovamo vegljasce</p>
<p>Scto mutnu piesc ti? Dasi josc hotio</p>
<p> Ne vele cekati, bilbise napio,</p>
<p>Bistre, kao s' vrila: komu kogn, tômie 15</p>
<p> Vjerovati sila, al trjebi ſnatie,</p>
<p>Da kada goruchja ſceghja mori mene,</p>
<p> Ne marim iskat ja, jel voda bistra, al ne.</p>
<p>Vi chjutjenja kis[...]oputna tako,</p>
<p> Proch onom scto [..]potreba, svakako 20</p>
<p>Cekajte, da cistu [...]ghladnu ti</p>
<p>Daj jescju i necistu, gnemuchje ugoditi.</p>
<p>
<hi>Pripov. IV.</hi>
</p>
<p>Kogn sgedan Mutne vodde neghledda.</p>
<p>
<hi>Kogn, i Osò.</hi>
</p>
<p>Ljettnoga pun truda, da sgeghiu sagasi</p>
<p>Taerciasce kogn svudda Hladjennaz da passi:</p>
<p>Rjekaſe niſ Hridi viſoke cîm slije</p>
<p> Pohlepno gnu slîdi, da vodde popije:</p>
<p>Sctò Voda ghnuſnaje, sctò kalo gnu smuti, 5</p>
<p> Vesselo saerkaje, Protivnoſt ni chjuti.</p>
<p>Osose cjuddio kad kogna tuj viddi,</p>
<p> Tu voddu da pijo, ter gnemmu bessîddi:</p>
<p>Daſ hottjo taerpitti do mallo poslije,</p>
<p> Moghossi popitti te vodde bistrije. 10</p>
<p>Istina jest, Bracce, kogn gnemmu govorri,</p>
<p> Da menne tot – jacce sad sgeghja nemorri, </p>
<p>Viboste sa dosti rasbludni Tovarri,</p>
<p> Te tlacci ludosti kogn sa to nemari. </p>
<p>"Kad gladom Nesrichia dosadi Cjovjku, 15</p>
<p> Svakkaje gnêm Pichia korisna sa vjku.“</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F2-05">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F2-05-1">
<head> V. </head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Metat dinare u morre, a iſkatih svjechjom.
</p>
<p>Nummos in mare projicere, et lumine postea eos quaerere.</p>
</epigraph>
<argument>
<p>
Piscatus Dalmaticus.
</p>
</argument>
<l>Piscatus ille Dalmatarum est proprius,</l>
<l>Qui vere primo, cum fragorem ponere</l>
<l>Coepere fluctus turgidi; fit tempora</l>
<l>Autumni ad usque: sumptuosus maxime</l>
<l n="5">Est apparatus, namque praeter usui </l>
<l>Huic opportuna navigia, inque singulis</l>
<l>Plura hominum capita, qui viritim propriam</l>
<l>Operam conducti venditant stipendio,</l>
<l>Multarum oportet rete ut ulnarum parent,</l>
<l n="10">Tantumquae taedae, continenter ut queat </l>
<l>Ardere totis instaurata noctibus.</l>
<l>Hoc quippe pisces evocati lumine</l>
<l>Densis gregatim provehuntur coetibus.</l>
<l>In jacta quoties multitudo retia </l>
<l n="15">Incurrit ingens piscium, e proventibus </l>
<l>Resarciuntur damna primo sumptuum,</l>
<l>Dehinc magna dominis inde derivant lucra.</l>
<l>Sale namque pisces condiunt, implent cados,</l>
<l>Senogallienses vendituri ad nundinas.</l>
<l n="20">At cum, quod etiam saepe numero usuvenit, </l>
<l>Vel unda juxta litus est subalgida,</l>
<l>Pisces in altum vel fugat Delphin mare,</l>
<l>Aliove casu haud prodeunt, tunc maximis</l>
<l>Homines gravati impendiis alienum in aes </l>
<l n="25">Tot frustra exhaustis incidunt laboribus. </l>
<l>Haec praelocutus ad propositum jam feror.</l>
<l>Quidam vir illi deditus piscatui</l>
<l>Cum mille ab alio mutuos dari sibi</l>
<l>Nummos petisset aureos, hic suspicans,</l>
<l n="30">Tales in usus insumpturum dicere </l>
<l>Sic coepit: istud velle te pecuniae,</l>
<!-- nešto pošemereno -->
<l>Ut apparentur ad piscatum idonea,</l>
<l>Opinor; alter id fatetur maxime.</l>
<l>Tunc ille: adures ergo sub opaca facem</l>
<l n="35">Tu nocte pariter, piscium ut praedam feras. </l>
<l>Sic porro, hic inquit. Verum ego ad eam insaniam,</l>
<l>Excepit alter, nondum deveni, ut meam</l>
<l>Sinam te in aequor projicere pecuniam,</l>
<l>Ut mox eandem quaeras accensa face.</l>
</div>
<div xml:lang="hr" xml:id="F2-05-2">
<head>
<hi>Priciza V.</hi>
</head>
<p>Pr. Metat dinare ù more, a iſkatih svjechjom. </p>
<p>Ribagne Dalmatinsko.</p>
<p>Dalmatinsko onoje osobno Ribagne,</p>
<p>Oò proljechja koje (kad mora reſcjagne)</p>
<p>Nj vech cjut) cinise, i sve do pod ſimu</p>
<p> Nepristav sljedise, kad vrjeme ugodimu.</p>
<p>Od velika ova harcenja jes sprava, 5</p>
<p> Er osvem Brodova, cini s'kimse oprava,</p>
<p>I ù gnih svakomu njekoliko glavâ,</p>
<p> Kih svakise ù tomu ſa platu prodava,</p>
<p>Mreſcju od [...] trjebaje pripravit,</p>
<p> Lucja i toliko kolikchie dosta bit, 10</p>
<p>Da nochi ù svakoj budeim gorjeti.</p>
<p> Svjetlosti er po toj (cjudoje ovo rjeti)</p>
<p>Ribe priteghnute prohode na stada.</p>
<p> Mnosc mreſce ù metnute veglja upade kada,</p>
<p>Parvo oni s' teſime bjehu ucinil kû 15</p>
<p> Spravam ù oneſime, iſvade potrosku.</p>
<p>Gosparim dobiti veglje pak ostaju,</p>
<p>Cinuje er soliti, i ù sude stavgljaju;</p>
<p>Nas Siniglaskome da targu oni isti</p>
<p> Buduje s' vechjome prodati koristi. 20</p>
<p>More al kadase studeno josc chjuti,</p>
<p> Al Pliskavizase pridkrajem ochjuti,</p>
<p>Ù ponor pucine kâ tjera ribu, al s' kê</p>
<p> Drughe ſgode iſghine riba, tad velike</p>
<p>Upadu ù dugove, i ù vjetar pghje trud, 25</p>
<p> Iſreke iſa ove vigh sada, idem kud.</p>
<p>Njeki, kise na tô ribagne bj dao,</p>
<p> Tisuch ſcjutaz ſato ù drugogae iſkao,</p>
<p>Da bude datmuih ù ſajam: on sumgnechi,</p>
<p>Dachje ù tô uloſcit gnih, ovako htjemu rech.</p>
<p>Da ù mene, mnim ja, ti iſctesc ovi pjeneſ, </p>
<p> Sve da ſa ribanja moſc spravit. – Tako jes.</p>
<p>Uſcechjesc nochnoj ti, pak sljedi govorit,</p>
<p> Ù tmi lucja dosti, da vech pljen bude bit.</p>
<p>Takoje, veli ovi: kom drughi, ali josc 35</p>
<p> Ja njesam takovi mahnitaz, da moih mnosc</p>
<p>Pjeneſâ tebi dam ù mre metati,</p>
<p> Da mijh pak svjechjam ti budesc iſkati.</p>
<p>
<hi>Pripov. V.</hi>
</p>
<p>Metat dinare ù Morre, a iskatjh s' svjechjom. </p>
<p>Ribagne Dalmatinſko.</p>
<p>Cîm smiri svû vechie saedittoſ pjenasti</p>
<p>Ù paervo Proli<abbr>etc</abbr>hie Val Morrſkom pò Vlaâſti,</p>
<p>Dalmatin koij – je prem hittar po tminni,</p>
<p> Dôk Jessen dospije Ribbagne svê cinni:</p>
<p>Samjerna spravvaje; tuj Subglje, tui Plavi 5</p>
<p> Cegljaddi dostaje, sctoe trjeba da spravvi.</p>
<p>Cîm Ribbar uppassi, gdje doghie k' Svjettlosti,</p>
<p> I k' Mresgiâam ulassi jur Ribaâ sa dosti,</p>
<p>Raddostan tad budde: svè paervo potratti</p>
<p> Ù sctette i svê trude podpunno saplati; 10</p>
<p>I ribbom Barjelle sogljennom napunni,</p>
<p> Teggottan trud vele s' dobitim okrunni.</p>
<p>Slò hude rad srechie sgoddise nù kada,</p>
<p> Tad ù dugh, ù smechje jur Ribbar upadda:</p>
<p>Uffagne cîm varra jednoga, pitoje 15</p>
<p> Na saijam dinarâ, kad ribbat immoje.</p>
<p>Svjeſ njesam gubbio prosippat sadare</p>
<p> Kê jesam skuppio ja s' trudom dinare</p>
<p>Drughimu tad recce, kadara smaerhnese,</p>
<p> Da Morrem ti prece mê svjetlisc peneſse.20</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F2-06">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F2-06-1">
<head>
VI.
</head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Svaka ptiza k' svomu jattu.</p>
<p>Unaquaeque avis sui generis avibus coeat.</p>
</epigraph>
<argument>
<p>
Coturnices, et Picus.
</p>
</argument>
<l>Picus Coturnices nimium obesas domum</l>
<l>Denso redire demiratus agmine,</l>
<l>Quonam fuissent ita saginatae in loco</l>
<l>Quaesivit: illae se labore id maximo</l>
<l n="5">Mediocre adeptas rettulere commodum. </l>
<l>Nam se quotannis trajicere longum maris</l>
<l>Debere tractum, sub tepente ut pabula</l>
<l>Coelo reperiant. Avidus ille tum rogat,</l>
<l>Ut, transmeandi cum maris aderit dies,</l>
<l n="10">Velint monere, semet ut eorum gregi </l>
<l>Et ipse pariter adjiciat; illae negant,</l>
<l>Suique suadent ut generis adeat aves.</l>
<l>Moestum repulsa fecerat, sed interim</l>
<l>Profectionis tacitus expectat diem,</l>
<l n="15">Consiliaque explorat Coturnicum omnia, </l>
<l>Cum illis in oras ut beatas advolet.</l>
<l>Dum vesperascit, flante leniter Africo</l>
<l>Has aggregari sensit, utque praepetes</l>
<l>Movere pennas, subsequi imprudentior</l>
<l n="20">Et ipse coepit. Has ferebat ocyor </l>
<l>Ala; ast acuta Picus usque lumina</l>
<l>Ad anteeuntes dirigebat alites:</l>
<l>Quas tandem ab oculis cum remotas haud sequi </l>
<l>Valeret ultra, longiore lassior</l>
<l n="25">Volatu in undas lapsus interiit miser. </l>
<l>
<emph>Similes coire similibus fabula docet.</emph>
</l>
</div>
<div>
<p>
<hi>Priciza VI.</hi>
</p>
<p>Pr. Svaka ptiza k' svomu jatu.</p>
<p>
<hi>Prepelize, i Bergljesc</hi>
</p>
<p>Prepelize tuste mjesto ù svê jed[...].</p>
<p> Bergljeſc videch guste na [...],</p>
<p>ſacjughjen ovako gnim veli s' kojome</p>
<p> Pretigljet vi tako moghuste jescjome?</p>
<p>Tô dobra, one gnem, s' tuda da odvisce 5</p>
<p> Stekosce ù tughjem mjesti, odgovorisce</p>
<p>Er svake godine da sila gnimaje</p>
<p> Vegli dil pucine proch, da budu ù kraje</p>
<p>Toplie prinitse, ghdi jesce vech ima.</p>
<p> Tad uſe molitse pohlepan on gnima, 10</p>
<p>Prohoda da dan ti kad toga bude doch,</p>
<p>Cine i gnemu ſnati, dachje i on scgnima proch. </p>
<p>Nechje one da cjuju gnegove molbe tê </p>
<p> Negh s' ptizam svjetuju da opchi svê varste.</p>
<p>Tôga oſcjali, al mûce djegljenja ceka dan, 15</p>
<p> ſa gnimase i vuce scto docjut poſcjudan,</p>
<p>Da i on ù mjesta tâ blaſcena doleti.</p>
<p> Kad nasta noch tmasta, poce i vjetar dmjeti,</p>
<p>Vjetar ugodan gnim, dachje iti stavise.</p>
<p> Tarknusce kad ſatim, i on ſaletise 20</p>
<p>S' mal svjesti ſa gnima. Boglje one s' krilima,</p>
<p>Nu on gnih bistrima sljedi svegh s' ocima.</p>
<p>Tragh al kad iſgubi on sasvim, od od duga</p>
<p> Umoran ljeta bj pade, i ù cjas struga</p>
<p>Morskaga udusci. Scto velj pripovjes? 25</p>
<p> Dase slicjan sdruſci s' slicniem dobro jes</p>
<p>
<hi>Pripov. VI.</hi>
</p>
<p>Svakka Ptizza k' svomu jattu.</p>
<p>
<hi>Prepelizze, i Svraka.</hi>
</p>
<p>Prepeoke viddechi vratitſe prettile</p>
<p> Kakoste jur stechi to moghle, mê Mille,</p>
<p>Gnjm Svraka govorri, mollimvaſ, kasgite</p>
<p> Po Brieghu, po Gorri kôm srechnom lettite?</p>
<p>Odgovvor davaju: Prettilloſ jest nammi 5</p>
<p> Gorkomu po vaju, po trudu, tughaâmi:</p>
<p>Svakkonam jur Ljetti pò Morru dalecce</p>
<p> Trjebaje lettjetti, hranaſe da stecce;</p>
<p>Ghdje Sjevver ne dima pò Gorri i Livaddi,</p>
<p> Studdena ni Sima toplinu raſhladi. 10</p>
<p>Svraka immà posgjuddu s' gnimmaſe sdrusgiti,</p>
<p> Gnoj molli da buddu djegljegne glâſiti:</p>
<p>Na Molbe na rjeci Svrakkine na Sgeglie</p>
<p> Svakkaſe tad prjeci, kasgejom dreseglie:</p>
<p>Ù gorkom sgjallosti tad Svraka boravvi. 15</p>
<p> Nu sa svom tajnosti djelitse pripravvi.</p>
<p>Cîm Ptizze tad prece budduse djeliti,</p>
<p> Svrakajh dalecce nesvjesno sljediti;</p>
<p>Kad silloſ Sjeverra dimaſce po tminni,</p>
<p> Baersoijh satjerra pò Morrskom Puccini;20</p>
<p>Nemosge jur tada Svrakajh stignutti,</p>
<p>Ù Morre nêgh padda cîm umor ochjuti;</p>
<p>Er s' svoje Nesvjesti, rad svoga prikora,</p>
<p> Nesrechne zijech ceſti toppise sred Morra.</p>
<p>"Isgledchie mâ bitti Priciza svakkomu, 25</p>
<p> Buddese sdrusgiti da svakki slicnomu.“</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F2-07">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F2-07-1">
<head>
VII.
</head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Kuchjamse, i basctinam isctu godiscta;</p>
<p>a mudar cjovjek sveghje mlad.</p>
<p>Domibus, et vineis aetas inquiritur; </p>
<p>at homo sapiens semper viget.</p>
</epigraph>
<argument>
<p>
Homo dives, et Praeco.
</p>
</argument>
<l>Domum, adjacensque venditurus praedium</l>
<l>Senex sub hasta posuerat, cum divite</l>
<l>Vir censu utrumque comparare gestiens</l>
<l>Praecessit alios; isque conspecto sene</l>
<l n="5">Incani capitis, et tremulos arundine </l>
<l>Regente gressus, confidenter quaerere, </l>
<l>Aetate quantum processisset. Futiles </l>
<l>Ut praeco nugas garrientem intelligit,</l>
<l>Quaere potius, ait, quota sit aetas vineae,</l>
<l n="10">Domusque; id etenim scire te juvat, senis </l>
<l>Non hujus annos, mente namque dum bona</l>
<l>Senes fruuntur, corpore et effoeto vigent.</l>
<l>Sapiens senectae incommoda aut sentit minus,</l>
<l>
<emph>Aut illa saltem sustinebit fortius.</emph>
</l>
</div>
<div xml:lang="hr" xml:id="F2-07-2">
<head>
Priciza VII.
</head>
<p>Pr. Kuchjamse, i basctinam isctu godiscta,</p>
<p>a mudar cjovjek sveghje mlad.</p>
<p>
<hi>Cjovjek bogat, i Licjar.</hi>
</p>
<p>Star kuchju, i basctinu, kâ kod gne biasce,</p>
<p> Po obicnom nacinu licbe prodavasce.</p>
<p>Kad jedan, radje ki ſa sebe daih stece,</p>
<p> Bogataz veliki ostalih pritece.</p>
<p>Videch on, Staraz taj sjedinâ glavu da 5</p>
<p> Punu ima, i stupaj tresuch sctapom vlada,</p>
<p>ſa svoja uſega godiscta pitati.</p>
<p> Ludosti kad tega cju Licbar iskati,</p>
<p>Pace ovo ti pita recemu, vinograd</p>
<p> Kolikoje od lita, ſgraghjena i kuchja kad.10</p>
<p>Tôti prudi, ne ſnat vjek Starza, er dokle svjes</p>
<p> Starzim bude vladat, i ù losciem jakos jes.</p>
<p>Mudar al magnechje chutjet ſla starosti,</p>
<p> Alijh tarpjechje s' vechjom hrabrenosti.</p>
<p>
<hi>Pripov. VII.</hi>
</p>
<p>Kuchjaâmse, i basctinnâam isctu godiscta,</p>
<p>a Mudar Cjovjek sveghje Mlâd.</p>
<p>
<hi>Boggattaz, i Glâſnik.</hi>
</p>
<p>Baſctinu hottjo svû Starraz prodatti,</p>
<p> I kuchju cinnio proglâſit vechi - krati</p>
<p>Bogattaz nu kada starroga tuj viddi,</p>
<p> Sctapomſe gdje vlada, tad gnemmu bessjddi:</p>
<p>Sjedisu tvî Vlaſi, kojesu tvê Ljetti, 5</p>
<p> Mollimte, sad glâsi, kakveſi pameti?</p>
<p>Cjuddise sa dosti na take govorre,</p>
<p> I Glâſnik ludosti potlacci to gorre.</p>
<p>Tebbi iſkat trjebaje Basctine godisctâ</p>
<p> I kuchja kakvaje; nemisli vech iscta 10</p>
<p>Kojasu mâ Ljettâ, kakveſam ja svjesti:</p>
<p> Isctame ne smeta, srechneſam ja cesti.</p>
<p>Cîm Starraz sa dosti dobreje pameti</p>
<p> Usgiva krepposti sgivotta na svjeti</p>
<p>"Kî mudar Cjovjek jeſ, josc Starraz da budde, 15</p>
<p> Srechnije gnêm uddeſ, ne kuscia slo, trude;</p>
<p>S' teggotne starrosti joſc jadmu da kîje,</p>
<p> S' Hrabrennom krepposti pritaerpjet ummje.</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F2-08">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F2-08-1">
<head>
VIII.
</head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Jagne ponisceno i dvjechje majke possisat.</p>
<p>Lac suget mitis geminis a matribus agnus.</p>
</epigraph>
<argument>
<p>
Agni duo, et Mater.
</p>
</argument>
<l>Permulta mites adsequuntur commoda.</l>
<l>Enixa foetus cum gemellos debilis</l>
<l>Fuisset Agna, se duobus impotem</l>
<l>Enutriendis lacte cognovit suo.</l>
<l n="5">Dissimilis inerat indoles; mitissimus </l>
<l>Hic quippe moribus, alter impudentior,</l>
<l>Lactabat ambos sedula; at neuter satis</l>
<l>Cum lactis inde sugeret, nutricibus</l>
<l>Hos uti et aliis, ut bene sit, oportuit.</l>
<l n="10">Miti invenire perfacilis labor fuit: </l>
<l>Frustra requirit alter; hinc moestissimus</l>
<l>Hoc, quod sibi tum accidebat, infortunio</l>
<l>Matrem rogabat: quaeso, cur accedere</l>
<l>Ad fratris agnas prohibeor altrices mei,</l>
<l n="15">Qui pariter utero, ut ille, prodii e tuo? </l>
<l>Huic illa: fugiunt te, quod es petulcior;</l>
<l>Lactatur ille, mitis est quod ingenii:</l>
<l>Fratrem ergo ut aeques lenitate enitere,</l>
<l>Et lactis aderit copia. Haec ut audiit,</l>
<l n="20">Lasciviorem posuit Agnus indolem, </l>
<l>Sinuque nulla tum agna rejecit suo.</l>
</div>
<div>
<p>
<hi>Priciza VIII.</hi>
</p>
<p>Pr. Jagne poniſceno i dvijechje majke posisat.</p>
<p>
<hi>Dva Jaghnichja, i Mati.</hi>
</p>
<p>Stjecju cegljad krotka mnoga dobra sebi.</p>
<p> Mlohava Ovza, kâ dvoe okotila bj</p>
<p>Jancichja, jur vidi, da mljeka ſadosti</p>
<p> Neima, daih slidi doit do sitosti.</p>
<p>Ù gnima chjudisu raſlike, ovi ù svemu 5</p>
<p> Mioje, inisu nacini ù onemu. </p>
<p>Pomgnivo dojasce oba, al er dosti</p>
<p> Ni ovi sisasce, ni on zich praſnosti,</p>
<p>Dojnizam i druſim (s'cesachje im biti</p>
<p> Boglje) biasce gnim trjebase sluſciti. 10</p>
<p>Krotakje naghje, al man drughiju iskasce,</p>
<p>I ſato ſcjalostan sctose gnem ſgaghjasce.</p>
<p>Majku uprascja s' ovim rjecim, s' cesaje tô</p>
<p> Da meni k' bratovim dojkam prit nj dato?</p>
<p>Niti mene doje, kisam, i on kako, 15</p>
<p> Utrobeiſ tvoje iſascjo jednako? </p>
<p>Kom ona: osoran ti ersi,ſlote hochje,</p>
<p> A brata dojeti, erje pun blagochje.</p>
<p>Gnemu dakle nastoj ù tom slicjan biti,</p>
<p> I mljeka, sinko moj, imachjesc dost i ti. 20</p>
<p>Kad ſacju tô, ureda smetnu ſlu chjudinu, </p>
<p> Sisatmu svaka dà tad ſasve tughinu.</p>
<p>
<hi>Pripov. VIII.</hi>
</p>
<p>Jagne ponisgeno i dvijechje Majke posissat.</p>
<p>
<hi>Dva Jagagnza, i Matter.</hi>
</p>
<p>"Onnemu svegh bitti pokojchje, Mir pravi,</p>
<p> Kî budde sgîviti s' svôm blagom naravvi“:</p>
<p>Kottila kadaje do dva Ovza Jagnettâ</p>
<p> Gdje Mljeka nestaje, gorkose tad smeta.</p>
<p>Raslicni sa dosti, Chjud ista gnjm nije 5</p>
<p> Pun jedan blaggosti, prem-smijon drughije.</p>
<p>Vech Mljeka nestaje cîm svak – cjaſ Ovcize</p>
<p> Dobavvit trjebaje josc drughe Dojnize.</p>
<p>Sa nachi blagomu Dojnize laſnoje,</p>
<p> Nu vajmeh druggomu savisce trudnoje: 10</p>
<p>On tada tusgiti poccneſe toij sgoddi,</p>
<p>I teſcko cjudditti sctomuſe dogoddi,</p>
<p>Matteri ter recce: sctò sveghjer Ovcize</p>
<p> Od menne dalecce pobjegnu Dojnize?</p>
<p>Brattami prihrani cîm svakka sa dosti, </p>
<p> A menni sabrani sgiudjene Millosti? 15</p>
<p>Vech smijon nebuddi, Mattimu govorri,</p>
<p> Dospijechie tvî trudi, Nevoglie, prikori:</p>
<p>Pomgnivo tad sluscia sctò Majka bessjeddi,</p>
<p> I raddoſ svu kuscia,bit dobbar i sljedi. </p>
<p>Tad Mljekom sa dosti svû lacnoſ nasitti, 20</p>
<p> I slatkom blagosti svegh budde sgîviti.</p>
</div>
</div>
<!-- dovde p u l i kraj div -->
<div xml:id="F2-09">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F2-09-1">
<head>
IX.
</head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Bogljeje dobar ghlas, neghli ſlatan pas.</p>
<p>Bona existimatio zona aurea praestantior.</p>
</epigraph>
<argument>
<p>
<hi>Mercurius, et Fratres duo.</hi>
</p>
</argument>
<p>Cum munere ad homines duplici Cyllenium</p>
<p>Mittebat olim rex Deorum: unum aurea</p>
<p>Zona est, facultas recte agendi est alterum,</p>
<p>Qua comparatur nominis splendor boni.</p>
<p>Hic uno euntes tramite adspexit duos, 5</p>
<p>Quos allocutus hoc fuit fratres modo.</p>
<p>Vestra haec, o pueri; seligendi at optio</p>
<p>Obtinget illi, cujus ex urna mihi</p>
<p>Nomen repositis extrahetur sortibus: </p>
<p>Majoris exit. Mentis ille proprium 10</p>
<p>Accepit alacer munus, auro cingulum</p>
<p>Late refulgens nam minoris aestimat.</p>
<p>Cessisse zonam ut auream minor sibi</p>
<p>Novit, libenti quam te animo accipio mihi </p>
<p>Zona, inquit, nitida, regibusque cingere, 15</p>
<p>Dii si dedissent, digna purpureis latus!</p>
<p>Fratermque ridet, vilioris quod sibi</p>
<p>Rem pretii, ut ipse sentiebat, legerit.</p>
<p>Egere grates ut Deo, laeti suo </p>
<p>Ambo recedunt munere. Hic recta lares 20</p>
<p>Petit paternos, nominisque gloriam</p>
<p>Honesti adauget; zonae at alter ebrius</p>
<p>Prae gaudio aureae egit avius pedem,</p>
<p>Qua silva densis horret arboribus vetus:</p>
<p>Caeso heic latrones detrahunt zonam mali. 25</p>
<p>
<emph>Virtute praestat, quam opibus inclarescere</emph>. </p>
<p>
<hi>Priciza IX.</hi>
</p>
<p>Pr. Bogljeje dobar ghlas, neghli ſlatan pâs.</p>
<p>
<hi>Merkurio, i dva brata.</hi>
</p>
<p>Merkuria ù stara Jove Bogh vremena</p>
<p>Scglje k' gljudem s' dva dara ſa gnih namjegnena.</p>
<p>Jedan jes ſlatan pâs, podobnos drughie,</p>
<p> S' kojomse stjece glas slavovit svudie.</p>
<p>Na putu ſdruſcena ghdi idu dva brata 5</p>
<p> On vidje rodjena, pak gnima rece tâ</p>
<p>Vaſcjasu, Sinzi, ova; al oni obirat</p>
<p>Parvi ima od vas dva, kom' bude Srechja dat,</p>
<p>Da odovle parvomu iſvadim ime ja.</p>
<p> Parvorodjenomu iſide tâ srechja. 10</p>
<p>Veseo on od pameti dar uſet htiasce,</p>
<p> Ù zjeni er magnoj ti ſlatni pâs darſcjasce.</p>
<p>Kad mlaghi vighje, pâs da ſlatni osta gnem</p>
<p>S' komte, ſaupi ù ghlas, ja radosti uſimgljem,</p>
<p>Svjetli Pasu, ki istim kraglimsi dostojan 15</p>
<p>Bôk pasat, na dar gnim dasi od Bogov bio dan!</p>
<p>I bratu ù isto dobase rugasce,</p>
<p> Ki lohscij doisto, kaono zjegnasce,</p>
<p>ſa sebe obra dar. Mnoghe hvale Bogu</p>
<p>Dadosce oni kadar, veseglju idu ù mnogu 20</p>
<p>Uputi onise k' domu tajcjas svomu,</p>
<p> ſcivgljegnu i inadise svegh ù iſvarsnomu</p>
<p>Cjas slavna imena uſmaſcjat na svit saj.</p>
<p> Ovi, kom smamgljena jurje svjes ſa dar taj,</p>
<p>Veseo od vech, i kao pjan, u gustu planinu 25</p>
<p> ſahodi puta van: Pâs – mu lupesc skinu,</p>
<p>Pâs ſlatni parvo tù, smartmu dà ſatime.</p>
<p>Bogljee sjat krepostiu, negh blagom tasctime.</p>
<p>
<hi>Pripov. IX.</hi>
</p>
<p>Boglieje dobbar glâſ, neghli slatan paâſ.</p>
<p>
<hi>Mercurio, i dva Bratta.</hi>
</p>
<p>Sapovjed kad imma Bogh s' Nebba krilatti</p>
<p> Dolettjet k' Gljudimâ dareijm pridatti:</p>
<p>Paâſ slatan donossi; pak s' srechnom obblaâſti</p>
<p> Scto slavnoſ usnossi, darijh, i cjaâſti:</p>
<p>Cim Bogha krilatta, prohoddech po putu</p>
<p> Gleddaju dvà Bratta, kû raddoſ ocjutu?</p>
<p>Koga imme vaditti ja buddem pò srechi,</p>
<p> Ti darchje primiti, recceijm, i stechi.</p>
<p>Nêk paervi probira dar, immat i budde</p>
<p>Koij hochie pun Mira, sctomuſu posgjudde.10</p>
<p>Iside na srechiu slavnu obblâſ immenu</p>
<p> Starijem, ki vechju cjaâſ cinni prozjenen.</p>
<p>Kad Mlaghj dar imma pun slatke raddosti</p>
<p> Vesselo paâſ prima, gliubiga sa dosti.</p>
<p>Dostojan, bessjeddi, ti kragle paâſatti, 15</p>
<p> Brattomſe cîm sljedi scjallivo rughati,</p>
<p>Er zjeni s' Nesvjesti, dae boglij slatan Paâſ</p>
<p>Srechnije josc cesti, nêgh dobbar svjetom glâſ</p>
<p>Cîm hvale Dvojzza Boggovvîm davaju,</p>
<p> Vessela tad Liza Dommaſe vrachiaju: 20</p>
<p>Ovvêmſu posgiudde svegh vechju cjaâſ, zjennu</p>
<p> Usmnosgit da budde posctennom immenu.</p>
<p>Cîm drughi tôm sgoddi primiran boravvi,</p>
<p> Od puta sahoddi k' gustome Dubravvi;</p>
<p>Tuj mirno kad sceta, ne vele dalecce, 25</p>
<p> Lupescia suſretta, smaertnoga kî sjece;</p>
<p>Paâſ slatan i krade, kogaje zjennjo</p>
<p> Lud Ciovjek, i tade svoij sgivot dospio.</p>
<p>"Jest boglie sa vîka slavvitſe s' krepposti,</p>
<p> Nêgh immat Cjovîku Boggastva sa dosti.“30</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F2-10">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F2-10-1">
<head>
X.
</head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Doghjosce divgli, iſtjerasce pitome.</p>
<p>
<hi>Externi domesticos pepulere.</hi>
</p>
</epigraph>
<argument>
<p>
<hi>Canes domestici, et externi.</hi>
</p>
</argument>
<p>Egregio habebat de genere quidam Canes,</p>
<p>Venator ipse quos habere Latmius</p>
<p>Cuperet, in oris patriae natos suae.</p>
<p>Huic forte ignotus cum referret advena,</p>
<p>Praestantiores Sarmatarum e finibus 5</p>
<p>Canes haberi posse; cumque crederet</p>
<p>Id ille facile, qui putabat omnia</p>
<p>Potiora, ab oris quae venirent exteris,</p>
<p>Mercede tanta comparavit quattuor</p>
<p>De genere eorum, quanta ego mehercule 10</p>
<p>Vel omne genus emere recusarim canum.</p>
<p>Apta ad venandum quoties prodibat dies,</p>
<p>Hoc secum agebat, dum retenti in vinculis</p>
<p>Alii elatrabant; hoc herilis pascere</p>
<p>Adsueta dapibus mensa lautioribus, 15</p>
<p>Et quo recumbant mollis excipere thorus;</p>
<p>Duris at illi verberantur fustibus,</p>
<p>Eduntque, siquid caeteri repudient.</p>
<p>Multis legentem ne morer, veteres fugat;</p>
<p>Sua inquilini sunt voluptas unice. 20</p>
<p>At si requiris, quid deinde evenerit,</p>
<p>Dum sumptuose nutriuntur, emori</p>
<p>Canes in anno vidit uno quattuor.</p>
<p>
<emph>Est stulta cives quae fugat patria suos,</emph>
</p>
<p>Benigniore dum manu externos fovet.</p>
<p>
<hi>Priciza X.</hi>
</p>
<p>Pr. Doghjosce divgli, iſtjerasce pitome.</p>
<p>
<hi>Psi domachi, i inostrani.</hi>
</p>
<p>Rodna od mjesta kucke, pleme kimje dobro</p>
<p> (Od Latma Lovaz kê biobi sebi obro)</p>
<p>Mladich njeki imasce, kad gnemu ſgodom ſlom</p>
<p> Njeki kaſivasce pridoscjalaz jednom</p>
<p>Stranâ iſ Sarmatskieh da vele boglje bi 5</p>
<p> Mogao od oneſieh dobavit on sebi.</p>
<p>Vjerova lasno tâ er svaku zjegnasce</p>
<p> Boglju stvar, kâ iſ mjesta tughjase nosasce.</p>
<p>S' toliko pjeneſ tê cetiri dobavi, </p>
<p> Hvagljene od varste, s' koliko nebih ja 10</p>
<p>Na Svjetu svesctoje psetegna kupio.</p>
<p> Dan dobarse akoje ſa lova objavio,</p>
<p>Gnih vodi sobome, druſi a ustavgljeni</p>
<p> Verigam domome lahaju smamgljeni.</p>
<p>S' jescjam hrani iſbranim, i leſcjati ghdjechje,15</p>
<p> Mekahno plevje gnim, i postav podmechje.</p>
<p>Bjenisu druſi ſlo sctapima, i ako scto</p>
<p> Ovima ſostalo marsko jes, jedu tô</p>
<p>Ù jednu rjec stare iſtjera; s' kim stoi</p>
<p> Svamusu sadare raſbluda, gnih goi. 20</p>
<p>Nu ako hoch ſnati, scto bj ipak, sad chjut' rech.</p>
<p>Od gnih obilati' jescjam er siti odvech,</p>
<p>Cetiri od teſih, tojes svi ù godinu</p>
<p> Toliko hvagljenih kucjakmu iſghinu.</p>
<p>Grad oni prav nie, ki tjera svoje van, 25</p>
<p> A tughje milie chjuti blagodaran.</p>
<p>
<hi>Pripov X.</hi>
</p>
<p>Doghjosce Divglj, istjerraſce pitome.</p>
<p>
<hi>Kucki Domachj, i tughj.</hi>
</p>
<p>Psà vrjednijeh jednomu Mnosg bjesce Cjovîku,</p>
<p> Vidjetti svakkomu jest Lovvnu priliku:</p>
<p>Moghlibi tad ovvi kroſ hittre nacine,</p>
<p> Endymion cîm lovvi, tjerratti sgivine.</p>
<p>Slovinſkom Daersgiavvi Psi ljepi sa dosti, 5</p>
<p> Kî lovvne Naravvi, kijêm svakke krepposti,</p>
<p>Jedanmu tad recce: Pohlepno posgjudi</p>
<p> Gnjh baerso da stecce, ter immat ne trudi.</p>
<p>Tughijeh iſ Mjesti scto bjesce, hvaljo,</p>
<p> Dostojno da cesti to samo zjennio. 10</p>
<p>S' Slovinske Pse strane cettiri dobavvi,</p>
<p> Obbilne gnjm hrane Gliubliesgliv pripravvi:</p>
<p>Cîm s' gnimmi prohoddi kroſ Gorre, kroſ Hridi</p>
<p> Ù Lovvnom tad sgoddi raddostan gnjh sljdi:</p>
<p>Ù gorkom nu vaju, nemilla rad glada 15</p>
<p> Nevolgni zaerkaju domachi Psi tada;</p>
<p>Od sebbe gnjh tîrra, pribbje gnîm kosti,</p>
<p> Drughijem pun Mira cîm kasge millosti.</p>
<p>Kû bolleſ ochjuti, sgiallos – ga kâ slîdi,</p>
<p>Gnjh vajmeh zaerknutti da baerso cîm viddi.20</p>
<p>"Gradjane kâ tîrra ludaje krajna,</p>
<p>Rad svoga nemira kâ blaſni Tughjna.“</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F2-11">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F2-11-1">
<head>
XI.
</head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Tjerajuchi lisizu, nastupioje na Vuka.</p>
<p>Vulpem insequendo, in Lupum incidit.</p>
</epigraph>
<argument>
<p>
<hi>Homo vulpem insequens.</hi>
</p>
</argument>
<p>Vitare levia qui student incommoda,</p>
<p>In magna saepius incidunt illi mala.</p>
<p>Avibus opimam Rusticus domesticis</p>
<p>Cohortem habebat, unde lucri plurimum</p>
<p>Causa solebat obvenire et altera, 5</p>
<p>Occasione nuptiarum quod sua</p>
<p>Altilia in urbe ditibus venumdaret.</p>
<p>Hic illucente cum die praecludere</p>
<p>Coepisset hortum sepibus, Vulpecula</p>
<p>Praedae incitata spe propinquo repserat 10</p>
<p>E nemore in agrum, jamque se tacita gradu</p>
<p>Recto ferebat ad cohortis ostium.</p>
<p>Insanus ira fuste correpto volat</p>
<p>Feram voracem pellere: haec metuens suo</p>
<p>Deprensa capiti currere in opacum nemus 15</p>
<p>Festina coepit: alter imprudentior</p>
<p>In hic fugacem dum locis audet sequi,</p>
<p>Sudemque jaciens enecare nititur,</p>
<p>Lupus repente fit cruentus obviam.</p>
<p>Exanimis ille tunc metu, o miserum me! ait, 20</p>
<p>Minus nocentem qui stultus dum abigo feram,</p>
<p>Incurro in ora praeferocis belluae.</p>
<p>
<hi>Priciza XI.</hi>
</p>
<p>Pr. Tjerajuchi lisizu, nastupioje na Vuka.</p>
<p>
<hi>Cjovjek, ki tjera Lisizu.</hi>
</p>
<p>Mnoſi nastojechi gljudi ubjeghnut mala,</p>
<p> Ù veglja nehtechi upadu cesto ſla.</p>
<p>Letuscta pitoma Rataj punu imasce</p>
<p> Ogradu, i veoma koristi vaghjasce,</p>
<p>ſa ovi osobito uſrok, erga nosit 5</p>
<p> Opchi ù Grad doba ù to, kad ki pir ima bit,</p>
<p>Da moſce tad ſetim skupgljega prodati.</p>
<p> On, svjetlos daguska cim pocese objavgljati,</p>
<p>Vart dracjom spravgljasce obstrjet, kad ù cjas ti</p>
<p>Ù poglje ighjasce kuna iſ bliſcnih mjesti 10</p>
<p>Poſcjudna i pljeniti put obora mûce</p>
<p> Ograde beſ zkniti upravse jur vuce.</p>
<p>Van sebe u ghnivu sctapase hitechi</p>
<p> Tjera svjer ſcdarglivu ſagnome tarcechi.</p>
<p>Ona ſaskocena strascech se svoj glavi 15</p>
<p> Stupaje ne ljena put luga upravi</p>
<p>Cim sljedi i u tima barſobjeguhju on </p>
<p> Nesvjesno mjestima, odvisce i smion,</p>
<p>Ter ſagnom mechjese sctapom, daju utuce,</p>
<p> Strascni iſnenadnese Vuk oprema gnem vuce.</p>
<p>Mrech on strahom lele! Rece, ki er htjeh </p>
<p> Tjerat svjer ne vele sctetnu, onu susreh.</p>
<p>
<hi>Pripov. XI.</hi>
</p>
<p>Tjerrajuchi Lisizzu, nastupioje na Vuka.</p>
<p>
<hi>Ciovjek kunu tjerrajuchi.</hi>
</p>
<p>"Lagahnu kî trudu sklonnuſe vech – krati,</p>
<p> U gorre ti buddu slo vajmeh paddatti.“</p>
<p>Segljanin immoje kokosci prettille,</p>
<p> Srechni usrok od svoje dobiti kê bile.</p>
<p>Gdje Pirje, vech – krati vesselo pristupi 5</p>
<p> Da Ciovjek bogati Lettuscte svê kupi.</p>
<p>Cîm Zorrom satvorra vaert plottom od svudda,</p>
<p> Gustijeh is Gorâ potajno jest tuda,</p>
<p>Lisizza himbenna k' Livaddi hodilla,</p>
<p> Uffagnem od Pljena nukana jest bila: 10</p>
<p>Ugliesti sgelnaje, gdje stoij mnosg Ptizâ</p>
<p> Upravvi stuppaje svê put gnjh Lisizza.</p>
<p>On taerci to – prie Mahnittom nacinu,</p>
<p> Da sctapom ubbje pohlepnu sgivinu:</p>
<p>Preddagna tad punna skrjese po Gorri 15</p>
<p> Plasciva cîm kuna, smaertnije strah morri.</p>
<p>Kad smijon gnu slîdi, dae smaertno poraſi.</p>
<p> Tad Vuka kod Hridi pristrascen upasti;</p>
<p>Tose isctom iſusti zijech strascne pripâsti,</p>
<p> Vajmehchiu k' Cegliusti Vuccjom uppâsti:</p>
<p>Svjer tjhu tjerroje cîm gustom ù Gorri,</p>
<p> Jaoh Vuka srioje, smaertnoga kî morri.“</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F2-12">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F2-12-1">
<head>
XII.
</head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Iſjela Kogna trava.</p>
<p>
<hi>Herba peredit equum.</hi>
</p>
</epigraph>
<argument>
<p>
<hi>Venditor Equi.</hi>
</p>
</argument>
<p>Ut mercaturam fructuose exerceas,</p>
<p>A sumptu quovis abstineto inutili.</p>
<p>In sole poterant exta cui videri, equum</p>
<p>Cum quidam haberet, cogitabat corpore</p>
<p>Paulo ut videret pleniori vendere. 5</p>
<p>Conduxit ergo quattuor sestertiis</p>
<p>Dies in omnes graminis agrum fertilem,</p>
<p>Quo pabulatus quadrupes evaserat</p>
<p>Multum validior pinguefactis artubus.</p>
<p>Poterat lucellum non mediocre tum sibi, 10</p>
<p>Si vendidisset, obvenire; at improba</p>
<p>Majoris illi suasit aviditas lucri</p>
<p>Illic in annum detinere et alterum,</p>
<p>Adhuc ut inde pinguiorem educeret.</p>
<p>Effluxit annus: in foro exposuit equum 15</p>
<p>Venalem; at omnes maximo deterruit</p>
<p>Pretio: ut imminuat, inquiunt; plane is negat,</p>
<p>Narratque, quantis se gravarit sumptibus</p>
<p>Conductum ob agrum annis duobus pascuum.</p>
<p>At nil loquendo proficit, totque est equum 20</p>
<p>Nummis coactus vendere, quot exsolvere</p>
<p>Pro pastione debuit: tum talia</p>
<p>Fertur locutus: heu! non herbam quadrupes,</p>
<p>Monstro at peredit herba quadrupedem novo.</p>
<p>
<hi>Priciza XII.</hi>
</p>
<p>Pr. Iſjela Kogna trava.</p>
<p>
<hi>Prodavalaz kogna.</hi>
</p>
<p>Da hvajda budeti targovagna od tvoga,</p>
<p> Tasctase varuj ti harcenja svakoga.</p>
<p>Njeki kogna imasce tac suha, da kosti</p>
<p> Sve lasno mogasce sbroitmu od mlednosti.</p>
<p>Nu pokli prodati misliga, kadmuse 5</p>
<p> Scto bude okriati, njeko ù najam uſe</p>
<p>On travno poglize, ſa koga cetiri</p>
<p> Plachja srebarnize nadan, dase ſcgivi.</p>
<p>Pasech tù ù svima doborse ustustio</p>
<p>Kogn bjesce udima, i dosta uſnaſcio 10</p>
<p>Tad s' komga mogasce koristi prodati,</p>
<p> Al er hlepiasce josc vechju imati,</p>
<p>I drugu hochjega tù darſcjat godinu,</p>
<p> Po tem da pretegljega iſvede nacinu.</p>
<p>I drugo prohodi godiscte, tadaga 15</p>
<p> Na pazar iſvodi, da boglje prodaga</p>
<p>Prozjenom tjera al svih; da sniſci, gnem vele,</p>
<p> Nemogu, er ſa dvih godine ja zjele</p>
<p>Ù pascgnemu konja pogljusam hranio,</p>
<p> I ſa tô poglje ja dosta sam harcio. 20</p>
<p>Man rece: usigljen toliko prodati</p>
<p> Onga bj, koliko tô ſa poglje plati.</p>
<p>Tad on: kogn travu nj iſio, scto mgnah ja,</p>
<p> Neghje jaoh! meni trava iſjela konja.</p>
<p>
<hi>Pripov. XII.</hi>
</p>
<p>Iſjella kogna Trava.</p>
<p>
<hi>Prodavalaz od kogna.</hi>
</p>
<p>"U tvojom dobiti koristi da buddu,</p>
<p> Ti nemoj trattitti pjeneſse saludu.“</p>
<p>Seglianin Maersciava cîm kogna rasgleda,</p>
<p> Sgialloſmu jest prava, zijech gnegga svegh predda.</p>
<p>Usbudde da boglie tad gnegga prodati, 5</p>
<p> Voddiga na Poglie prostranno vech – krati </p>
<p>Livaddu vesseo travnuje tad prece</p>
<p> Ù Najam uſeo, da meso kogn stecce.</p>
<p>Srechnose svè sgoddi sctò budde sgjuditi,</p>
<p> K Pazzaru dovoddi tad kogna zjenniti. 10</p>
<p>Prodatti tadara dagaje hottjo</p>
<p> Dostabi dinarâ na gnemmu dobbjo.</p>
<p>Pohlepnoſ ustrucci vechjaga dobiti</p>
<p> Ostavvit odlucci druggoga sa Lîtti.</p>
<p>Pospjescjan opeta tuj kogna pazzâri, 15</p>
<p> Zjenomſe svak smeta, kupitga nemari.</p>
<p>Dragoga zjennjo sa porraſ svoj gorri,</p>
<p> Dae mnogho trattjo sa kogna, govorri.</p>
<p>Ludose cîm varrà, tad kogna proddoje,</p>
<p> Ù travu dinarâ trattjo svesctoje. 20</p>
<p>Tad glâſi bessjedde gorkoga pun jadda,</p>
<p> "Kogn Travu ne isjedde, nêgh kogna Livadda.“</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F2-13">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F2-13-1">
<head>
XIII.
</head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Tko nossi, ne prossi.</p>
<p>
<hi> Qui fert, non petit.</hi>
</p>
</epigraph>
<argument>
<p>
<hi>Cicada et Formica.</hi>
</p>
</argument>
<p>Adsueta in aestu strepere per solidum diem</p>
<p>Cicada, nilque cogitare serium,</p>
<p>Dum torret agros impotens Caniculae</p>
<p>Furor, cum sub ea, qua canebat, arbore</p>
<p>Formicam arenas per calentes cerneret 5</p>
<p>Negotiosam cursitare, et plurima</p>
<p>Vectare farris, triticique granula,</p>
<p>Hanc irridendo bajuli abjectissimum</p>
<p>Genus vocabat. Illa amaram simplici</p>
<p>Hac amovebat voce contumeliam: 10</p>
<p>"Qui fert, ab aliis nil precario hic petit.“</p>
<p>Desierat aestas, frigidisque mensibus</p>
<p>Cicada victus indigere coeperat.</p>
<p>Fame interiret ergo ne miserrime,</p>
<p>Vicinae eundum ad tecta Formicae sibi 15</p>
<p>Existimavit; dumque poscit, ut suae</p>
<p>Levamen aliquod adferat indigentiae,</p>
<p>Formica reddit: si per aestivos dies,</p>
<p>Cum cantitabas, meque bajuli genus</p>
<p>Vile adpellabas, quidpiam et tu dapis 20</p>
<p>Domus intulisses, nec fuisses a me opem </p>
<p>Petere coacta, nec repulsam perpeti.</p>
<p>
<emph>In antecessum qui sibi victum parat,</emph>
</p>
<p>Mendicitatis nescit ille incommoda.</p>
<p>
<hi>Priciza XIII.</hi>
</p>
<p>Pr. Tko nosi, ne prosi. </p>
<p>
<hi>Krjes, i Mrav.</hi>
</p>
<p>Krjesctati po vas dan, i ò stavnu misliti</p>
<p> Nicemu obican krjes ù vrime od liti,</p>
<p>Kad parſce ilinsctacki dni ſemglju i poglja sva,</p>
<p> Pod stabrom junackim onim, na kom pjeva,</p>
<p>Ughledajuch Mrava sva u poslim potoj 5 Ghdino pritarcjava parcini gorusctoj,</p>
<p>Mnoga i ſarna ſcita nosi, i opaha,,</p>
<p> Rugatse gnemu sta, ſovega i bastaha.</p>
<p>Nisctave smachjasce on na tô, rjeczome </p>
<p> Negh samo odgognasce ti podrugh ovome. </p>
<p>"I kogodi, ſnaj, nosi sobome, niscta ti</p>
<p> U druſih neprosi, er ima ſadosti.“</p>
<p>Ljeto proghje, i pocesce mjesezi sljedom it</p>
<p> Studeni, kad jesce krjes bjesce potrebit,</p>
<p>I briſcjan da ſato lipsati od glada 15</p>
<p> Nebude doba ù tô, i tescka od jada,</p>
<p>Na bliſcni mrava dom trjeo? je it, i cim iscte</p>
<p> Od gnega vaju ù svôm kêgodi utociscte,</p>
<p>Recemu on: dasi ti (kad pjeva?, i mene </p>
<p> Bastahom ſva) ljeti nosio sjemene, 20</p>
<p>I ù kuchju gnih sloſcil, hrana ù mene iskati</p>
<p> Usigljen nebi bio, ni jate ochjerati.</p>
<p>Tko brascno sebi ſna pri rôka spraviti,</p>
<p> ſa proscgnu on neſna, i sramni ſcivot ti.</p>
<p>
<hi>Pripov. XIII.</hi>
</p>
<p>Tko nossi, ne prossi.</p>
<p>
<hi>Krjes, i Mrâv</hi>
</p>
<p>Ilisctak prostarnne cîm spaersgi Livadde,</p>
<p> Obbiccjan ustanne krjesctati krjeſ tade,</p>
<p>On stavno mislitti nikadar ummjo:</p>
<p> Pod dubom laſsiti cîm Mrava viddjo,</p>
<p>Ghdje hranu k' Paersgini nossjasce pomgnivo.5</p>
<p> S' gnîm rughje kê cinni, bastakom nassivo?</p>
<p>Ovake na rjeci, na rughe, prikore</p>
<p> Blagose Mrâv prjeci, ter dava govorre.</p>
<p>"Sobbome ko nossi, ko gljubi svê trude,</p>
<p> On igda ne prossi, pitati ni budde.“ 10</p>
<p>Kad Ljetto proscloje, kad Sima nastanne,</p>
<p> Krjes gladan immoje potrebbu svê hrane;</p>
<p>Ù mrava tad pochi hotjo pun jadda,</p>
<p> Sa pitat pomochi tesckoga rad Glada.</p>
<p>Mrâv gnemmu govorri: kadasi krjescto ti 15</p>
<p> Po Dubu, po Gorri, svak – dano po Lîtti,</p>
<p>I menne rusgjo pomgniva viddechi,</p>
<p> Sa Sime daſ htjo, moghosi sctò stechi,</p>
<p>I nebi ti sada taerpjo, moj krjesu,</p>
<p> Glad, prikor, i jadda s' nevolgnôm udessu. </p>
<p>"Potrebbno kî budde na vrjeme spravvitti,</p>
<p> Neposna ti trude, srechjanchie sgîviti.“</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F2-14">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F2-14-1">
<head>
XIV.
</head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Neulomi nosc u kudi.</p>
<p>
<hi>Ad manubrium ne abrumpas cultrum.</hi>
</p>
</epigraph>
<argument>
<p>
<hi>Culter ad manubrium ruptus.</hi>
</p>
</argument>
<p>Facturus opifex ex acerno stipite</p>
<p>Equum, admovere gnaviter coepit manus</p>
<p>Operi: auspicatus a capite feliciter</p>
<p>Quod jam fuisset, ordinatim caeteros</p>
<p>Formabat artus. Colla stabant ardua, 5</p>
<p>Effusa in armum dexterum sese juba</p>
<p>Multa ferebat densitate crinium,</p>
<p>Obesa terga, venter ast erat brevis,</p>
<p>Pedesque graciles, cursuique aptissimi.</p>
<p>Restabat operi cauda, quam cum fingere 10</p>
<p>Coepisset, ecce culter ad manubrium</p>
<p>Repente rumpi; cumque ad usum idoneus</p>
<p>Haud posset alter tunc haberi, ponere</p>
<p>Equo nequivit artifex caudam suo.</p>
<p>
<emph>Pulchre inchoasse non sat est; fac exitu</emph>
</p>
<p>
<emph>Ut rite co</emph>
<emph>epta finiantur prospero.</emph>
</p>
<p>
<hi>Priciza XIV.</hi>
</p>
<p>Pr. Neulomi noſc ù kudi.</p>
<p>
<hi>Noſc ulomjen ù kudi.</hi>
</p>
<p>Darva od makljenova njekie er kogna htio</p>
<p> Udegljat, jur na ova tvorjase stavio.</p>
<p>Dobrocesan s glave pocetak bj dao,</p>
<p> Pak redom djele sve ostale ureſao.</p>
<p>Uratmu uſdiſasce visokse, a griva 5</p>
<p> Gustase vidjasce na desnu letjet sva.</p>
<p>Pretilje ù sapima, tarbuhje malahan,</p>
<p> Noghe a tanke ima ſa skocit lagahan.</p>
<p>Sama ostajasce kuda ſa svarsciti,</p>
<p> Kû kad pocignasce on isctom tvoriti, 10</p>
<p>Na rucizi gnemu noſc – se iznenada</p>
<p> Slomi eto, i svemu pokli ù domu tada</p>
<p>Neneghje on drugoga podobna ſa tvor ti,</p>
<p> Kogna usigljen svoga bi tako ostaviti.</p>
<p>Dobro ſapoceta daje stvar, nj dosta, 15</p>
<p> Kâe dobro poceta, dobro nek svarsci tâ.</p>
<p>
<hi>Pripov. <sic>XVI</sic>.</hi>
</p>
<p>Neulomi Nosc ù kudi.</p>
<p>Nosg rasbjen ù Ruccizzi.</p>
<p>Od Hreka Makgljena Rabotnik cinnjo</p>
<p>Cîm kogna hrabrenna, s' pomgniomje trudjo:</p>
<p>Tvorritti vesseo, (bî kobna posgjudda)</p>
<p> Jest Glavu pocceo, raslikâ pak udâ.</p>
<p>Niſ visok vrat paddà gnêm Grivva prossuta, 5</p>
<p> Viddjettje lak taddà, kô baersa koscjutta;</p>
<p>I rêkbi da skocci rad slicne plahosti,</p>
<p> Bistrijeh jest occi, pun kognſke krepposti.</p>
<p>Stà gorkom u trudu Rabotnik zviliti,</p>
<p> Lommije Nosc, kudu cîm budde tvorritti;10</p>
<p>Nenaghje druggoga, podobban koij – je,</p>
<p> Da mira rad svoga tu kudu dospije.</p>
<p>"Scto tvorrisc, pocceti na svjetu nie dosti</p>
<p> Trjebaje dospjetti sve s' pravom stavnosti.“</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F2-15">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F2-15-1">
<head>
XV.
</head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Kako ko nikne, tako i bikne.</p>
<p>Ut quis nascitur, ita et adsuescit.</p>
</epigraph>
<argument>
<p>
<hi>Violae duae.</hi>
</p>
</argument>
<p>Duae cum in uno prodiissent tempore</p>
<p>Violae ex eodem fertilis terrae solo,</p>
<p>Harum quae aperto vernat una in pratulo</p>
<p>Ajebat alteri in vepreto absconditae:</p>
<p>Quam dura sortis conditio, soror, est tuae, 5</p>
<p>Spinas ad omne quae rigidas habes latus,</p>
<p>Coeloque nunquam liberum exeris caput!</p>
<p>Educta in auras dum patentes aetheris</p>
<p>Heic ipsa dego servitutis nescia.</p>
<p>Huic illa: scito, me libenter hoc loci, 10</p>
<p>Quo primum in auras prosilivi, degere;</p>
<p>Statusque vitae siqua fors habet hic mala,</p>
<p>Leviora facta jam mihi adsuetudine.</p>
<p>Verum haec vepreti servitus, quam mi objicis,</p>
<p>Est et bonorum plurimorum occasio. 15</p>
<p>Non me ater imber, non procella grandinis</p>
<p>Pulsat latentem; non quadrigae curruum,</p>
<p>Non pes agrestum proterit; quin saepius</p>
<p>Heic ipsa fallo quaeritantum lumina.</p>
<p>Periculorum sed tot ipsa casibus 20</p>
<p>Exposita debes potius extimescere</p>
<p>Tibi, quam de inani gloriari commodo.</p>
<p>
<emph>Quicumque ab annis aliquid aerumnosius</emph>
</p>
<p>Solent tenellis perpeti, primum id mali</p>
<p>Ferunt libenter, multa dehinc vident sibi</p>
<p>
<emph>Bona ex eodem provenire incommodo. </emph>25</p>
<p>
<hi>Priciza XV.</hi>
</p>
<p>Pr. Kako tko nikne, tako i obikne.</p>
<p>
<hi>Gljubize dvje.</hi>
</p>
<p>Rodglive ſemglje van iſ skuta udrile</p>
<p> Buduch ù isti dan dvi Gljubize mille,</p>
<p>Jedna, kâ odkrivena na livadi stasce</p>
<p> Drughoj, kâe ſabjena ù targnu, vegljasce.</p>
<p>Kolie bichje tve ſa ſcjalit, sestro ma, 5</p>
<p> Dracjam na strarsc sve speta kâ si osctrima,</p>
<p>A nighda put neko' moſc glavu uſdighnut!</p>
<p> Cim meni dato jes na osami, i uſ put</p>
<p>Vegljos nebeskoga prostora uſcivat,</p>
<p> I jarma od svakoga iſbavgljena ovdi stât. 10</p>
<p>Gnoj ona: ſnaj, meni dasu ova mjestia</p>
<p> Ugodna, i ù zjeni, ù gnihse er rodih ja</p>
<p>Akoje pak bitak ſdruſcen moj s' kiem ſlom,</p>
<p> Menisce mnogo lak ucinil s' obikom.</p>
<p>Podloſcnos al targnu, kom – me ti prikara, 15</p>
<p> Od mnoſih uſrok gnu ja naghjoh dobarâ.</p>
<p>Skrovenu ne bie ovdime daſc, ni krup, </p>
<p> Nitchjeme kocie segljanski al smecit stup.</p>
<p>Nu [...] i oku cestkrati, kême uscte, ukradem ja.</p>
<p> Podloſcna a ersi ti na sva ta poghibja, 20</p>
<p>Tebi istoj vechbise imala strasciti,</p>
<p> Nego prud ſa tise iſpraſan diciti.</p>
<p>Tkogodse od mladih ljet naucio tescko scto,</p>
<p> I neugodno tarpjet, na svarhu s' dobre tô</p>
<p>On voglje pronosi, pak vidi, da s' toga</p>
<p> Napredzi gnem mnoſi iſhohe istoga. 25</p>
<p>
<hi>Pripov. XV.</hi>
</p>
<p>Kako ko nikne, tako i bikne.</p>
<p>
<hi>Dvije Gliubizze.</hi>
</p>
<p>Is Semglie prettile dvije niknu Gljubizze,</p>
<p> Jednako zaptille, slicnojm jest Lize</p>
<p>Jednaſe cîm resi prostrannom po Gorri,</p>
<p> Tvî vajmeh udessi, tad druggoj govorri,</p>
<p>Nesrechni, Sestrizze? Draccesu kê tebbi 5</p>
<p> I kada tvê Lize nedighnesc put Nebbi?</p>
<p>Ù mojom slobboddi cîm mirno pribivam,</p>
<p> I srechnom ù sgoddi Povjettarz usgivam</p>
<p>Druggajij tad recce: Svakkaje ceſ menni,</p>
<p> Cîm stoijm dalecce, gdje buſi skrovveni,10</p>
<p>Er ovvêm ù Mjestu kad taerpjm Slo koje,</p>
<p> Utjehu ja cestu, slatke immam pokoje;</p>
<p>Ù dragom samochi mirnaſam od vechie,</p>
<p> Nebbeske pomochi, sve kusciam i srechie.</p>
<p>Sctò sgivem ù Dracci, satome ne korri, 15</p>
<p>Vaerh tebbe proplacci, cîmſe uddeſ tvoij gorri,</p>
<p>Dasc menne nebije, ni Gradda sillnosti,</p>
<p> Ni vjettar mnôm vije s' svôm bjesnom plahosti,</p>
<p>Ne meci stuppaje, nîtt ovud prohoddi,</p>
<p> Sa menne ko haje skrovvennom sad odi?20</p>
<p>Udessje tvoj pravi svegh sgivjet ù smechi,</p>
<p>Ludose ne hvali himbennom tvôm srechi.</p>
<p>"Kogodje na svjeti Mlâdijeh is Ljetâ</p>
<p> Obbiccjan taerpjetti, tise iscta ne smeta;</p>
<p>Raddostan vech-krati posnatti nêgh budde,</p>
<p> Da dobro saplati svû sgjallos, i trude. 25</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F2-16">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F2-16-1">
<head>
XVI.
</head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Davat rukami, a skogiavat noghami.</p>
<p> Dare manibus, exigere pedibus.</p>
</epigraph>
<argument>
<p>
<hi>Creditor, et Debitor.</hi>
</p>
</argument>
<p>Quisquis dat aliis mutuam pecuniam,</p>
<p>Prius ille secum, cui viro dat, cogitet.</p>
<p>Cum quidam ad annum foenebres ab altero</p>
<p>Nummos petisset mutuum dari sibi,</p>
<p>Hic fructuosam faciat ut pecuniam, 5</p>
<p>Sestertiorum numerat octo millia,</p>
<p>Eique tradit de manu in manum, ut inquiunt.</p>
<p>Vix exigendae terminum pecuniae</p>
<p>Adesse sensit creditor, cum eam domi</p>
<p>A debitore censuit eadem die 10</p>
<p>Ex consituto restitutum iri sibi. </p>
<p>Frustra sed hominem praestolatus, ipsemet</p>
<p>Accedit ultro, commonetque debiti.</p>
<p>Prompte ille nummos se daturum in crastinum</p>
<p>Promittit, illico praebiturus, ni foret 15</p>
<p>Negotiorum praepeditus copia. </p>
<p>Hic, ne videri possit importunior,</p>
<p>Non cras ad illum tendit, at perendie.</p>
<p>Tunc ille: tollere quid heri pecuniam,</p>
<p>Cum te opperibar, haud venisti? Nam mihi 20</p>
<p>Mane hoc lucrandi occasione se data </p>
<p>In comparandis mercibus jam evanuit:</p>
<p>Octo at diebus illa certo certius</p>
<p>Ad te redibit prorogato foenore.</p>
<p>Consumpta postquam temporis mora haec quoque</p>
<p>Adivit iterum, sibi pecuniam ratus </p>
<p>Omnino dandam; sed gravi chiragrae quod hic</p>
<p>Dolore sectus tum jaceret, se ob suum</p>
<p>Morbum excusabat, asseverans omnia</p>
<p>Primo ut valuerit redditurum tempore. 30</p>
<p>Pertaesus ille tot varium, inutili </p>
<p>Quas iterat opera, jam video, quo haec res modo</p>
<p>
<hi>Priciza XVI.</hi>
</p>
<p>Pr. Davat rukami, a skogjavat nogami.</p>
<p>
<hi>ſaimalaz, i Duſcnik.</hi>
</p>
<p>Tko druſim pjeneſe dâje ù ſajam, dobro</p>
<p> Nek prj opomenese, tkomujh datje obro.</p>
<p>Jedan ù drugoga na kamatu iscte</p>
<p> Dinara da svoga dâmu ſa godiscte.</p>
<p>Korisna uciniti daga bude ovi, 5</p>
<p> Gnemu osam tisuca niti iſbroit gotovi',</p>
<p>I iſ ruke (kaos' velj) damuih ù ruku on.</p>
<p> Kada rôk veseli da doghje napokon</p>
<p>ſaimalaz stavise vrachjanja, zjegnasce,</p>
<p> Da duſcnik ovise vidjeti masce 10</p>
<p>Dochmu doma isti can, i pjeneſ vratiti.</p>
<p> Buduchga ceko man?, on priti k' gnemu hti.</p>
<p>Pjeneſ iscte. – Imatiga sjutrachjesc, a mogo</p>
<p> I sadbi dat – tega, posal da nj mnogo.</p>
<p>On dase pohlepan neukaſce, ù sjutrascni 15</p>
<p> Neide k' gnemu dan, negh prikosjutrascni.</p>
<p>Tadmuje ovi reko: scto njesi jucer ti,</p>
<p> Kadasamte ceko, dinar doscjo uſeti?</p>
<p>Er jutro, dobra cim prigoda menje bil,</p>
<p> Targovjem ù njekim jasamga uloſcil. 20</p>
<p>Stavnu al rjec dajemti, nedjeglje drughe tê</p>
<p>Da imatchjesc pjeneſ ti s' napredkom kamate.</p>
<p>Kad ovi rôk proghje, mnechi da svakako</p>
<p> Iſnova pridoghje, mnechi da svakako </p>
<p>Dinarchje poteghnut. Ù rukah al tada 25</p>
<p>Bolesno ſateghnut er leſcj, i jad⸠</p>
<p>Vadjasce s' tomse svôm nemochi, velechi,</p>
<p>Oſdravi da potom, s' sebechje dugh smechi.</p>
<p>On, komu marski ti, ſaman cini koje,</p>
<p>Pocese bit puti, ovamu rekoje. 30</p>
<p>Jur vidim, kô ova stvar ide: ki rukami</p>
<p> Dah ti, da isctem dinar trjebaje nogami.</p>
<p>
<hi>Pripov. XVI.</hi>
</p>
<p>Davat rukami, a skogiavat noghami.</p>
<p>
<hi>Sajmalaz, i Dusgnik.</hi>
</p>
<p>"Kî svoje dinare na saijam pridava</p>
<p> Da nejma privare, nêk misli kôijh dava.“</p>
<p>S' dohodkom pitoje gnjh jedan ter iscte,</p>
<p> Drughimu mnosc doje sa zjelo Godiscte.</p>
<p>Kad vrjeme dohoddi dinarse da vrati, 5</p>
<p> Tôm dusgnik u sgoddi krjese vech – krati.</p>
<p>Sillnosti pun svoje k' gnîm Cjovjek ugliesse,</p>
<p> Vratimi sad moje, reccemu, penesse?</p>
<p>Do sutra dinare, dusgnikmu govorri,</p>
<p> Vratichiu; sadare vech menne nemorri, 10</p>
<p>Onciasti vratjeni tvî bili dinari,</p>
<p> Potrebbne da menni nebjehu kê stvâri</p>
<p>Cîm proghje dan trechi, k' dusgniku dohoddi,</p>
<p> Ù kômga tad smechi sgjallosna nahoddi?</p>
<p>Das k' menni hottjo juccera hodditti, 15</p>
<p> Jabihti vratjo vaſ penneſ s' dobiti.</p>
<p>Bollesme kâ morri, sa rjet- ti sadare,</p>
<p> Sve jutros, govorri, potrattjh dinare.</p>
<p>Dan osmi jachjuti tvoj peneſ broijtti,</p>
<p>Nemojse brinnutti, miranchiesc vech bitti.</p>
<p>Da platchjen usbudde cîm k' gnemmu doscioje,</p>
<p> Nemochi rad hude tad Dusgnik lesgioje;</p>
<p>Vratichiu dinare ja tebbi sve, recce,</p>
<p> Osdravvim kadare, kô sgjudim ja prece.</p>
<p>Ciovjeka cîm morri put saman vech – krati 25</p>
<p> Dinare, govorri, sad menni sve plati:</p>
<p>Ja viddim, scto tebbi pri ddossam s' rukâmi,</p>
<p> Mennje sad trjebi skoggiatti s' noggâmi.</p>
<p>Geratur, inquit: ipse quod exhibui manu</p>
<p>Tibi aes, oportet id pedibus ut exigam.</p>
<p>.</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F2-17">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F2-17-1">
<head>
XVII.
</head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Ni gorre posiezi, ni beſ daerva doma doghi.</p>
<p>Nec lucum recidito, nec sine lignis domum revertitor.</p>
</epigraph>
<argument>
<p>
<hi>Rustici duo, et Silva.</hi>
</p>
</argument>
<p>Silvae inquiebat rusticus: te ut caederem,</p>
<p>Allata fuerat haec securis; mitius</p>
<p>At tecum agemus: cresce, cum quid aridi</p>
<p>Mox exhibebis, praecidetur. Potes tamen</p>
<p>Et nunc viridium, Silva dixit, quidpiam 5</p>
<p>Mihi quod redundat brachiorum tollere,</p>
<p>Domumque fascem ni tuleris, ages male.</p>
<p>Intactum at ille porro deseruit nemus.</p>
<p>Mox venit alter cum securi rusticus, 10</p>
<p>Silvaeque dixit: omnis ab radicibus </p>
<p>Caederis hodie: Cogita id maturius,</p>
<p>Huc inquit illa, namque quod magnum semel,</p>
<p>Si me recidas integram, lucrum feres,</p>
<p>Tibi haud redibit amplius; at identidem 15</p>
<p>Si me securis caedat indulgentior</p>
<p>Feres minora lucra, sed perennia.</p>
<p>Recte monebat Silva; at hic non audiit.</p>
<p>Quid inde? Uterque poenas imprudentiae</p>
<p>Dedit: ille ligna succisurus post dies 20</p>
<p>Dum paucos remeat, reperit exsectum nemus.</p>
<p>Hic comparata ingenti lignorum strue</p>
<p>Large super foco reponebat, perin-</p>
<p>de ac nullo ea essent defutura tempore.</p>
<p>Absumpta spatio cum fuere at unius 25</p>
<p>Anni, suopte didicit exemplo miser,</p>
<p>Quam stulte agebat, omne cum secuit nemus.</p>
<p>Haec scripta et illis, qui lucrari negligunt.</p>
<p>Illisque, cupiunt qui lucrari immanius.</p>
<p>
<hi>Priciza XVII.</hi>
</p>
<p>
<hi>Pr. Ni gore posjezi, ni beſ darvâ doma doghi.</hi>
</p>
<p>
<hi>Dva Segljana, i Gaj.</hi>
</p>
<p>ſa tebe posjechi, Gori ova vegljasce</p>
<p> Rataj, ſcegljeſ vechi donesen biasce,</p>
<p>Boglichju al s' tobom bit; rasti, kad suha scto</p>
<p> Uſbudesc objavit, samachjut' odsjech tô</p>
<p>Komu ona: i od ſeleni' sctogodi granâ ti, 5</p>
<p> ſaliho sctoe meni moſc i sad dighnuti,</p>
<p>I arghjavo cinisc ti, ak odnjet nech breme</p>
<p> Nehtjeju on teghnuti, djelise ſa tjeme.</p>
<p>S' sjekirom doleti pak drughi, i velj tâ, 10</p>
<p> Na ſemglju imasc ti danas bit metnuta.</p>
<p>Kom ona: misli ti boglje tô, ja vegljut, </p>
<p> Veglju er kû iſvaditi koris chjesc jedan put,</p>
<p>Do ſcilâ svu posjech budescme ti kada,</p>
<p> Nechjese k' tebi vech povratit iakda. 15</p>
<p>Nu akome sjechi kad ter kad budesc ti</p>
<p> Magnechjesc s' tim stechi, al stavne koristi.</p>
<p>Dobroga svjetova Gora, al necju on.</p>
<p> Scto donje stvar ova? Od obih napokon</p>
<p>Nesvjes pedepsana vidjese, er hodechi 20</p>
<p> Nakon malo dana ovi darva sjechi,</p>
<p>Naghje posjecen gaj; a darvâ buduchi</p>
<p> Skupio mnogo taj, plahoih ù kuchi</p>
<p>Tako gorj, kao nighda dachje nestat.</p>
<p> Al kad sva, ostao damu ne bj ni bat, 25</p>
<p>Bj ù godin stratio, s' sctetom svôm spoſna vaj!</p>
<p> Koe ludo cinio, posjece kad vas gaj.</p>
<p>Ovo onim, ki tlace male fajde, htih rech,</p>
<p> I onim, ki jace htjelibi oncjas stech.</p>
<p>
<hi>Pripov. XVII.</hi>
</p>
<p>Ni Gorre posjezi, ni beſ daervâ Domma doghi.</p>
<p>
<hi>Dva Segljanninâ, i Gorra.</hi>
</p>
<p>Da sjecem, da kossim ja tebbe, tad Gorri</p>
<p> Sjekirru donossim, Segliannin govorri:</p>
<p>Blagochie mê Lize s' tobbome svegh bitti,</p>
<p> Tvê sjechiu granizze, cîm buddesc râstiti.</p>
<p>Mollimte, ne sctedi mê Grane ſelenne, 5</p>
<p> Gorramu bessjeddi, posiezi vech menne;</p>
<p>U glâſmu ter klicce, mnosg daervâ put stana</p>
<p> Lud nosi Ciovjece moijeh od Granâ.</p>
<p>Granizze svôij Gorri nehochje possjechi: 10</p>
<p> Drughijoij govorri sjekirrom prjetechi:</p>
<p>Desnizza nemilla s' tobbomchie mâ bitti,</p>
<p> Sjechiute do sgilâ, hochjute svaerſcitti.</p>
<p>Saercitſe nie trjebi, Goramu bessjeddi,</p>
<p> Gorrechie bit tebbi, vaerscitme ne sljedi.15</p>
<p>Ti cinit dobiti jednomchjesc raslike,</p>
<p> Tebbichiesc primiti nù sctette velike;</p>
<p>Cîm menne s' blaggosti ti buddesc occisti</p>
<p> Magnechie bit dosti, nu sa svegh koristi.</p>
<p>Nebudde sluscjatti sctò Gora bessjeddi, 20</p>
<p> Saerdittoſ immatti prottiva gnoj sljedi.</p>
<p>Tad obba dvojzza saplatit usbuddu</p>
<p> Sgjallosna vech Liza nesvjesnu poscjuddu.</p>
<p>Sa daervâ posjechi samanſe kî vrâti</p>
<p> Ù saerzu jad vechi tad budde kuscjatti 25</p>
<p>Drughije hottjo mnosg daervâ gorrjetti,</p>
<p>Immattjh zjennio dôk budde sgivjeti.</p>
<p>Cîm daervâ nestaje kê gorjet usbudde,</p>
<p> Samanſe tad kaje, sgiallechi svê trude;</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F2-18">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F2-18-1">
<head>
XVIII.
</head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Dobroje posvirit, i ſa pas ſadjestit.</p>
<p>Et calamos inflare bene est, et subdere zonae.</p>
</epigraph>
<argument>
<p>
<hi>Citharoedus.</hi>
</p>
</argument>
<p>Dumtaxat unum tibiis qui didicerat</p>
<p>Modum canere, solebat e loco in locum</p>
<p>Cursare, victum hinc quaeritans tenuem sibi.</p>
<p>Cum cantilena rite numeros ad suos</p>
<p>Cani absoluta fuerat, illico tibiam 5</p>
<p>Zonae subiciens colligebat quod stipis</p>
<p>Quisque obtulisset; cumque laudis plurimum</p>
<p>Sic cantitando compararet undique, </p>
<p>Pluris valere se putabat et suo</p>
<p>Canere arbitratu coepit et alios modos. 10</p>
<p>At cum fuissent absoni, nec gratiae</p>
<p>Hic quicquam inesset, omnibus contemptui</p>
<p>Dehinc esse coepit; nec dabatur amplius</p>
<p>A plebe inepto quidpiam tibicini.</p>
<p>At si, quod ante permodeste fecerat, 15</p>
<p>Contentus una cantilena subdere</p>
<p>Zonae, ut cecinerat, perstitisset tibiam,</p>
<p>In posterorum non abisset fabulam.</p>
<p>
<emph>Servare oportet rebus in cunctis modum,</emph>
</p>
<p>
<emph>Intraque certos se tenere limites. </emph>20</p>
<p>XVIII.</p>
<p>Pr. Dobroje posvirit, i ſa pâs ſadjesti.</p>
<p>
<hi>Sviralaz.</hi>
</p>
<p>Njeki jedinu svôm ki dobro ſdruscjasce</p>
<p> Pjevcizu svirokom, i timse hragnasce,</p>
<p>Iſ mjesta hoditi opchjasce ù misto.</p>
<p> Kadaju sviriti onbi paka pristo,</p>
<p>Sviroku udigl svû ſa pasbi ſadio, 5</p>
<p> Onbi isti paka tù pokupit stupio</p>
<p>Scto bimu svak mjedi povoglno davao.</p>
<p> Cim pjet tako sljedi, svud hvale stekao</p>
<p>Ne mallo biasce; al sebe er istoga</p>
<p> On vech pocignasce zjenit iſa toga 10</p>
<p>I svoim pjesnima sluſciti stadese.</p>
<p> Ali niscta ù gnima ugljudno cjujese,</p>
<p>Gnega svi tlaciti pocesce, i vechjese</p>
<p> Ù puku kupiti ne vidi on pjeneſe.</p>
<p>Odjedne nu da on pjevke ſadovogljen 15</p>
<p> (Cignasce scto priklon odprie, i mogljen) </p>
<p>Sljedioje pjevat, a i ſa pjegna ſa pâs</p>
<p> Sviroku ſadjevat, nebj imo ruſcjan ghlas.</p>
<p>Trjebaje ù stvarih svih svoj nacin darſcjati,</p>
<p> I nighdase iſ svoih mejascjâ djegljati. 20 </p>
<p>I tadje viddjo s'sctettome svôm prece, 30</p>
<p> Dae ludo cinjo, sctò Gorru svu sjece.</p>
<p>"Onnijem ovvoje, kî dobit nehaju,</p>
<p> I s' trudom dni svoje s' dobiti kî traju.“</p>
<p>
<hi>Pripov.</hi>
<hi>XVIII.</hi>
</p>
<p>Dobroje posvirit, i sa paâſ sadjestit.</p>
<p>
<hi>Glumaz.</hi>
</p>
<p>Kî s' jednijem ummje rommonnom sviriti,</p>
<p> Da hranu dobbje, skittose po svîti:</p>
<p>Cîm svirit dospîva, kuppechi dinare,</p>
<p> Svû sa paâſ sadîva Sviroku tadare;</p>
<p>Er Pukom odasvud hvaglienje tad bio, 5</p>
<p> Odvisce Ciovjek lud sam sebbe zjennio,</p>
<p>Svakkijem ponossit hvalami, vesseo</p>
<p> Rasliko rammonnit po Svjetu pocceo:</p>
<p>Nesrechjan cîm budde neugodno sviriti,</p>
<p>Gneggovve tad trude svak pocce tlaccitti; 10</p>
<p>Nie kochie penessa podjelit Cjovîku,</p>
<p> Sgjallostan s' udessa bittichje sa vjku.</p>
<p>Nù daje hottjo cinnitti kô prie,</p>
<p> I surlu sadijo, kad svirit dospije</p>
<p>Nebise sad s' gnime, scialljo Puk svudda 15</p>
<p> Nittibi gnem imme Cjovjeka do luda.</p>
<p>"Stvar svakka triebaje, da svaerhu svoju imma,</p>
<p> Er stavnoſ takaje, red stvarjm u svjma.“</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F2-19">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F2-19-1">
<head>
XIX.
</head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Plodnaje ſemglja, koju gospodar plesce.</p>
<p>Id solum est fertile, quod dominus calcat.</p>
</epigraph>
<argument>
<p>
<hi>Duo praedia.</hi>
</p>
</argument>
<p>Vicina dominis sub duobus praedia</p>
<p>Duo fuere; sed minus quod altero</p>
<p>Se porrigebat possidenti maximos</p>
<p>Fructus quotannis afferebat, latius</p>
<p>Dum quod patebat parciores funderet. 5</p>
<p>Foecunditatis major hujus invidus</p>
<p>Fundum allocutus his minorem dicitur.</p>
<p>Tam mira, sodes, ista dic feracitas</p>
<p>Tua unde veniat, semper ut me copia</p>
<p>Frugum antecellas, qui praeeo te finibus? 10</p>
<p>Huic ille: credo, provenire, gressibus</p>
<p>Quod saepe solers me terit dominus suis.</p>
<p>Tunc alter: immo sic premendo idoneum</p>
<p>Minus te ad illam reddidisset copiam.</p>
<p>Ne porro credas; namque me quoties adit 15</p>
<p>Haud otiosis gressibus perambulat.</p>
<p>Nunc falce ramos amputantem inutiles,</p>
<p>Nunc stercorantem video; cumque deficit</p>
<p>Humor, propinquo per canalem e flumine</p>
<p>Deducit undam, nunc maritat vitibus 20</p>
<p>Ulmos, ligone nunc iners rumpit solum.</p>
<p>Haec ille discens, en, ait, quid fertilem</p>
<p>Te reddit adeo, quidque me depauperat,</p>
<p>Quem vix in anno dominus invisit semel.</p>
<p>
<hi>Priciza XIX.</hi>
</p>
<p>Pr. Plodnaje ſemglja, koju Gospodar plesce.</p>
<p>
<hi>Dvije basctine.</hi>
</p>
<p>Na bliſu kê jesu jedna od drughe dvim</p>
<p>Podloſcne dvjesu basctine Gosparim,</p>
<p>Od gnih kâ biasce magna, Gosparu svôm</p>
<p> Svakoje davasce godineplod s' varkom</p>
<p>Cim vechja lakoma svomuse kaſasce, 5</p>
<p> Plodnosti toj veoma ova ſaighjasce</p>
<p>I ghlasje, da rece gnoj tako, odkle tâ</p>
<p> Obilnostse stece tebi cjudnovata,</p>
<p>Da mene svghjer ti ù plodu prihodisc,</p>
<p> Kâ ù prostranosti prihodim tebe trisc 10</p>
<p>Koj magna: s' tôga to ja mnim dase ſghaghja,</p>
<p>Er Gospar moj cesto plesceme, i pohaghja.</p>
<p>Gnoj vechja: pace tô tebi plodnu magne</p>
<p> Cinilobi cesto gospara plesagne.</p>
<p>Nie tako, prostimi, et kadme pohodi, 15</p>
<p> Sadaga vidim ja s' kosorom hasctriti</p>
<p>Od granâ ſaliscja, sad ſemglju ghnoiti,</p>
<p> Susce ù saviscne, na sunza ſahodu</p>
<p>Iſ rjeke on bliscno svarchje na me vodu,</p>
<p> Sad loſu na briste pegne, kopacjam sad 20</p>
<p>Na braſdi gnime tê raſbia sprjed, i ſad. </p>
<p> Tad vechja: eto s' scta ti raghjasc, a ne ja,</p>
<p>Kû svega godiscta jednom Gospar vighja.</p>
<p>
<hi>Pripov. XIX.</hi>
</p>
<p>
<hi>Plodnaje ſemglja, koju Gospodar plesce.</hi>
</p>
<p>
<hi>Dvije Basctine.</hi>
</p>
<p>U jednom Livaddi dvije bjehu Basctine,</p>
<p> Kîjeh Gospar naſadi kroſ hittre nacine;</p>
<p>Kâ Magnja jest bila, plod vechi davala,</p>
<p> Magneje ploddilla, vechiasſe kâ svala.</p>
<p>Obbilnoſ viddechi tu, magnoj savidi, 5</p>
<p> Pri svojom nesrechi sgiallosna besssîdi:</p>
<p>Rezzimi, mâ Milla, ne mnogho velika, </p>
<p> Kakossi ploddilla tâ vochja raslikâ?</p>
<p>Snasc, sascto ploddnija, druggajoij govorri,</p>
<p> Od tebbe jesam ja, sctò ploddi tvî gorri? 10</p>
<p>Moj Gospar er cesto pomgniv – me pohoddi,</p>
<p> I plesce svè mjesto, gdje stuppaj dohoddi.</p>
<p>Kad tako plescete, vechiajoij govorri,</p>
<p> Od tvoje jes sctette, cîm stuppaj umorri.</p>
<p>Tebbje to cjuddo, sctò ciujesc od menne, 15</p>
<p> Varraſc-ſe sad ludo s' tvê misli himbenne;</p>
<p>Ikada nehoddi moj Gospar saludu,</p>
<p> I svissu moij ploddi gneggovvom po trudu:</p>
<p>Savisgne Granizze sad sjece: sad gnoij,</p>
<p> Radosno mê Lize sad viddjet nastoij. 20</p>
<p>Ispigna viſoke sad Losse na Dube</p>
<p> I ſemglje sciroke s' rallome prodube.</p>
<p>Sctò cinni, vêch viddim, svè tvoje ploddnosti,</p>
<p> Tvôm srechi savidim, i tvojoj raddosti.</p>
<p>Môm vajmeh nesgoddi! Zjelo isctom u Ljetti 25</p>
<p> Cîm Gospar prohoddi, buddeme vidjetti.</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F2-20">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F2-20-1">
<head>XX.</head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Majka kchjerzu kara, a nevjesti prigovara.</p>
<p>Mater dum filiam corrigit, nurum intendit.</p>
</epigraph>
<argument>
<p>
<hi>Socrus, et Nurus.</hi>
</p>
</argument>
<p>Matrona raptum morte plorabat virum;</p>
<p>At quo dolorem ferret aequius, duo</p>
<p>Recte fuerunt instituti liberi.</p>
<p>Permisit uni, conjugalis foedera</p>
<p>Thalami ut iniret; apta nondum huic vinculo 5</p>
<p>Erat decennis elegans virguncula.</p>
<p>Cum negligenter admodum in domesticis</p>
<p>Se gerere rebus cerneret nurum socrus,</p>
<p>Hanc corrigendi callida capessit viam.</p>
<p>Si forte in otio illa peregisset diem, 10</p>
<p>Incuriaque vitreum vel vasculum</p>
<p>Fregisset aliquod, ligna vel profusius</p>
<p>Quam par camino reposuisset, ocyus</p>
<p>Parens severis increpabat filiam</p>
<p>Dictis; at ipsa ut posset audire id nurus. 15</p>
<p>Hoc illa pacto se notari sentiens,</p>
<p>Dum nata prorsus innocens reprenditur,</p>
<p>Redire sensim coepit ad frugem bonam,</p>
<p>Socrumque posthac (rara quae concordia)</p>
<p>Amore semper prosecuta est maxima. 20</p>
<p>
<emph>In corrigendo dato locum prudentiae</emph>:</p>
<p>
<emph>Hac destituti quempiam ne corrigant</emph>.</p>
<p>.</p>
<p>
<hi>Pripov. XX.</hi>
</p>
<p>Majka kcjerzu kara, a Nevjesti prigovara.</p>
<p>
<hi>Svekaerva, i Nevjesta.</hi>
</p>
<p>Isgubbi Gospoja kad Musgia dragoga</p>
<p> Bèſ Mira, pokoja sgivjela jest s' toga:</p>
<p>Magnije jad vrîdi, jest lahxscia gnoj bolleſ,</p>
<p> Dva Sina cîm viddi, kijêm svakki jest urreſ.</p>
<p>Doppusti jednomu raddosne zijech cesti 5</p>
<p> Usbudde da k' Domu Gljubovzu doveſti</p>
<p>Mlaghjahna vessela gnoj kcjerza ghisdavva,</p>
<p> Kâ joscte nesrella sa Pirnijeh sabavâ</p>
<p>Nevjestu cîm viddi nepomno truditi,</p>
<p> S' velikom gnu slîdi hittosti korritti 10</p>
<p>Ugodno gnoj nie truditi vech krati,</p>
<p> Sud sklenni rasbije, mnosg daervâ potratti:</p>
<p>Kcjer Matti tadara s' osctrinom opsuje,</p>
<p> Gnoj prjeti, gnù kara, nevjesta da ciuje.</p>
<p>Ocitto dase gnoj to snauch, bessjddi, 15</p>
<p> I kcjerzi pravednoj saerzese da vrîdi; </p>
<p>Isgledje gnoj pravi pomgnivo sctò kuſcia,</p>
<p> I punna gliubavi Svekaervu svû sluſcia.</p>
<p>"Prikarat nesmije druggoga na svjeti,</p>
<p> Rasboran ko nie, ki nejma pameti.“ 20</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F2-21">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F2-21-1">
<head>
XXI.
</head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Tko hochje cjasno, nemosce lasno.</p>
<p>
<hi>Non est ejusdem et honeste, et facile agere.</hi>
</p>
</epigraph>
<argument>
<p>
<hi>Caper, et Onager.</hi>
</p>
</argument>
<p>Vitis tenello palmite repletus Caper</p>
<p>Ad amnis oram defluentis aspero</p>
<p>Sub monte venit; utque libatis sitim</p>
<p>Detraxit undis, inter abruptas jugis</p>
<p>Cautes Onagrum rariora conspicit 5</p>
<p>Labore magno divellentem gramina.</p>
<p>Tum sic locutus: cur adeo sterili in jugo</p>
<p>Depascis herbam, nec miser quaeris tuo</p>
<p>Jucundiora nutrimenta corpori?</p>
<p>Huic Onager: alia praeter has rupes loca 10</p>
<p>Haud video circum, negligoque quaerere.</p>
<p>Heic difficulter pasco; sed quod victui</p>
<p>Sat est reperio. Ego vero, reddidit Caper,</p>
<p>Facillimeque, largiterque nutrior.</p>
<p>Haud longe agellus est virente consitus 15</p>
<p>Messe; est novello quae superbit palmite</p>
<p>Vinea: me utroque perlevi saltu infero,</p>
<p>Et delicatis expleo famem cibis:</p>
<p>Et ipse posses experiri ... Onager negat,</p>
<p>Se velle facere, jus quod alienum vetat, 20</p>
<p>Tenuique malle victitare gramine</p>
<p>Alterius absque damno, quam cum injuria</p>
<p>Repleri opipare. Tum Caper, quod anxium,</p>
<p>Ait, religio reddit ita animum tibi,</p>
<p>Haud porro miror; nam genere vili es satus: 25</p>
<p>Nobilior ego te liberor ab isto metu,</p>
<p>Utorque jure jam quaesito; vivere</p>
<p>In sterili tute perge solitudine.</p>
<p>Ad turpia facilis, aspera ad honestum est via.</p>
<p>
<hi>Priciza XXI.</hi>
</p>
<p>Pr. Tko hochje cjasno, nemoſce lasno.</p>
<p>
<hi>Jaraz, i Oso divj.</hi>
</p>
<p>Ki dobro glad loſe mladikam ſajaſi</p>
<p> Smradglive musc koſe na rjeku dolaſi</p>
<p>Iſadna kridglive kâ goreiſvirasce,</p>
<p> I ſceghju s' tê ſcive vode u scto gasasce,</p>
<p>Vidje Osla, ki s' mnogo truda meu hridima 5</p>
<p> Trave sctoje mogo darpgljasce ſubima.</p>
<p>Pak velj: ſascto ti ù stranu tac goloj</p>
<p> Pasesc, nit iskati ſa bogli bitak tvoj</p>
<p>Gresc mjesto ù drugo kô obilnu paoscju vech?</p>
<p> Kom Osal ovako: pravochjut' ovo rech. 10</p>
<p>Ù okol druga ja, hridi raſmi ovih,</p>
<p> Nevidim mjestia, nit marim ſnat ſa gnih</p>
<p>Mucno pasem goi, alse hrane sctoje</p>
<p> Dostami nahodi. A ja pak svesctoje</p>
<p>Pasce obilate, gnem Jaraz, beſ truda 15</p>
<p> Imaneti, moj brate, sitae i mâ poſcjuda.</p>
<p>Selena jes gniva bliſu, kise i novima</p>
<p> Bjesno raſplodiva Vinograd prutima,</p>
<p>Tù skoknem, i jescjam ljepimse sitim ja,</p>
<p>Mogobi i ti, ſnam ..kom Osal, mâ voglja 20</p>
<p>Nie to ciniti, sctoje proch pravizi,</p>
<p> I ò malloj ſciviti volim ja travizi,</p>
<p>Beſ sctete icie, s' tughjom negh sctetome</p>
<p> Gostitse oblinie. Tad Jaraz: ti s' tome</p>
<p>Scto griſcgnom na dusci ſcivesc, nj cjuditse, 25</p>
<p> Traghte er priprost ruſci, ja tô nestrascimse,</p>
<p>Vele boglje ersamse rodio, nego ti,</p>
<p> I kô moim jescjamse hochju tim sluſciti.</p>
<p>ſcivi ti ù samochi neplodnoj. Lasanje</p>
<p> Put na ſlo ſa prochi, na dobro trudanje. 30</p>
<p>
<hi>Pripov. XXI.</hi>
</p>
<p>Tko hochie cjaâſno, nemosge laſno.</p>
<p>
<hi>Jarraz, i Divij Osò.</hi>
</p>
<p>Cîm Jarraz mnosg pruchjâ pohleppan isije,</p>
<p> Kraj vira tekuchja dohoddi da pie.</p>
<p>Baerdaste kod hridi, Troskotta ghdj pase</p>
<p> Tovarra tuj viddi, ter s' gnime rugaſe.</p>
<p>Kê tvêsu privare! Sctò ne isctesc ti sade 5</p>
<p> Sgjallosni Magarre, ploddnije Livadde?</p>
<p>Ovvijeh van Hridi sa druggo nemarim,</p>
<p> Osòmu bessjddi, nekkaſe privarrim:</p>
<p>Ovuda pastitti nemallo ja trudim,</p>
<p> Obbilno hraniti, buddemſe kô sgjudim. 10</p>
<p>Boglije moj uddes, tad Jarraz govorri,</p>
<p> Svakkame sretta ceſ, isctame nemorri.</p>
<p>Jest ovdi Livadda, sgittomſe kâ kitti,</p>
<p> I pruchjâ jest Mlada,da menne naſitti;</p>
<p>K' gnôm buddem ugljesti, slatkose da sgivim,15</p>
<p> S' obbilne ter ciesti mû lacnoſ samirim.</p>
<p>Istose ti hrani <gap/> cinnitti nemoghu</p>
<p> Sctò tughja Prav brani, prottiva rasloghu</p>
<p>Recce Osò, drasgije menniſe hranitti,</p>
<p> Od sctette sctò nie druggomu na Svîti. 20</p>
<p>Tad Jarraz: Nie cjudda sctò tako govvorriſc,</p>
<p> Saerzasi kad luda, starhomſe kad morriſc,</p>
<p>Potiscten ti jesi, s' teggasi strasciv ti,</p>
<p> Plemstvote ne reſi ko menne na Svîti</p>
<p>Sgivjeti jur slidi, kô vellisc, slobboddan, 25</p>
<p> Nikkotti savidi tvoj uddeſ sgiallostan.</p>
<p>"Sa stechi ruſcnosti put laſan uſbudde,</p>
<p>Na trudan sadosti kijem skladne posgjudde.“</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F2-22">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F2-22-1">
<head>
XXII.
</head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Nje leſcechjegha svjeta.</p>
<p>Ignaviae nusquam locus.</p>
</epigraph>
<argument>
<p>
<hi>Homo somnians.</hi>
</p>
</argument>
<p>Vir dives escis, otioque deditus</p>
<p>Cum dissipasset pingue patrimonium,</p>
<p>Summa gravari coepit indigentia;</p>
<p>Nec tamen ut ageret quidpiam, quo acquireret </p>
<p>Victum, excitari poterat: ignavissimum 5</p>
<p>Vitae prioris mollitudo fecerat.</p>
<p>Hic nocte quadam somniavit auream</p>
<p>Se repperisse gazam; eamque avide sinu</p>
<p>Collectam utraque, ut sibi videbatur, manu</p>
<p>Stringebat arcte, divitemque ut antea 10</p>
<p>Jamjam futurum se putabat; excitus</p>
<p>At ille somno nil opum excusso sinu</p>
<p>Invenit: iterum, tertioque illuditur</p>
<p>Dum visu eodem, precibus oravit Deos,</p>
<p>Vero aequiores tandem ut aliquando suae 15</p>
<p>Mendicitati subvenirent somnio.</p>
<p>Hoc insequenti nocte responsum tulit:</p>
<p>Voti esse compos si velit, se exerceat</p>
<p>Labore vero, noveritque desides</p>
<p>Rem somniare, industrios acquirere. 20</p>
<p>
<hi>Priciza XXII.</hi>
</p>
<p>Pr. Nie leſcechjega Svjeta.</p>
<p>
<hi>Cjovjek Snjevalaz.</hi>
</p>
<p>Njeki na làs ki dât vas bj i na Pjesce</p>
<p> Imatak cim bogat rasuo ocin bjesce,</p>
<p>Potrebamse ù veglim poce nahoditi:</p>
<p> Nisctaga al sa svim tim moſce raſbuditi</p>
<p>Da s' cimchje ſcivjeti posla cini kôga: 5</p>
<p>Tac mekosga iscteti ſcivota staroga.</p>
<p>Da blago jednu noch gnemuse snjevasce</p>
<p> Naghje, i sa svu moch tvardoga darſcjasce</p>
<p>Rukami obima stisnuta, ida bogat,</p>
<p> Kao prie, bit ima on zjeni drughi krat. 10</p>
<p>Raſbughjen al blaga nenaghje sebi skut</p>
<p> Stresajuch: varaga cim drughi, i trechi put</p>
<p>Tô iſto vighjenje, Bogove moli on</p>
<p> Istino da snjenje poscjljumu napokon,</p>
<p>Na gnegovo i da se budu ubosctvo ganut. 15</p>
<p>Sljedechju ovase noch rjecmu dade cjut.</p>
<p>Do kraja doch ako svih hochje poſcjudâ</p>
<p> Beſ zkniti svakako hitise da truda,</p>
<p>I nek ſna, ljenomu da blago snj...se,</p>
<p> A da umotvornomu samomu stjezase. 20</p>
<p>
<hi>Pripov. XXII.</hi>
</p>
<p>Nie lescechiega Svjeta.</p>
<p>
<hi>Cjovjek Snjevajuchi.</hi>
</p>
<p>Ispraſsne gliubio kî Ciovjek pokoje,</p>
<p> Occinstvo strattjo bogatto sve svoje;</p>
<p>Kad vajmeh odsvudde stesgiuga nevoglie,</p>
<p> Usrocci sve trude, tesckoga sve coglie:</p>
<p>Pò jadnom naccinu, pò mallom Pameti 5</p>
<p> Obgliubi Lottrinu, Ljennosti na Svjeti</p>
<p>Nesrechje rad svoje snjellòsse Cjovîku</p>
<p> Da Blago stekoje, dae cestiti sa vjku; </p>
<p>Pohlepno vechie – krat zjeniga stiſnutti,</p>
<p>Dachie opet bit Bogat ù Saerzu svôm chjuti.10</p>
<p>Nù cîmſe probudi, sve Blago nestaje,</p>
<p> U samom posgjuddi pohleppan ostaje.</p>
<p>Al' kada krat – trechi jednaki san snijo,</p>
<p> Da mosge to stechi Boggovve mollio:</p>
<p>Nevolgne na Smuchje damuſe smilluju 15</p>
<p> Svê molbe gorruchje millosno da ciuju.</p>
<p>Cîm doghje drugha noch, odgovvor primjo,</p>
<p> Dachie immat svù pommoch, kadabi trudjo;</p>
<p>I dachie tad posnat sa svoju neſrechiu,</p>
<p> Da lottar nechie immat pomgnivi, sctò stjecciu.20</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F2-23">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F2-23-1">
<head>
XXIII.
</head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Nevoglja redom gre.</p>
<p>Calamitas ordinatim procedit.</p>
</epigraph>
<argument>
<p>Ranae ob siccitatem mortuae.</p>
</argument>
<p>Coenosa circum stagna cum audirent gravem</p>
<p>Ranae tumultum, sustulere luridum,</p>
<p>Percuriosae scire quid foret, caput.</p>
<p>Jamque e querelis interire frigore</p>
<p>Lupum, fameque sentiunt: tum gurgitis 5</p>
<p>Sese in profundam deferunt voraginem.</p>
<p>Alio deinde rumor alius tempore</p>
<p>Supra paludem coepit increbrescere.</p>
<p>Illae efferentes, ut prius, caput vident</p>
<p>Rapacis ungue vulturis miserrimam 10</p>
<p>Ferri per auras alitem, quam proximi</p>
<p>Tepor priorem veris evocaverat.</p>
<p>Referunt in imum se paludis alveum,</p>
<p>Hoc se arbitrantes perbeatas in loco.</p>
<p>Cum praeterisset ver, ab aestu coeperat 15</p>
<p>Ardere tellus, Siriique saevius</p>
<p>Astro furente deperibat fontibus</p>
<p>Humor, lacusque coepit ipse contrahi</p>
<p>Primum, brevique mox perustus aruit.</p>
<p>Siccis misellae sedibus tunc emori. 20</p>
<p>Coepere ranae, calamitasque et his suo</p>
<p>Acerba venit ordinatim tempore.</p>
<p>
<emph>Aerumna quoties alteri supervenit,</emph>
</p>
<p>Tuam tibi pariter imminere cogita,</p>
<p>
<emph>Miserosque prompta subleva, si potes, ope.</emph> 25</p>
<p>
<hi>Priciza XXIII.</hi>
</p>
<p>Pr. Nevoglja redom grè.</p>
<p>
<hi>ſcjabe martve rad susce.</hi>
</p>
<p>ſcjabe strascni urnebes loque oko blatave</p>
<p> Cjujuch, ſa ſnat scto jes, diſcju uſgori glave.</p>
<p>Vide, da vuk jedan od ſime, i ghlada</p>
<p> Sopisajuch bjedan ſavjeva, i jada- </p>
<p>Ù dnose ſatime duboko ſabisce. 5</p>
<p> Nakon kratko al vrime krjesct se opet uſdiſce,</p>
<p>Krjesct varh loque iste: one, kao prie,</p>
<p> Glavu iſnose varh tê vode pospjescnie.</p>
<p>Vide, ghdi grabechi osctrom ù cjapeti</p>
<p> Sep ptizu nosechi po nebu scgnom leti 10</p>
<p>Malahnu tû ptizu, kû mlakos prolitja</p>
<p> Tisnu nesrechnizu iſ svoga ſabitja.</p>
<p>Opetse ùskrovene ponore sputisce,</p>
<p> Mjestu ù tem blaſcene zjenechse odvisce.</p>
<p>Kad proghje proljechje, na ljeto parſciti, 15</p>
<p> I cim sve to vechje ù nacin sarditi</p>
<p>ſvjeſdopas silni ti na ſemglju oghagn mechje</p>
<p> Vrugljese susciti, i blato leſcechje</p>
<p>Skrativat pocese najparvo, sasvime</p>
<p> Prisusci doklese prem ù mallo vrime. 20</p>
<p>Tad tuſcne ù suhu mrjet pocesce, i svakoj</p>
<p> Vidjese ſla doprjet nesrechja na rôk svoj.</p>
<p>Kad doghje ſlo druſim, mni dachje i tebi doch,</p>
<p> I ako moſc kû gnim, nebud ljen dat pomoch</p>
<p>
<hi>Pripov. XXIII.</hi>
</p>
<p> Nevoglia redom gre.</p>
<p>
<hi>Sgjabbe po Susci Maertve.</hi>
</p>
<p>Po Blattu sgiamorit cîm Sgjabbe slusciaju,</p>
<p> Sve buddu van isit, bit sctochie, da snaju;</p>
<p>Usbuddu sacjutti Vuk tusgi ghdje tada,</p>
<p> Daje uddes zaerhnutti rad Sime, rad glada.</p>
<p>K' Dubbokoj Propâſsti sctò mosge baersgije, 5</p>
<p> Zijech strascne pripâsti Sgiabbaſe sakrije.</p>
<p>Ù druggôm nù cjassu bukkaſe kâ sgoddi?</p>
<p> Svè skuppom islassu snat sctose dogoddi.</p>
<p>Gleddaju lettjetti Pticcinu grabechju,</p>
<p> Ù hude cjapeti sa gorru nesrechiu, 10</p>
<p>Upalla Garlizze, Proljettni dan kadà</p>
<p> Ukaſge svê Lize vaerh Gorâ, Livaddâ;</p>
<p>Ù Blatto kô prie tad skuppom opeta</p>
<p> Svakkaſe sabije, ghdjejh isctane smeta.</p>
<p>Cîm proghje Proli<abbr>etc</abbr>hie, sva Semglia gorrjella, 15</p>
<p> Zijech hude nesrechje prisusciu sva Vrellâ</p>
<p>Kad voda nestaje po Blattu svudjera,</p>
<p> Tad Sgjabba zaerklaje dnò suha jezzera.</p>
<p>"Naredbom od Nebbi kad doghie nesrechja</p>
<p> Promisli da tebbi spravgljase josc vechia. 20</p>
<p>Ako immaſc kê mochi, sctò nie po sctetti,</p>
<p>Pospjescne pomochi daj tusgnôm na Svjeti.“</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F2-24">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F2-24-1">
<head>
XXIV.
</head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Ghladna macka misce lovj.
</p>
<p> Felis esuriens mures capit.</p>
</epigraph>
<argument>
<p>
<hi>Duo feles, et duo rustici.</hi>
</p>
</argument>
<p>Ut segentem agricolae conditam ab rapacibus</p>
<p>Servare possent muribus, feles sibi</p>
<p>Una creatos matre comparaverant.</p>
<p>Hic nutriebat parcius, feli daret</p>
<p>Si multa, mures haud capturum existimans. 5</p>
<p>Nec porro sua fefellit hominem mens, cati</p>
<p>Nec cura vacuum farcientis muribus</p>
<p>Ventrem quotidie: quidqud ergo in cellulam</p>
<p>Erat repostum messis, intactum fuit:</p>
<p>Pars quaestuose venditur, in domesticos 10</p>
<p>Servatur usus altera. Haud sic rusticus</p>
<p>Se gessit alter; namque largioribus</p>
<p>Ut semet escis, sic et ipsum pascere</p>
<p>Catum solebat plenius. Quid interim</p>
<p>Evenit illi? Fele non mures suo 15</p>
<p>Capiente, partem devorasse comperit</p>
<p>Hoc messis, aliam corrupisse pessume.</p>
<p>
<emph>Ad opera egestas sternit egregia viam</emph>.</p>
<p>
<hi>Priciza XXIV.</hi>
</p>
<p>Pr. Ghladna macka misce lovj.</p>
<p>
<hi>Dva Macka, i dva Segljanina.</hi>
</p>
<p>ſcitâ od raſlizjeh jur ſcetvu spremjenu</p>
<p> Da miscjâ [...] shrane iſbavgljenu</p>
<p>Segljana dva iamt ipomacka svaki hti</p>
<p> Od onih, kjeh mati skoro ista okoti.</p>
<p>Slato ovi hraniga mnech, hitat da misce 5</p>
<p> Nechjemu, kadbiga goijo odvisce.</p>
<p>Dobro on misljasce, er macjak pol gladan</p>
<p> Tarbuh napugnasce miscima svaki dan.</p>
<p>Sctogod dake ù spreme bj jesce stavio,</p>
<p> Sacjuva ù vrjeme prudno proda dio, 10</p>
<p>Drughi ſa domachje ostavi cegljadi.</p>
<p> Ovi, er dosta scgvachje, ò inom ne radj,</p>
<p>Negh sebe kakochje boglje, i macka gostit.</p>
<p> Dogodit nu sctochje gnemuse? Sadchjut rit.</p>
<p>Cim gnegov macjak taj nighda misce hita, 15</p>
<p> Damu iſjesce vaj! vidi i mnogo ſcita,</p>
<p>I dosta isctichjena dachjega van metnut.</p>
<p> Na djela hvagljena nevoglja cini put.</p>
<p>
<hi>Pripov. XXIV.</hi>
</p>
<p>
<hi>Ghladna Macka Misce lovvi.</hi>
</p>
<p>Dvije Macke, i dva Segljanninâ.</p>
<p>Na Strasgiu Seglianni dvije Macke stavviſce</p>
<p> Svôm sgittu sahrani, da lovvu sve Misce:</p>
<p>Jeddanje hranio svû Macku sctednije</p>
<p> Gnù dabi viddio Lovizzu to – prie;</p>
<p>Nittise privarri sctò cinni tad ovvi, 5</p>
<p> I Macka nemari nêgh Misce da lovvi:</p>
<p>Sctoe Sgitta skrovveno, sctò Ciovjek proddoje,</p>
<p> I stoij spremjeno sctò kuchie rad svoje.</p>
<p>Svû macku drughije kô sebbe hranjo</p>
<p> Obbilno, cîm ije sveſctoje skuppio: 10</p>
<p>Da sctose dogoddi? Lovvitti cîm nechie</p>
<p> Tad Macka; nahoddi da sgitta nie vechie;</p>
<p>Usbuddu gristitti sctò Miscij, sctoggodi</p>
<p>
<emph>.</emph>S' nepomgne sctettiti buddesc tôm sgoddi.</p>
<p>"Kad vajmeh umorri Glâd, tugha, Nevoglia,</p>
<p> Cjassomſe rastvorri put Djellâ na bogljâ.“</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F2-25">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F2-25-1">
<head>
XXV.
</head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Tko ceka, doceka.</p>
<p>
<hi> Qui sustinet, obtinet.</hi>
</p>
</epigraph>
<argument>
<p>Aries, Equus, Bos, et Asinus.</p>
</argument>
<p>Aries, Asellus, Bos, Equus famelici</p>
<p>Sterilem per oram quaeritantes pabula</p>
<p>Ibant, fatigatique itinere ad fertilem </p>
<p>Venere campum, laeta quem lactentibus</p>
<p>Spicis tegebat messis; at quo sepibus, 5</p>
<p>Fossaque miseris aditus intercluditur.</p>
<p>Equus, Aries, et Bos alio iere, ut sibi</p>
<p>Victum pararent, inque solitudine</p>
<p>Dum vasta aberrant, e nemore se proripit</p>
<p>Lupus, qui Arietem devorat; at improvidus 10</p>
<p>Dum Bos paludosum meare vult solum,</p>
<p>Defixus haesit in luto; tum Equus fame</p>
<p>Confectus, et jam destitutus viribus</p>
<p>Efflavit animam: solus at qui manserat</p>
<p>Asellus, oram circuibat sedulo 15</p>
<p>Scrobis, siqua aditum forte reperiret sibi,</p>
<p>Contentus herbae durioris stirpibus,</p>
<p>Quae hac, et illac sublegebat: interim</p>
<p>Coelo tonante cum procella turbidum</p>
<p>Fudisset imbrem, campus ille plurimis 20</p>
<p>Natabat undis, quae fluentes undique</p>
<p>Fossam replerunt, aggeremque, laxior</p>
<p>Qua parte tellus, dimoventes herbido</p>
<p>Traxere partem sepium cum cespite,</p>
<p>Scrobem profundam penitus aequantes solo 25</p>
<p>Patiens adivit tunc Asellus commode</p>
<p>Agrum, ciboque se replevit optimo.</p>
<p>
<emph>Ferendo multa consequere commoda.</emph>
</p>
<p>
<hi>Priciza XXV.</hi>
</p>
<p>Pr. Tko ceka, i doceka.</p>
<p>Ovan, Kogn, Vô, i Tovar.</p>
<p>Ovan, Vô, Kogn, Oso po Karsci ighjahu</p>
<p> Ghladni (teſcjak poso) i jescju iskahu.</p>
<p>Od puta umoreni na svarhu svi losce,</p>
<p> Vegljese ſelenj ghdi poglje doghjosce.</p>
<p>Scetvase uſdiſasce mljecn?iem klasima, 5</p>
<p> Ali tù bragnasce uljesti tuſcnima</p>
<p>I potok povechi ù drace, kêsu od svud.</p>
<p> Ovan to videchi, Vô, Kogn idu inud.</p>
<p>Da scto naghju, i pusta mejsta cim obhode,</p>
<p> Vuk garma iſ gusta doleti s' ſle ſgode, 10</p>
<p>Sakla, i ù cjas Ovna, naprjed a Vô poghje,</p>
<p> Mjesta i htech blatovna malsvjestan da proghje,</p>
<p>Ù kalu vas osta ſakopan: kogn poton</p>
<p>Umoran ſadosta od ghlada dospi i on.</p>
<p>Sam Oso do roka ki toga tù stasce 15</p>
<p> Krajem od potoka pomgnivo ghledasce,</p>
<p>Biliſe po srechi kud mogo uvuchi,</p>
<p> Potvarghje griſechi hrecje, i gnim ſcivuchi.</p>
<p>Meghju tô gharmechi buduchise tada</p>
<p> S' vihrom daſc povechi iſlio iſnenada 20</p>
<p>Napuni pogljese od vodâ velizih,</p>
<p> Ù potok kojese toce s' stari' oda svih,</p>
<p>Slabia i ghdie bil ſemglja, one odzjepisce</p>
<p> Nasapa dobar dil, i ugnga uvalisce.</p>
<p>Iſravni kadse put, oso ki ustarpjen bj, 25</p>
<p> Ù pogljese uput uvuce, i ljen nebi</p>
<p>Dobriemse gostit jescjami, hochli vech.</p>
<p>Tko umi uſtarpjen bit, dobrachje on mnoga stech.</p>
<p>
<hi>Pripov. XXV.</hi>
</p>
<p>Tko ceka, doceka.</p>
<p>
<hi>Ovan, Kogn, Voo, i Tovvar.</hi>
</p>
<p>Kogn, Ovan, Voò, Tovar neploddnom po kraju,</p>
<p> Sa pasce nach tadar, laccnisse skittaju:</p>
<p>Usbuddu stupiti k' Livaddi tad ploddnoj,</p>
<p> Sgittomſe kâ kitti, jest urreſ svakki gnoj.</p>
<p>Plotnaioj Ograda s' nemille gnjm ceſti, 5</p>
<p> Htjellibi k' gnoj tada nu ſaman ugljesti.</p>
<p>Ostavvu te kraje Kogn, Ovan, Voo prece,</p>
<p> Drugovdje stuppaje svê svaernu dalecce,</p>
<p>Sa nachi pomochi gorkomu svôm vaju</p>
<p> Po pustom Samochi gladnise skittaju: 10</p>
<p>Gnjh gorrom satjerre sillovit Vuk tadà</p>
<p> Ter Ovna proscderre pohlepna zijech glada</p>
<p>Voò Mlohav ustaje cîm kalom hodditti,</p>
<p> Tuj sabjen ostaje, svaerscechi svê Litti.</p>
<p>Pun tughe, slabbosti, pun svakke Neſrechie 15</p>
<p> Kogn s' hude laccnoſti zaerknuo jest vechie.</p>
<p>Sam Tovar na Svjti, kî sgive, kraj rupâ</p>
<p> Cîm budde hodditti, pomgnivo postupa,</p>
<p>Tôm Miran ù sgoddi nikkomu tusgiſe,</p>
<p> Sctò gaerma nahoddi tvaerdoga, sve grise 20 </p>
<p>Veliki daſc padda niſ hridne prodolli,</p>
<p> Svà tonne Livadda, vodaſe cîm prolli</p>
<p>Napunni svudira sve jamme, vaſ nasâp</p>
<p> Plot, semglju sadira, cinnechi kî rassap.</p>
<p>Livadde cîm sharra bjeſ vodde nemlila 25</p>
<p> Semgliomje tadara sve jamme sravnila.</p>
<p>Tôm Tovar ù sgoddi, da laccnoſ naſitti</p>
<p> Slobbodno dohoddi k' Livaddi pastitti.</p>
<p>"Taerpjetti kî budde slo, tughe, neſrechie</p>
<p> S' pravedne posgjudde, slobbodno sve stechje“.</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F2-26">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F2-26-1">
<head>
XXVI.
</head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> ſaluduje starra Volla ucit orat.</p>
<p>Bovem senem frustra arare institues.</p>
</epigraph>
<argument>
<p>
<hi>Bos senior.</hi>
</p>
</argument>
<p>Aetas senilis haud discendo idonea.</p>
<p>Ut surrogaret alteri, qui perierat</p>
<p>Coemit olim rusticus quidam bovem,</p>
<p>Jugoque posito protinus jussit solum</p>
<p>Adunco aratri sauciare vomere. 5</p>
<p>Cum subito arandi sensit ipso in limine</p>
<p>Rudem; at docendo posse fieri idoneum</p>
<p>Brevi putabat; nilque porro de bovis </p>
<p>Senio rimendum, dum sibi hanc operam videt</p>
<p>Annosiores exhibere strenue. 10</p>
<p>Illi ergo patiens indicare, quo jugum</p>
<p>Subire pacto debeat; quo vomerem</p>
<p>Trahere, deesset ordo ne sulcis suus.</p>
<p>At cum doceri tardiorem agnosceret,</p>
<p>Duro edolabat terga fuste, ac desidem 15</p>
<p>Stimulo premebat: cum tamen nil talibus.</p>
<p>Proficeret, et spes jam perisset funditus,</p>
<p>Video quid istuc, inquit: ad aratrum nisi</p>
<p>Prima ab juventa quis bovem adsuefecerit,</p>
<p>Nequidquam eundem postea instituet senem.20</p>
<p>
<hi>Priciza XXVI.</hi>
</p>
<p>Pr. ſaluduje stara vola ucit orat.</p>
<p>
<hi> Vô star.</hi>
</p>
<p>Podobna ſa uciti njesu stara ljeta.</p>
<p> Rataj ſa staviti na mejsto teleta,</p>
<p>Ki lipsa, kupuje Vola udigl drugoga.</p>
<p> Pod jaram vratmuje sklonio, i obôga;</p>
<p>Da pocne braſditi lemescjom krivime: 5</p>
<p> Pocetzim viditi nu bj u parvime,</p>
<p>Daje on tomu nevjesct, nu ucechjga misljasce,</p>
<p> Ucinit ù mal vjesct dase i on mogasce.</p>
<p>Niti Vô sctoje star, on se strasci temu,</p>
<p> Er vidi da istu stvar cine i starj gnemu. 10</p>
<p>Da?emu, kao vrat podloſcit imasce</p>
<p> Jarmu, i poteſat kao lemesc?, kaſasce,</p>
<p>Ù ljepu da redu svaka braſda ostaje.</p>
<p> Al videch, govidu da pamet tupaje,</p>
<p>Tvardim plechja sada udara sctapom – mu, 15</p>
<p> Ostanom obada a sad bôk tromomu.</p>
<p>Al s' tim necinechi napredka i kakva</p>
<p> I ù vjetar videchi da nada poghje sva.</p>
<p>Sctoje ovo poſnam sad, rece, nam Vola ti</p>
<p> Stara ucise: dokje mlad, trjebgaje uciti. 20</p>
<p>
<hi>Pripov. XXVI.</hi>
</p>
<p>ſaluduje starra Volla uccit orat.</p>
<p>
<hi>Voò Star.</hi>
</p>
<p>"Sa mochi s' stavnoſti s' naukom truditi</p>
<p> Pun krepke jakkosti trjebbaje Mlâd bitti.“</p>
<p>Seglianin cuppjo cîm Volla, do mallo</p>
<p> Gneggaje hottjo stavvitti pod Rallo:</p>
<p>Podobban da nie viddiga vech – krati, 5</p>
<p> Posnaga neummje da joscte oratti:</p>
<p>Bit dachie sadosti podobban zjennjo,</p>
<p> S' gneggovve starroſti nisctaſe ljennjo,</p>
<p>Er vidjett on sljedi, da posso ti cinnu</p>
<p> I starij Goveddi po hittrom naccinu: 10</p>
<p>Ustaerpjen kasgemu kakochie hodditti,</p>
<p> Kad jaram vesgemu, kô Rallo nossitti.</p>
<p>Posnoje nu kada dâe Lesgjak svegh vechi,</p>
<p> Samenga tad badda, bijega niſ Plechi.</p>
<p>Uffagne gubbitti Seglianin svê sljedi, 15</p>
<p> Trud stanne sgjallitti, ter ovvò bessjeddi.</p>
<p>Oratti dokje Mlâd cîm Volla neucciſc,</p>
<p> Starrosmu doghie kad, samanſe ti Mucciſc.</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F2-27">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F2-27-1">
<head>XXVII.</head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Kokosc pje, i na nebbo ghleda.</p>
<p>Gallina bibit, et coelum suspicit.</p>
</epigraph>
<argument>
<p>
<hi>Graculus, et Gallina.</hi>
</p>
</argument>
<p>Gallinam in avium concione coeperat</p>
<p>Crocitante rictu deridere Graculus,</p>
<p>Non quod sit illi vim per via ad nubes via,</p>
<p>Cibumque turpi sueta rimari in luto;</p>
<p>Sed quod, frequenti dum relevat haustu sitim, 5</p>
<p>Nulla absque causa lumina in coelum ferat.</p>
<p>Gallina at illi: porro ineptis, Gracule,</p>
<p>Nam quo impudenter nomine illludor tibi,</p>
<p>Hoc debuissem te vel ipso judice</p>
<p>Laudari, ad haustus ipsa namque singulos 10</p>
<p>Tantisper ad coelum erigendo lumina,</p>
<p>Quorum beneficio bibo, recordor Deûm</p>
<p>Meaeque testes invoco innocentiae.</p>
<p>At tu, (*) qui eorum conspurcasti imagines,</p>
<p>Totiesque ab aris abstulisti munera, 15</p>
<p>Tui facinoris extimesce vindices.</p>
<p>
<emph>Opes qui acervas, nulli sis injurius,</emph>
</p>
<p>Deumque adesse judicem considera.</p>
<p>(*) <emph>Alludit ad fabulam Aesopicam de Corvo </emph>
</p>
<p>aegrotante, et matre, quae in Faerni fabulis est</p>
<p>numero XIII.</p>
<p>
<hi>Priciza XXVII.</hi>
</p>
<p>Pr. Kokosc pie, i na Nebo ghleda.</p>
<p>
<hi>Vran, i Kokosc.</hi>
</p>
<p>Od ptizâ ù skupsctini Vranse jedankrati</p>
<p> ſlim stade nacini' kokosci rugati.</p>
<p>Ne scto nemogasce visoko letiti,</p>
<p> I jescju opchjasce ù ghnusnu ?traſati,</p>
<p>Negh scto beſ uſroci voda kada pie, 5</p>
<p>K' Nebu uſdiſce oci sve dok se napie.</p>
<p>Kom ona: Vrane ti budalisc er s' koga</p>
<p> Mnomse hoch rugati, uſroka, ja s' toga</p>
<p>Hvagljenabi i po tvoj imala sudbi bit.</p>
<p> Er svaki na sark moj marvicjak sctome uſnit 10</p>
<p>Oci uſgor vidisc ti, pomignem se s' tiem</p>
<p> Od Bogov, dobroti po kieh ja piem,</p>
<p>Pravize i kih moje svjedoke ſaſivam.</p>
<p> A ti, ki svakoje gnih kipe, kao dobro ſnam,</p>
<p>Ghnusisc, is' otarâ popade ki ſgrabliv 15</p>
<p> Ghnihovih dil darâ, cekaj gnih na te gniv.</p>
<p>Ti, ki kupisc blago, nikom kriv nebudi,</p>
<p> Mislechi ſa nego, dat Bogh vidi, i sudi.</p>
<p>
<hi>Pripov. XXVII.</hi>
</p>
<p>Kokosc pije, i na nebbo gledda.</p>
<p>Vranna, i Kokosc.</p>
<p>Vrannaje gleddala vech – krati kokosc pit,</p>
<p> Cimiojse rugala, gnoj use bessjeddit.</p>
<p>Lettjetti put nebbi sctò nejmasc ti ceſti,</p>
<p> Cepaergljat sctò tebbi trjebaje sa jesti</p>
<p>Po kolu gnuſnomu, to nie mênn s' cjudda; 5</p>
<p> Ù saerzu jest momu jeddina posgjudda</p>
<p>Snat, k' nebbu sctò gleddasc, usbuddesc kad pitti,</p>
<p>Usroka cîm nejmasc sa tako cinnitti.</p>
<p>Gnoj kokosc: scto luda takoje, Vranno mâ,</p>
<p>Nebjesgim od suda tvojega ja sada,</p>
<p>S rasloghom istijeme prottira sctos menni, 10</p>
<p>Uffachia svè vrjeme bit tvojom u zjenni. </p>
<p>Kadgodse napijem, na nebbo ter gleddam,</p>
<p>Boggôvjm ja svijem svjetli urreſ rasgledam:</p>
<p>Sctò buddem ja pitti, jest millos Bosgija,</p>
<p>Dar gnjhov cestitti pravedna sctoſam ja, 15</p>
<p>Ti rusgisc Boggovve, gnjm gnusisc Prilike,</p>
<p>Osvette gnjhovve strascisse velike,</p>
<p>Smjonna sctò jesi dignutti sve dare,</p>
<p> Kijêm svete nareſi Savjettnik Ottare.</p>
<p>"Kî kuppisc mnosg ſlata, praveddan svegh buddi, 20</p>
<p>Cekatte s' gar plata, Bogh sudaz jest svuddi.“</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F2-28">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F2-28-1">
<head>XXVIII.</head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Uſ suho daervo i sirovo gorj.</p>
<p>Ligna humida cum siccis simul ardent.</p>
</epigraph>
<argument>
<p>
<hi>Silva ardens, et Rubus.</hi>
</p>
</argument>
<p>Gestabat atris pastor in tenebris facem,</p>
<p>Cum forte ventus flare vi qui maxima</p>
<p>Coepit, favillas in propinquum plurimas</p>
<p>Nemus dispersit. Prima flammis pabulum</p>
<p>Suffecit arbor, crispisulcans praepete 5</p>
<p>Flamma arefecit virides cui fulmen comas.</p>
<p>Viciniores quae fuere flebili</p>
<p>Casu dolebant, et sibi, virides licet,</p>
<p>Pariter timebant. Risit hunc Rubus metum,</p>
<p>Tutas viridibus asseverans frondibus. 10</p>
<p>Sed quod ad earum calamitas etiam caput,</p>
<p>Metusque jure pertineret, exitus</p>
<p>Tristis probavit; namque flamma latius</p>
<p>Dum se propagat, uno silva incendio</p>
<p>Exarsit omnis; nec ruinam evadere 15</p>
<p>Irrisor ipse potuit, extrema licet</p>
<p>In parte nemoris separatim consitus.</p>
<p>
<emph>Confusum iniquo saepe justum vidimus</emph>
</p>
<p>Perisse: Fors id caeca concinnat malum;</p>
<p>
<emph>Tu ne merueris, quam exigis, poenam vide.</emph> 20</p>
<p>
<hi>Priciza XXVIII.</hi>
</p>
<p>Pr. Uſ suho darvo i sirovo gorj.</p>
<p>
<hi>Gaj, ki gorj, i Kupjena.</hi>
</p>
<p>Nosech ù tminami [...] pastjer, dmjet tad</p>
<p> Silnimi platami Sjever poce iſnenad,</p>
<p>Ter ù gaj ſanese, ne dalek kie bil,</p>
<p> I po gnim raſnese iſkarâ ne mao dil.</p>
<p>Parvi, ki plamima goj dub dade, oni bj, 5</p>
<p> Komu ures vas svoj kadga udri s' nebi</p>
<p>S' naghlom oghgnevitom silom trjes odnese.</p>
<p> Dubovi bliſcni tom nesrechjom bolese,</p>
<p>I sebise strasce, ſasve da ſeleni.</p>
<p> Gnimase rugasce kupjena, i vamse nj 10</p>
<p>Rece, ſa strasciti, ſeleni erste vi.</p>
<p> Nu da lud nebi ti strah, eto objavi</p>
<p>ſao ù barſo dogoghjaj, er oghagn na svak cjas</p>
<p> Hodechi naprjed, gaj ù jedno gorj vas.</p>
<p>Nit shranit mogose podrugalaz isti 15</p>
<p> ſasve dase pose kraj gaja namisti.</p>
<p>S' nepravim poghinut vidjesmo i prava,</p>
<p> Tô ſle ne jedan put bj cesti oprava.</p>
<p>Ti nastoj, da njesi dostojan ſla onoga,</p>
<p> Usigljen jesi tarpjeti od drugoga. 20</p>
<p>
<hi>Pripov. XXVIII.</hi>
</p>
<p>Uſ suho daervo, i Sirovvo gorrj.</p>
<p>
<hi>Gora usgesgena, i Kupjenna.</hi>
</p>
<p>Po tminni cîm nossi svû ſubglju tad Pastjer,</p>
<p> Mnosg iskaâr raſnossi Dubravvom hud sjevver:</p>
<p>Dub, komu kitte Trjeſ isgorri selenne,</p>
<p> Gorruchje kuscio jes naipaervi plammene.</p>
<p>Okolo kê svudde tuj Gorre strah vechi 5</p>
<p> Priuset gnjh budde pri hudom nesrechi,</p>
<p>Glâſ cjuttje kupjenne: cemuſe straſcite,</p>
<p> Cîm grane selenne; strah svakki tlaccite.</p>
<p>Nu gnjhje dopalla nesrechia ta huda,</p>
<p> Oghgnaſe do malla cîm sterre plam svudda: 10</p>
<p>Nemosge pobbjechi toj sgoddi kupjenna,</p>
<p> Ù mjestu sgivechi skrovittom sadjena.</p>
<p>"S' Slobbnikom vech – krati praveddan poghinne,</p>
<p> Te budde daersgjatti sla Srechia naccine.</p>
<p>Pedepse dostojan da njesi, vîgh dobro, 15</p>
<p> S' grjesimâ sgjallostan kû s' tvijêm jesi obbro.“</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F2-29">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F2-29-1">
<head>
XXIX.
</head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Tko ranno ustaje, vaſ-danmu dobar nastaje.</p>
<p>Surgenti diluculo totus dies feliciter labitur.</p>
</epigraph>
<argument>
<p>
<hi>Rusticus diluculo ad laborem pergens.</hi>
</p>
</argument>
<p>Mos est opificum, maximeque rusticae</p>
<p>Pubis labori mane operam a primo dare:</p>
<p>Nam sic agentes largiora colligunt,</p>
<p>Quam pigriores lucra, quos solet ad opus</p>
<p>Hora evocare tardior. Erat villicus 5</p>
<p>Quidam, educatus optime pago in suo,</p>
<p>Dies in omnes ante lucem surgere</p>
<p>Suetus, sagaci multa qui domi prius</p>
<p>Cura apparabat, mox sibi ut deesset nihil,</p>
<p>Operi admovenda cum manus; victum quoque 10</p>
<p>Secum ferebat, ne quaerendo temporis</p>
<p>Particula pereat. Accidebat interim</p>
<p>Hic saepe, et illis, queis nihil pensi prius</p>
<p>Erat, et qui ad opera seriores venerant,</p>
<p>Inepta ut essent rastra modo, adesus modo 15</p>
<p>Vomer, jugumve frangeretur; saepius</p>
<p>Oblita res aliqua domi: ut verbo omnia</p>
<p>Complectar, interposita erat operi mora.</p>
<p>Fiebat autem, ut quam duobus vix ii</p>
<p>Operam diebus exhibebant, commode 20</p>
<p>Praestaret alter unico. Quae dum vident,</p>
<p>Exemplum ab illo pars secuti surgere</p>
<p>Temporius, et quae sint opus non segniter</p>
<p>Prius parare; sed vetustum plurimi</p>
<p>Servare morem maluere: incommodat 25</p>
<p>Victus at illis difficultas, copia</p>
<p>Rerum affluentes dum labor alios facit.</p>
<p>
<emph>Laboriosis omnia eveniunt bene,</emph>
</p>
<p>Suaeque fructus colligunt industriae.</p>
<p>
<hi>Priciza XXIX.</hi>
</p>
<p>
<hi>Pr. Tko rano uſtaje, vas dan-mu</hi>
</p>
<p>dobar nastaje.</p>
<p>
<hi>Segljanin, ki rano uſtaje na radgnu.</hi>
</p>
<p>Rabotnikâ obicjaj, kadasve od Segljan</p>
<p> Bj ova (ki sctisc ſnaj) ustat na trud ſa ran.</p>
<p>Er tako dobiti oni vechje stjecju,</p>
<p> Negh ki rabotiti kasnie dotjecju.</p>
<p>Dobro odhragnen jedan Rataj ù selu svôm 5</p>
<p> Bj obicjan svaki dan diſatse prid draevom.</p>
<p>On mnoga djelovat prj pomgnj doma radd,</p>
<p>Damu netrjebovat uſbude iscta tad,</p>
<p>Kad ruku imasce na poso staviti.</p>
<p> Brascno isto opchjasce sobome nositi, 10</p>
<p>Daga pak isctuchi nebude dangubit.</p>
<p> Al oni, ki ù kuchi iſpraſni il htjehu bit,</p>
<p>Ili kibi na tegh prem odoznilise</p>
<p> Mallo magn neghli svegh ſgaghjalo gnimbise,</p>
<p>Dvoſubja dabi sad nevagljalo bilo, 15</p>
<p> Tup lemesc kad ter kad, ol jarmo slomilo,</p>
<p>Sobom al kad uſet scto ſaboravili,</p>
<p> I ſa ù kratko sve rjet, posli oli hodili</p>
<p>Gnim ſlo, oli ljenobi: s' toga oni jedva </p>
<p> Ucinili sctobi rabote dneva ù dva, 20</p>
<p>Onbi tô u jedan: njeki tô videchi,</p>
<p>I iſghled tac vrjedan gnegov taj sljedechi,</p>
<p>I oni ustaju jur eto ranie,</p>
<p> I stvari opravgljaju potrebnite prie.</p>
<p>Vechi al dil htjesce darſcjat nacin stari, 25</p>
<p> Ali gnima jesce nestaju, i ine stvari, </p>
<p>Druſima cim trud svoj stvarj od potrebniti'</p>
<p> Cinj ù obilnoj punochi ſciviti.</p>
<p>Trudechîm stvari sve dobro iſlaſe dosti,</p>
<p> I plod oni od svê vade nastojnosti</p>
<p>
<hi>Pripov. XXIX.</hi>
</p>
<p> Tko ranno ustaje, vaſ-danmu </p>
<p>dobbar naſtaje.</p>
<p>
<hi>Seglianin iſ ranna trudechi.</hi>
</p>
<p>Obbiccjan truditi Rabbotnik jest svakki</p>
<p> Iſ ranna s' dobiti, navlaſcto Tesciaki,</p>
<p>Cîm Lottar na Svjeti, kî sa trud nehaje</p>
<p> Isprassne svê Ljetti samani svegh traje:</p>
<p>Seglianin bî jedan, da Semglie svoje orre 5</p>
<p> Obbicjan svakki dan ustatſe prie Zorre,</p>
<p>Urescen s' krepposti kî svakkom bioje,</p>
<p> I posle s' pomnosti nastojo na svoje:</p>
<p>Ù kuchi mnosg stvâri pomgnivo rasredi,</p>
<p> Sa korriſ svû mari, truditi svegh sljedi: 10</p>
<p>Cîm na trud ustanne, s' gar pommoch i prossi,</p>
<p> Sctoe trjebi sa hrane sobbome donoſsi,</p>
<p>Damu iscta nestaje pomgnivo cîm trudi,</p>
<p> Da vrjeme svê traje korisno, kô sgjudi.</p>
<p>Na trudno nahoddi kî lescjah lottri jes 15</p>
<p> Svakkose slò sgoddi, prattiga hud uddeſ:</p>
<p>Rallose slommje, tupise vech-krati,</p>
<p> I Lemmesc vech nie podoban oratti.</p>
<p>Ismislu nacine, da nebi trudili,</p>
<p> I punni lottrine na radgnu hoddilli; 20</p>
<p>Ù zjela sctò tako dva dnevvi coppaju,</p>
<p>Ostali Tescjaki dan jedan istraju.</p>
<p>Pomgnivo kî radi, trudisu kôm milli,</p>
<p> Gneggasu Cegliaddi Mnosg tada sljedili,</p>
<p>Ustalli rannje sctoe trjeba spravvitti, 25</p>
<p> Cîm lottar kô prie trud stanne tlaccitti:</p>
<p>Lottromu na Svjeti tjeskochia dosadi,</p>
<p> Obbilno sgivjeti cîm budde kî radi.</p>
<p>"Dobraſe dogoddi stvar svakka Trudniku,</p>
<p> Obbilni svj ploddi bittichie sa vjku.“ 30</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F2-30">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F2-30-1">
<head>
XXX.
</head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> ſla trava baerſo raste.</p>
<p>Herba noxia cito crescit.</p>
</epigraph>
<argument>
<p>
<hi>Urtica, Carduus, et Palma.</hi>
</p>
</argument>
<p>Urtica mordax, Carduusque spinifer</p>
<p>Sub tempus hyemis prodeuntes ultimum</p>
<p>Terrae feracis e gremio ad miram ut brevi</p>
<p>Proceritatem se tulere, talibus</p>
<p>Palmam increpare, quae surgebat proxima, 5</p>
<p>Coepere dictis: ut duobus heic satam</p>
<p>Te forte ab annis, ampliusve haud dispudet</p>
<p>Crevisse in auras sic pusillam, mensibus</p>
<p>Dum nos ad aequam crescere altitudinem</p>
<p>Binis potuimus! O misellam te arborem, 10</p>
<p>Solique pinguis dedecus! Queis illico</p>
<p>Sic palma reddit forte paulo tardius</p>
<p>Ramis me in altum tendere, id concessero;</p>
<p>Magnis at illam commodis penso moram.</p>
<p>Vos istam adeptae excelsitatem me prius, 15</p>
<p>Boni quid ambae possidetis, dicite:</p>
<p>Manus tu aduris, tuqe pungis pessume.</p>
<p>
<emph>Non quae minori temporis fiunt mora,</emph>
</p>
<p>Sed perpolivit multa quae dies, valent.</p>
<p>.</p>
<p>
<hi>Priciza XXX.</hi>
</p>
<p>Pr. ſla trava barſo raste.</p>
<p>
<hi>Kopriva, Badegl, i Poma.</hi>
</p>
<p>Badzkava Kopriva, i Badegl bodechi,</p>
<p> Kad ſima dospiva, van ſemglje iſhodechi</p>
<p>Uſdighlese ù vrime er kratko biahu</p>
<p> Rjecim Pomu ovime, kâe uſgnih, pezahu.</p>
<p>Kao tebe sram nj, kâsi odi usaghjena 5</p>
<p> Godine od naſad dvi, bit tako malena?</p>
<p>Kod mi, kô vidisc ti, mjeseza dvoja ù tâ</p>
<p> Do tvoga doprjeti moghlesmo uſrasta.</p>
<p>O stabra neboga tebe ki ſao ù cjas</p>
<p>Usaghjen plodnoga poglja bj ſa necjas! 10</p>
<p>Nezknechi ovako odgovori ona gnim:</p>
<p> Javamchju svakako dat ovo, da doznim</p>
<p>Sctogodi rastiti, hitgnu al umiem mû ja</p>
<p> Tû nadomjeniti s' mnnoicem dobrima.</p>
<p>Vi, prj mene koje vicinese do tê 15</p>
<p> Uſdigoste oboje, danumi recite,</p>
<p>Ù sebi dobro kê imate vi, ti ſlo</p>
<p> Oklapivasc ruke, ti bodesc nemilo.</p>
<p>Njesu ona zjegnena, kâ ù barſo tvorisc ti,</p>
<p> Negh kâsu iſhitrena ù dugo s' pomgnosti. 20</p>
<p>
<hi>Pripov. XXX.</hi>
</p>
<p>Sla Trava baerso râste.</p>
<p>Koprivva, Badegl, i Poma.</p>
<p>Pocetkom Proli<abbr>etc</abbr>hia cîm Sima dospjella</p>
<p> Koprivva boddechia s' badegliom râstjela,</p>
<p>Osctrisu liſ prece viſsoko pruſgili</p>
<p> Kâ nebî dalecce Pomuſu korrilli:</p>
<p>Prosclisu dvoe Ljetti, daſi ovdi sadjena 5</p>
<p> Nemosgesc râstjeti, sramotto tlaccena?</p>
<p>Ù baerso mi kada râstemo k' Nebbeſi,</p>
<p> Cîm svijeh Livaddâ Rugh, prikor ti jesi.</p>
<p>Recceijm, mênn nie s' prikora, s' Necjaâſti</p>
<p>Scto râſtem doznije, bogliesu mê laâſti. 10</p>
<p>Vi, koje vissinu stekleste prie menne</p>
<p> Cjut sgiudim istinu kakveste vi zjenne?</p>
<p>Snam gorke da Mukke kuſciate jednako,</p>
<p> Cîm paerliſc ti ruke, ti boddesc opako.</p>
<p>"Sgoddise scto prece, korisno to nie 15</p>
<p> Nêgh slavvu svu stecce scto budde doznije.“</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F2-31">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F2-31-1">
<head>
XXXI.
</head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Medom-se, ne ostom muhe hittaju.</p>
<p>Melle, non aceto muscae capiuntur.</p>
</epigraph>
<argument>
<p>
<hi>Mellis scutula, et aceti lagena.</hi>
</p>
</argument>
<p>In rure multum fertili cum plurimis</p>
<p>Quidam se in horas obsideri singulas</p>
<p>Muscis doleret rusticus, ut excinderet</p>
<p>Id pestis, operam mellis hinc scutula suam,</p>
<p>Illinc aceti promittebat dolium. 5</p>
<p>Ajebat illa: pauculas in assere</p>
<p>Distende guttas: hae sua dulcedine</p>
<p>Illico avidum allicient genus; ab illo at pedes</p>
<p>Vinctos nequibunt expedire glutine</p>
<p>Hoc inquiebat: me sub auras aetheris, 10</p>
<p>A parte supera dimovens operculum,</p>
<p>Profer: siti actae, deceptaeque imagine</p>
<p>Coloris aquei quotquot advolaverint,</p>
<p>Hinc ut sorbillent muscae, ego acidi improvidas</p>
<p>Haustu liquoris enecabo: utrumque agit 15</p>
<p>Simplex agricola: mellis ad guttas videt</p>
<p>Muscas frequenter advolare plurimas,</p>
<p>Praedamque gaudet implicatam haerescere.</p>
<p>In vas aceto mox repletum introspicit;</p>
<p>Raras at intus incidisse comperit 20</p>
<p>Easque tantum quas ferebat impetus</p>
<p>Temere volantes; nam peracer halitus</p>
<p>Late profusus admonebat, ocyus</p>
<p>Illinc refugerent. <emph>Hoc quid exemplum docet?</emph>
</p>
<p>
<emph>Facilius homines, leniter si corrigas, </emph>25</p>
<p>Quam si severe, continentes effici.</p>
<p>
<hi>Priciza XXXI.</hi>
</p>
<p>Pr. Medomse, ne ostom muhe hitaju.</p>
<p>
<hi>Krinza meda, i osta bacviza.</hi>
</p>
<p>Segljan, ki ſcivgljase gnivi na priplodnoj,</p>
<p> Cimese tuſcjasce na muhe, kim nj broj,</p>
<p>Prokletom tragu proch s' jedne strane gnemu</p>
<p> Krinza meda pomoch, bacva osta s' drughemu</p>
<p>Isto obechjavasce: kapglizâ mallo ti, 5</p>
<p> Parvamu vegljasce: na parstu ſahiti,</p>
<p>Sctizizi i na dugoj raſmasci tajchje slas</p>
<p> Pohlepnih muhâ roj vegli doſvat tajcjas.</p>
<p>Al noghe sljepgljene odzjepit nechje moch.</p>
<p> Ozat pak, ti mene (smaknutih ako hoch) 10</p>
<p>Vegljasce Segljanu, pokriv dighnuch odſgar</p>
<p> Stavi na ajblanu: muhe ſcedne tadar</p>
<p>Mnech, dae voda tô ſa pit doletichje,</p>
<p> Mâ gljuchina al uſtô svieh prikositchje,</p>
<p>Segljanin ludjasti, ſa gnim pogoditi, 15</p>
<p> Nacinim teſim hti obimse sluſciti</p>
<p>Na med letit ghleda beſbrojne, i uſciva</p>
<p> Ghdise gnima neda môch dighnut ljepgliva.</p>
<p>Ù sud osta ſa tiem ſaviri, ali malle</p>
<p> On vidi dasu prem unutra upale, 20</p>
<p>I tô one samo, nesmotarno kêbi</p>
<p> Odljetale onamo neopaſne sebi.</p>
<p>Er vapa gnih ista, kâse ù okol chjuti,</p>
<p> Ucj ſcestoka tâ od bacve ubjeghnuti.</p>
<p>Kih blago karaju, i tih moſcdani 25</p>
<p> Lascgnese svighjaju, negh osctro karani. </p>
<p>
<hi>Pripov. XXXI.</hi>
</p>
<p>Medomſe, ne ostom Muhe hittaju.</p>
<p>
<hi>Krinciza Meda, i Cjasci(z)a Osta.</hi>
</p>
<p>Tusgise, jauce Seglianin vech - krati</p>
<p> Da Muhe gnêm suce, nedadu da spatti:</p>
<p>Ostâmu Ciascizza svû pomoch obbechia,</p>
<p>I medda Crinciza, koij obblaâſt jest vechia.</p>
<p>Ovamu govorri: Smiriſe ti sada 5</p>
<p> Tvê saerze nemorri s' gorkoga vêch jadda.</p>
<p>Smaertnoga zijech jeda sa Muhe svaerſcitti</p>
<p> Niſ sctizzu kû Medda bûd kapgliu prollitti:</p>
<p>Cîm k' gnemmu dolettu, zijech gorke nesrêchie</p>
<p> Gnjh smaertnu na sctettu sladdostj mamichie; </p>
<p>Meddachie jestitti; nu vajmeh poslie</p>
<p> Nechieſe sljepiti s' guſnute moch klje.</p>
<p>Ti menne namjsti, bludise pod nebbi</p>
<p> Ghdj vjetriz i koristi donjechiu ja tebbi,</p>
<p>Ostena Cjasciza to gnemmu bessjedddi, 15</p>
<p> Sctò gnemmu nariza, slusciatje sve sljedi:</p>
<p>Cîm koja doleti pit moje kvaſine</p>
<p> Baersochie dospjetti s' sgestoke Gliutine:</p>
<p>Pomaâſti prilika, gnjmbochie tadara</p>
<p> Ludijem velika bit saisto privara. 20</p>
<p>Seglianin s' ludosti cinnitti sve slîdi,</p>
<p> I Muhaâ k' sladdosti cettjatti mnosg viddi.</p>
<p>Raddostan usbudde cîm Muhe sljepjene</p>
<p> Zaerkaju prihude sred krinze Meddene.</p>
<p>Ostenom u sudu vidio jest kada, 25</p>
<p> Ù mnoghom bî cjuddu malloijh da padda:</p>
<p>Smjonno lettechi kîjeh silla satjerra</p>
<p> Ù smaertnoj nesrechi kusciaju cemera,</p>
<p>Er drughe, dalecce kî vognje svud cjutti,</p>
<p> Pobjegnu da prece sillovvò jest gljuti. 30</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F2-32">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F2-32-1">
<head>
XXXII.
</head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Nechje ni pas gole kosti. </p>
<p>Nudum os et canis despicit.</p>
</epigraph>
<argument>
<p>
<hi>Canis, et Avarus.</hi>
</p>
</argument>
<p>Projicere quidam adsuetus e mensa Cani</p>
<p>Ossa, quibus aliquid carnis haeret, victui</p>
<p>Cum se addixisset parciori, ad ultimos</p>
<p>Rodebat apices, nuda mox cani dabat.</p>
<p>Projecta hic avidis adpetebat dentibus; 5</p>
<p>At nil reperiens, quod decerpat, in loco</p>
<p>Linquebat, implens flebili ululatu domum.</p>
<p>Avarus ille adsuefacere novum ad genus</p>
<p>Dum tentat escae, nil edendum praeter haec </p>
<p>Dabat misello. Coeperat sed interim 10</p>
<p>Macrore corpus lurido tabescere,</p>
<p>Fameque lanuguens nec sequi cursu feras,</p>
<p>Nec agere idoneus erat excubias Canis.</p>
<p>Tenacitatis dominus ut vidit suae</p>
<p>Frucuts quis esset subsecutus, utile 15</p>
<p>Ne perdat animal, ossa projicere, ut prius, </p>
<p>Semesa coepit, illiusque industriam</p>
<p>Brevi ad priora devocavit munia.</p>
<p>Honor absque fructu despici ab hominibus solet.</p>
<p>
<hi> Prizica XXXII.</hi>
</p>
<p>Pr. Nechje ni pas gole kosti.</p>
<p>
<hi>Kucjak, i Lakomaz.</hi>
</p>
<p>Njeki, ki s' tarpeſe psu kosti mechjasce,</p>
<p> Mesa pri kimese sctogodi darſcjasce,</p>
<p>Od hranese er dao na sctedgnu, on bijh</p>
<p>Do kraja ghlodao, psu vargo pak bi gnih.</p>
<p>Pohlepnim on tarcech ſgrabgljaih ſubima 5</p>
<p> Al pak nenahodech scto darpit na gnima,?</p>
<p>Tù ih ostavgljasce, pomamjen ſa time</p>
<p> Kuchju napugnasce jaukom bolnime.</p>
<p>On lakom na ovu jescju erga htjasce</p>
<p> Obiknuti novu, golemu mechjasce 10</p>
<p>I tô bj ſa vech dan. Poce marscjaviti</p>
<p> Ucinise ghadan, ni svjeri traſciti</p>
<p>Ni straſgi dâje ghlad, kô prie, cinit vech.</p>
<p> Kâ sljede ovoga rad sctedstva Gospar videch,</p>
<p>ſcivinu da nebi s' tom nepodobnome 15</p>
<p> Iſgubio on sebi korisna sctedgnome,</p>
<p>Gnemu, kô prj mechje kosti ne beſ mesa,</p>
<p>Rabiti ſub ghdjechje imat gnegov cesa.</p>
<p>"Bogliaje pokorra Millosna Gljudimâ,</p>
<p>Nêgh s' osctra prikora nedraghoj kî prima.“</p>
<p>Povrachjen na stara darſcjanstva tac bj pas.</p>
<p> Kâ fajdu ne stvara, tlacite od gljudj cjas. 20</p>
<p>
<hi>Pripov. XXXII.</hi>
</p>
<p> Nechie ni paſ gole kosti.</p>
<p>
<hi>Paſ, i Lakom.</hi>
</p>
<p>Obbiccian s' kupposti sgivietje kî bio,</p>
<p> Gloddoje do kosti, meſobi kad ijo.</p>
<p>Ostallo sctogodbi gneggovvoj najesti,</p>
<p> S' Taerpesse mettobi Psu budde da jesti.</p>
<p>Pohleppan Subimâ Paſ sgrabbi: cîm gledda 5</p>
<p> Da Meſa k' kostimâ nejmasce, pun jeda</p>
<p>Gnjh tadar odmechie ter resgi, savija,</p>
<p> Er lacnoſ odvechie morriga gorkija.</p>
<p>Gospodar cîm sctednj na togha jaoh ucci,</p>
<p> Svakcjasje Pas Mladnij, Bollesga svegh mucci. 10</p>
<p>Zaerkajuch od glada korſ jesciu novvu,</p>
<p> Nemosge svjer tada sljediti po lovvu;</p>
<p>Podobban cinnitti svû strasgiu vech nie</p>
<p> Nittise saercitti nevoglian jur smije.</p>
<p>Pun draghe skupposti Gosparje svê bio, 15</p>
<p> I golle Psu kosti mettnuti sljedio</p>
<p>"Ciovjeku gdje nie koristi na svîti</p>
<p>Cjaâſ svakka samanje tasctachie svegh bitti.“</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F2-33">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F2-33-1">
<head>
XXXIII.
</head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Iſkubi komaru noghu, </p>
<p>zrjeva-musu nadvoru. </p>
<p>Culici pedem erue, eviscerasti.</p>
</epigraph>
<argument>
<p>
<hi>Culex, et Puer.</hi>
</p>
</argument>
<p>Puerum in virenti secubantem gramine</p>
<p>Culex acutis impetebat morsibus:</p>
<p>Blando ille somni defraudatus munere</p>
<p>Manu attentabat explicata elidere.</p>
<p>At promptiore se fuga eripiens culex 5</p>
<p>Vitabat icuts, mox redibat impudens.</p>
<p>Tantillo ab hoste se puer vinci dolens</p>
<p>Ira aestuabat; forte cum in nares tamen</p>
<p>Incautiorem detulisset impetus,</p>
<p>Geminis prehendit dextere unguiculis puer, 10</p>
<p>Captoque coepit dicere: quod aculeo</p>
<p>Tristi immerentem me petisti saepius,</p>
<p>Unum tibi adimo sanguinee pedem Culex,</p>
<p>Quamquam et necandi sit potestas; pars ubi</p>
<p>Tantilla nocui distrahetur corporis, 15</p>
<p>Abito liber. Haec ut audivit Culex,</p>
<p>Res parva certe est pes, ait; vulso at pede</p>
<p>Mihi ipsa pariter viscera evelles, puer.</p>
<p>
<emph>Minimum ab acervo pauperis qui ademerit,</emph>
</p>
<p>
<emph>Huic omne vitae praesidium adimet quoque. </emph>20</p>
<p>
<hi>Priciza XXXIII.</hi>
</p>
<p>Pr. Iſkubi komaru nogu, </p>
<p>
<hi> zrjevasumu na dvoru.</hi>
</p>
<p>
<hi> Komar, i Djete.</hi>
</p>
<p>Djete ù travi millo mekoj cim leſcjasce</p>
<p> Komarga nemilo ſcjaozem pezasce.</p>
<p>On komu se neda san tihi uhititi</p>
<p> Iscte dlanom jeda mogalbiga ubiti.</p>
<p>Pospjescno al od svih komarse uklagnasce 5</p>
<p> Udaraz tieh ſlih, kê sebi on davasce.</p>
<p>Djete od neprjateglja tac malla pridobit</p>
<p> Videchse, ù gnem veglja sarditos poce vrit.</p>
<p>Tù tako naghlo on letech, i beſ svjesti</p>
<p> Djeteta napokon ù noſdrise umjesti. 10</p>
<p>?..on gnega Djete noktichim uhiti,</p>
<p> Suſcgnu rjeci pak tê stade govoriti.</p>
<p>Scto mene nepravo upeknu cesto ti,</p>
<p> Jednu nogu pravo, Cjame ſli, diſcemti,</p>
<p>ſasve date ubiti mogobi, al nechju ja, 15</p>
<p> Kadti budem mao ti dil skubsti, odleti tja.</p>
<p>Kom Komar; svar malla jes moga, al meni sva,</p>
<p> Kadase iſtargala bude, vansu zrjeva.</p>
<p>Ako i mal od slogha uboghu dighnesc ti,</p>
<p> ſcivotamu svoga podporchje vas pasti. 20</p>
<p>
<hi>Pripov. XXXIII.</hi>
</p>
<p>Iskubi komaru noghu, zrjeva-muſu nadvoru.</p>
<p>
<hi>Komar, i Djete.</hi>
</p>
<p>Selennoj na travi cîm djete lesgioje,</p>
<p> Obbrasse kaervavi svê Komar pezzoje:</p>
<p>On prusgi svû ruku sa daga dospije,</p>
<p> Er nochnôm ù Muku podobban spat nie.</p>
<p>Od Maha vech-krati pobjghne dalecce. 5</p>
<p> Terse opet povrati k' gnêm Komar hud prece.</p>
<p>Buddese jedditi, protivnik da taki</p>
<p> Immaga dobitti nemoghuc, nejaki</p>
<p>Ù Nosdrj cîm letti djettetu tadara</p>
<p> Priklognen oſvetti kad hitta Komara 10</p>
<p>Uſe ovvò govorrit: svaerſcit-te vêch moghu,</p>
<p> Hochiute pokorrit kubbechi tvû Noghu</p>
<p>Od menne tad buddi veſelo pobbjechi,</p>
<p> Cîm buddesc, prihudi, slobboddu tvû stechi:</p>
<p>Od tvoga pezzagna josc cjutim bolleſti 15</p>
<p> Kad sladdoſ od Spagna mogaſi htio smeſti.</p>
<p>Ovaku cîm Komar bessjeddu sluscioje,</p>
<p> Noghaje Malla stvâr, nu beſ gne tesckoje</p>
<p>Sgiallostan bessjeddi: cîm Noghu skupstiti</p>
<p> Htiojsi, mâ sljedi josc zrjeva vaditti. 20</p>
<p>"Stvâr Malu tusgnomu kô dignut usbudde</p>
<p> Ù bitchiu jaoh svomu svaerscichie sve trude.“</p>
</div>
</div>
<!-- dovde p u l -->
<div xml:id="F2-34">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F2-34-1">
<head>
XXXIV.
</head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Od pitoma ſeglja taerbuh ne bolj.</p>
<p>A sativo olere non laborat stomachus.</p>
</epigraph>
<argument>
<p>
Capra imprudens in vescendo.
</p>
</argument>
<l>Pertaesa cythisi Capra delicatior,</l>
<l>Salicisque amarae cum saporem gramine</l>
<l>Variare et alio vellet, imprudentius</l>
<l>Cujusque generis coepit herbae fidere.</l>
<l n="5">Hic fronde laeta cum Cicutam rivulo </l>
<l>Leni irrigatam pullulare cerneret,</l>
<l>Immodica coepit aviditate carpere,</l>
<l>Domumque pasta cum rediret, acribus</l>
<l>Sibi sensit exta vellicari morsibus,</l>
<l n="10">Jamque impos ultra progredi petiit solum, </l>
<l>Hac voce semet increpans. Quid stultius</l>
<l>Me potuit esse, quae saporis optimi</l>
<l>Cum plura in esum fida haberem gramina,</l>
<l>Ignotum adedi qua crucior herbae genus?</l>
<l>
<emph>Quorum exploratus rite sit animus tibi,</emph> 15</l>
<l>Commite eorum te fidei, ignotos fuge.</l>
</div>
<div>
<head>
Priciza XXXIV.
</head>
<l>Naulasc propusctana</l>
<l>
<hi>Pripov. XXXIV.</hi>
</l>
<l>Od pitoma Seglia Taerbuh ne bolj.</l>
<l>
<hi>Koſa neraſborna ù hrani.</hi>
</l>
<l>Rasbludna kosizza svû jesciu hottjella</l>
<l> Promjenit; Travizzâ svakkijeh jest jella;</l>
<l>Nesdravvu kraj vira cîm viddi râſtiti,</l>
<l> Pohlepna, beſ Mira pocceje gristitti:</l>
<l n="5">Ù svojoj sittosti k' Toruſe kad vrâti, </l>
<l> Svâ putem sa dosti ciû zrjeva resgiati;</l>
<l>Nemosge hodditti naprjeda, nêgh padda,</l>
<l> Stà sebbe korritti sctò mosge vêch tada:</l>
<l>Jessamli mahnitta ja mogla bit vechie,</l>
<l n="10"> Obbilno svegh sitta beſ straha, beſ smechie, </l>
<l>Posclassam ja jesti nesdravvo sctò menni,</l>
<l> Sctò s' gorkom bolleſti trud dava pakglienni?</l>
<l>"Dae skladdan koga snaſc, sliediga ti prece,</l>
<l> Bjesg koga neposnaſc, bjesg, gnegga dalecce.“</l>
</div>
</div>
<div xml:id="F2-35">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F2-35-1">
<head>
XXXV.
</head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Tries iſ vedra nebba ne pada.</p>
<p> Fulmen coelo sereno non cadit.</p>
</epigraph>
<argument>
<p>
Quercus, et Aquila.
</p>
</argument>
<l>Olim corusco Quercus icta fulmine,</l>
<l>Squallensque siccis dimidia jam brachiis</l>
<l>De parte Boreae cum videret ignibus</l>
<l>Lucere longo tramite aetheriam plagam,</l>
<l n="5">Novo impetendam se timebat fulmine, </l>
<l>Coepitque ab imis succuti radicibus.</l>
<l>Aquila, quae in alto dormiebat vertice</l>
<l>Inustitatis excitata motibus,</l>
<l>Causam timori quid daret, quercum petit. </l>
<l n="10">Huic illa: nescis, quantum ab Aquiloniis malum </l>
<l>In memet oris cuditur? Totam vide </l>
<l>Ardere flammis Arcton: heu! miseram petent</l>
<l>Trisulca rursum tela me irati Jovis,</l>
<l>Penitusque saevis ustulabor ignibus.</l>
<l n="15">Ut novit Aquila, quo timeret nomine, </l>
<l>Sis, inquit, animo jam vacuo ab isto metu.</l>
<l>Ignem quod etenim tu putas, innoxiam</l>
<l>Id esse lucem scito, nec coelo time </l>
<l>Unquam sereno fulmina; at cum videris</l>
<l n="20">Infremere nimbos, perque tractus aeris </l>
<l>Densari opacam nubium caliginem,</l>
<l>Tibi extimesce justius; nam ego Jovi</l>
<l>Horrenda summo tunc ministro fulmina.</l>
<l>
<emph>Pericla vana despice, a veris time.</emph>
</l>
</div>
<div xml:lang="hr" xml:id="F2-35-2">
<p>
<hi>Priciza XXXV.</hi>
</p>
<p>Pr. Tries iſ vedra Neba nepada. </p>
<p>
<hi>Hrast, i Oro.</hi>
</p>
<p>Trjeska od gorusctoga udren Hrast njekada,</p>
<p> Kom nesta od svoga uresa pol tada,</p>
<p>S' Sjeverne erje vidil stranese svjetliti</p>
<p> Ù nochi Neba dil, i oghgnem goriti,</p>
<p>Da udaren zjegnasce, novimchje trjesom bit, 5</p>
<p> I jur pocignasce vas iſadna treptit.</p>
<p>Oro, ki varh hrasta visoka spavasce,</p>
<p> Potresagna na tâ raſbughjen pitasce,</p>
<p>S' cesaje gnem strah ti: komu hrast, Sjeverni'</p>
<p> Tot neſnasc ki iſ mjesti jadmi ide cemerni? 10</p>
<p>Poghledaj Voſeve kê ſovu ſvjeſde ti,</p>
<p> Ù oghgnu strascnu sve onamo gorjeti.</p>
<p>Namechje opet trjes varch Jove sarditi,</p>
<p>I jachju, vaj ſla ceſ! sasvime dospiti.</p>
<p>Kad obaſna od straha Oro uſrok tako lud, 15</p>
<p> Varſ pripas od maha, rece, i vesec bud.</p>
<p>Er scto mnisc onamo daje oghagn, ſnaj da nj,</p>
<p> Nego svetlos samo, kâ nikom ſla cini.</p>
<p>Po vedru nitse ti trjeskovâ strasci ikad,</p>
<p> Negh vihre reſcjati kad cjujesc iſnenad, 20</p>
<p>Sva i vidisc gustima nebesa kadnose,</p>
<p> Prikrisce oblazima, boj tebi p..vose,</p>
<p>Er Jovu strasce ja tad nosim mugne, ſnaj.</p>
<p>Tlac' tascta poghibja, pravihse pripadaj.</p>
<p>
<hi>Pripov. XXXV.</hi>
</p>
<p>Trjeſ is vedra Nebba nepada.</p>
<p>
<hi>Hrâst, i Orrò</hi>
</p>
<p>Trjes jednom udarri Hrâst, spaerscech svê Grane,</p>
<p> Trjesomſe privarri S' Sjeverſke Hrâst strane,</p>
<p>Svudiera cîm viddi svjetlitse po Nebbi,</p>
<p> Smetena prividdi poghibje kê sebbi?</p>
<p>Luddoje sumgnila da Trjes-je nesgoddi, 5</p>
<p> Opetſe straſcila Nesrechnoj jaoh sgoddi:</p>
<p>Krepkijeh s' dno sgilâ pocceſe treſtiti</p>
<p> Ko daje nemila ceſ hochie svaerſcitti.</p>
<p>Viſinom kî spâsce, Tresgna Orla probudi,</p>
<p>Hrâst skladno pitasce, kakavje jad trudi? 10</p>
<p>Gnemmu ona bessjeddi: slo kôse S' Sjeverra</p>
<p> Pripravglia, sad viddi Nebbome svudiera.</p>
<p>Ne viddisc leddena kô Svjesda sad gorri?</p>
<p>Kô siaju s' plamenna Nebbeſki sad Dvori?</p>
<p>Strascimſe da Giove nemetne saerditti 15 </p>
<p> Oghgnene Trjeskove sa[...]svaerſcitti:</p>
<p>Cîm Orro sluscioje scto s' strahom govorri,</p>
<p> Bûd mirna, rekkoje, tvê saerze ne morri.</p>
<p>Oghgnuje prilika kâ svjetloſ neuddi,</p>
<p> Rad straha velika sumgniva nebuddi: 20</p>
<p>S' oblaka zaernoga kad Vikar nekrechie</p>
<p> Is Nebba vedroga tresnuti Trjeſ Nechie</p>
<p>Saercise kad Giove, bjesnose cîm jedi,</p>
<p> Ja trossim trjeskove kad Visgni naredi.</p>
<p>"Ghdje tascta poglubja, tlaccije na Svîti 25 </p>
<p> Istina ghdjeno sija, buddise straſcitti.“</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F2-36">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F2-36-1">
<head>
XXXVI.
</head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Kogaje ſmja upekla, boj-se i guscterize.</p>
<p>A vipera admorsus et lacertum timet.</p>
</epigraph>
<argument>
<p>
Asinus, et Lacertus.
</p>
</argument>
<l>In prato Asellus dum virente roscidas</l>
<l>Attondet herbas, e supino cespite</l>
<l>Fugax lacertus provolavit flexili</l>
<l>Cauda Rudentis leviter adtingens pedem.</l>
<l n="5">Metu ille trepidus celeriter fugam capit: </l>
<l>Contra Lacertus his Asello vocibus</l>
<l>Faciebat animos: tutus hoc mane loco,</l>
<l>Decerpe gramen quam libet; non te dolis</l>
<l>Aggrediar ullis; immo nec noxam queam</l>
<l n="10">Inferre, quamvis id voluntas suadeat. </l>
<l>Ad haec Asellus dicta retinuit pedem,</l>
<l>Metuque posito, quod fugam arripui hinc, ait,</l>
<l>Id absque causa ne fuisse existimes.</l>
<l>Me namque ab illo quo momordit tempore</l>
<l n="15">In hoc eodem dira prato Vipera, </l>
<l>Quodcumque serpit, horreo; suspectaque</l>
<l>Vel ipsa tellus, pono qua vestigia.</l>
<l>
<emph>Qui semel in aliquod incidit gravius malum,</emph>
</l>
<l>Vel minima species hunc pericli territat.</l>
</div>
<div xml:lang="hr" xml:id="F2-36-2">
<head>Priciza XXXVI.
</head>
<p>Pr. Kogaje Smia upekla, boise i guscterize.</p>
<p>
<hi>Tovar, i Guscter.</hi>
</p>
<p>Selenoj Tovar cim na livadi pase</p>
<p> Bjeſcliv-mu prid ocim Guscter objavgljase,</p>
<p>Kise spuse niſ kraj starmen, i teghnu isctom</p>
<p> Nogu ù prolaſaj Tovaru kudom svôm.</p>
<p>Gnega er strah priuse ù biegh plahse dade, 5</p>
<p>Kriepitga on uſe, temu ſborit stade.</p>
<p>Slobodno sljedi ù tom grist mjestu travu ti,</p>
<p> Nechjuteja njedom himbom prihiniti.</p>
<p>Pace i kadabime nukala ſla voglja,</p>
<p> ſla-ti, o Pobratime, nemogu ucinit ja. 10</p>
<p>On govor na tise ustavi, i smetnuv strah,</p>
<p> Scto rece, jatise ù bieghstavih odmah,</p>
<p>Zjeniti ti nemoj beſ uſroka dae tô,</p>
<p> Livadi erme ù toj Smia upeci kruto.</p>
<p>Od tadese boim ja od svega scto laſi 15</p>
<p> Po tlima, i ſemglja, na koj me poraſi,</p>
<p>Snaj, ista da cini sumgnu-mi, po kojoj</p>
<p> Opaſnim nacini' ja stavgljam stupaj moj.</p>
<p>Tko ù tescko upade ſlo kegod od pria,</p>
<p> Samaga pripade sjeda od poghibia. 20</p>
<p>
<hi>Pripov. XXXVI.</hi>
</p>
<p>Kogaje Smja upekla, boj-se i Guscterize.</p>
<p>
<hi>Tovar, i Guscteriza.</hi>
</p>
<p>Livaddom svudjera cîm paſe Magarre,</p>
<p> Ochjuti Gusctera kod Noghe tadare,</p>
<p>Pobbjesge dalecce, morriga strah pravi</p>
<p> Gusctermu nù recce – Strahomſe rastavvi:</p>
<p>Nukame chjud huda, da tebbi nauddim, 5</p>
<p>Da sgivesc beſ truda, pravedno nu sgjudim,</p>
<p>Da gaerma grijesc ti slobbodno po Gorri,</p>
<p> I niscta na Svjti da saerze tvê morri.</p>
<p>Ustavvi stuppaje svê Tovar, i recce,</p>
<p> Plasciva Chjud mâje, sctò bjesgim dalecce: 10</p>
<p>Upekla kad Smja jest menne gnekada,</p>
<p> Semgliomſe scto svija, strascime josc sada;</p>
<p>Ovvo isto josc mjesto, gdje stojim, govorri,</p>
<p> Plascime jaoh cesto, strahom-me svegh morri:</p>
<p>"Kî tusgian upoje k' Slu mnoghu jedan-krat 15</p>
<p> Najmagne Slo koje buddega pripaddat.“</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F2-37">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F2-37-1">
<head>
XXXVII.
</head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Cemuje babbi ſaerzalo?</p>
<p>Quid anui cum speculo?</p>
</epigraph>
<argument>
<p>
Anus, et Speculum.
</p>
</argument>
<l>Quaedam, virentis cui juventae gratia,</l>
<l>Formaeque splendor pristinus defluxerat,</l>
<l>In speculo ut oris effigiem adspexit sui</l>
<l>Longe illi absimilem, quam solebat junior</l>
<l n="5">Videre, vitri suspicans in extima </l>
<l>Haerere facie quid caduci pulveris,</l>
<l>Pulchre expolivit, ut quod optat redderet.</l>
<l>Detersum at iterum consulens, imaginem</l>
<l>Sibi reddi eandem sensit, albicantibus</l>
<l n="10">Sparsum capillis sinciput, tum pallidas </l>
<l>Utrinque malas, atque rugis asperas.</l>
<l>Cum se haud putaret illa formae ejusmodi,</l>
<l>Qua se videbat exhiberi, irascier</l>
<l>Incoepit speculo, mentiensque dicere;</l>
<l n="15">Injuriaeque dum minatur addere </l>
<l>Damnum, puella per foramen intuens</l>
<l>Speculi immerentis sic tacita doluit vicem:</l>
<l>Genius profecto te malignus foeminae</l>
<l>Objecit isti, stulta quae vitio tibi</l>
<l n="20">Vertit, senecta quod unice peccat sua. </l>
<l>
<emph>Cultum juvenibus convenire corporis</emph>
</l>
<l>Fabella docuit; at senes exquirere</l>
<l>Debere solida queis nitet animus bona,</l>
<l>Veramque in illis collocare gloriam.</l>
</div>
<div xml:lang="hr" xml:id="F2-37-2">
<p>
<hi>Priciza XXXVII.</hi>
</p>
<p>Pr. Cemuje babi ſarzalo?</p>
<p>
<hi>Baba, i ſarzalo.</hi>
</p>
<p>ſcena, koj ſcivochja nestade mladosti,</p>
<p> Parva i svjetlochja jur proghje ljeposti,</p>
<p>Ù ſarzalu svojga videch liza sliku</p>
<p> Doba nakon mnoga prem onoj raſliku,</p>
<p>Koju ona opchjasce vidjet, kad bj mlada, 5</p>
<p> S' iſvanske sumgnjasce strane da prah pada,</p>
<p>Sirjahni oni prah, i hitio dase zkla,</p>
<p> S' togaje ona od mah od svudga ocistila,</p>
<p>Da bude kaſati scto ſcjudi. Tac cista</p>
<p> Onagase hvati, al vidje dase ista 10</p>
<p>Gnoj slika prikaſa, tjeme sjedinami</p>
<p> Puno, od obraſa bljedilo s' vrazkami.</p>
<p>Nezjenech, takav gnoj da slika biasce,</p>
<p> Kakvase ù zaklenoj ploci toj kaſasce,</p>
<p>Pocese sarciti ſarzalu, i ſvatiga 15</p>
<p> Laſciva, i jur priti ruſcno iſgharditiga.</p>
<p>Kroſ ſcjortu virechi Dikliza njeka tô</p>
<p> Sarzala i ſcjalechi nedostojna udes ſô</p>
<p>Na ovu ces ſla-te namjeri, govori</p>
<p> Sama sobom, kate [...] prikori, 20</p>
<p>Cim staros korit svû imalabi, i suhar.</p>
<p> Doksi mlad napravu sljedi; a kadsi star,</p>
<p>Stavna dobra, s' kima resise duh iscti,</p>
<p> I pravu ù gnima postavi slavu ti.</p>
<p>
<hi>Pripov. XXXVII.</hi>
</p>
<p>Cemuje Babbi Saerzalo.</p>
<p>
<hi>Babba, i Saerzalo.</hi>
</p>
<p>Kad Babba Mladdosti s' Zvjetkomſe raſdjeli</p>
<p> I s' hude starroſti Pramjoje vêch bjeli:</p>
<p>Saerzalo jest kada gleddala: - Ghdje menni</p>
<p> Jest Ljeppos? – Napadda da praha nagn zjeni,</p>
<p>Nu kadar occiſti gleddajuch opeta 5</p>
<p> Svoj prikor viddi iſti, gorkoje ki smeta.</p>
<p>Sramotte svê sljede, nevoglia svâ prava,</p>
<p> Obbrasse cîm bljede naſira braſkava.</p>
<p>Gnoj erbo Prilika priasgna nie bila,</p>
<p> Jest s' jeda velika Saerzalo rusgila: 10</p>
<p>To ciuje Dikilzza, scto Babba prikorri,</p>
<p> Millosna ter liza Saerzalu govorri: </p>
<p>Rugajse ti Sgeni, korrite kâ dosti,</p>
<p> Da krivſi ti zjeni s' gne tescke staroſti.</p>
<p>"Pristojna Mladu jes svà skladdnoſ na Svjeti, 15</p>
<p> Nêk iscte bogliu ceſ, starresu kôm Ljetti,</p>
<p>Er redom naravvi, smaert nie dalecce,</p>
<p> Usrokmu bud pravi, da slavvu sgar stecce.“</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F2-38">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F2-38-1">
<head>
XXXVIII.
</head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Nije plemena do slavna imena.</p>
<p>Nulla generis nobilitas nominis claritatem adaequat.</p>
</epigraph>
<argument>
<p>
Musca, et Apis.
</p>
</argument>
<l>Elata vanis impudenter dotibus </l>
<l>Illustre avorum Musca jactabat genus:</l>
<l>Ego, inquiebat, gens beata ut divitum,</l>
<l>Traduco laetos nobili in otio dies,</l>
<l n="5">Affluo deliciis, luxuique indulgeo, </l>
<l>Moror inter aulas principum, atque regia</l>
<l>E mensa opimis affatim vescor cibis,</l>
<l>Genasque libo matronarum eburneas.</l>
<l>Haec elocuta, parvulo in electri globo</l>
<l n="10">Formicae corpus nigricantis integrum </l>
<l>Lucere vidit, quae laboris strenui</l>
<l>Insigne, donec vixit, exemplar fuit.</l>
<l>Superba coepit vile tunc contemnere</l>
<l>Animal, quod humili semper alvum ingloriam</l>
<l n="15">Solo traxisset, atque insuavem, pauperis </l>
<l>Ritu, vulgari vitam tolerasset cibo.</l>
<l>Haec garrientem forte tum praetervolans</l>
<l>Avidis hirundo faucibus deglutiit,</l>
<l>Suique generis modo celebratum decus</l>
<l n="20">Obscurae in alvi condidit recessibus. </l>
<l>Sic illa periit, quodque restat, unice</l>
<l>Memoria fastus est invisi: at inclytam</l>
<l>Post se relinquens nominis famam sui</l>
<l>Formica vivit succini in pellucida</l>
<l n="25">Inclusa lacryma, regiae splendor domus. </l>
<l>
<emph>Qui genere digna nobilis non gessit suo,</emph>
</l>
<l>Obscurus moritur; virque saepe ignobilis</l>
<l>
<emph>Virtute nomen clarum acquisivit sibi.</emph>
</l>
</div>
<div xml:lang="hr" xml:id="F2-38-2">
<p>
<hi>Priciza XXXVIII.</hi>
</p>
<p>Pr. Nie plemena do slavna imena.</p>
<p>
<hi>Muha, i Mrav.</hi>
</p>
<p>Beſocno tasctima Muha uſch?ogljena, </p>
<p> Dicise dobrima, i tragom plemena.</p>
<p>Ja, vegljasce, kao ti narod od blaſceni'</p>
<p> Bogataz ù lasti provodim moje dni.</p>
<p>Svim meu raskoscjami obilno ſcivem ja. 5</p>
<p> Sveghme i ù polacjami vidjeti jes kraglja,</p>
<p>Gostimse pretilo s' tarpeſe gnihove,</p>
<p> Gospam lize ù bilo i dajem zelove.</p>
<p>Kad rece ova, zjelo mravka zarnomasta</p>
<p> Ù Oksanu tjelo svjetlo vidje ù cjas tâ, 10</p>
<p>Mravka, dicni kie iſghled truda bio,</p>
<p> I ſa lâs ſnao nie, svesctoje ſcivio.</p>
<p>Svjerizu tlacit stao tad rjecim oholnim,</p>
<p> Erese priprosta smuzala bj po tlim,</p>
<p>I ſcivot er vas svoj (sctoje ubogu slicno) 15</p>
<p> Jesci ò potisctenoj provede nedicno.</p>
<p>Tù tako tlapa cim ludo, po nesrechi</p>
<p> Lastoviza s' naghlim krilim doletechi</p>
<p>Kgljunomju eto hita, i diku hvagljenu</p>
<p> Mal pri plemenita od roda i istu gnu 20</p>
<p>U tmastu tarbuha propast ſakopaje.</p>
<p> Tako dospje muha, i ino neostaje</p>
<p>Od gne, negh spomena marſechja hvastanja.</p>
<p> A mravku imena glas svud beſ prustanja</p>
<p>Leti, ù Oksanu ſatvoren er on jes 25</p>
<p> Veglja kraglja ù stanu, svoga krasna ures.</p>
<p>Kuchje i od plemenite tkogodje iſrod, tmast mre,</p>
<p> Cesto a imenite cini krepos sebre.</p>
<p>
<hi>Pripov. XXXVIII.</hi>
</p>
<p>Nie plemena do slavna immena.</p>
<p>
<hi>Muha, i Pcella.</hi>
</p>
<p>Ispraſnom nadmena bî Muha vrjednosti,</p>
<p> Svojega plemmena hvaliſe sa dosti:</p>
<p>Prohoddim rad srechie veselo dni moje,</p>
<p> Usgivam odvechie pridraghe pokoje;</p>
<p>Mè Plemmſtvo potlacci pristojno sctò nie, 5</p>
<p> Ù Banſkom Polacci pribivam cestje;</p>
<p>Isctami nestanne srechnaſam udessa,</p>
<p> Davami svegh hrane kraglevſka Taerpessa,</p>
<p>Obhoddjm Obraſse liepijeh Gospojâ</p>
<p> Nacinnit omraſse posgjuda jest moja. 10</p>
<p>Cîm ovvo govorri, tuj Mrava rasgleda</p>
<p> Kôm Tjelo satvorri krugh svjetal: Isgleda</p>
<p>Svakkomu kî bio hrabrenna rad truda,</p>
<p> Dokleje sgivjo prattiga ceſ svuda</p>
<p>Rusgnomu govorri na nacin svoj himben, 15</p>
<p> Semgljomſe, prikori, scto vuce potiscten,</p>
<p>Da svega nestane, nejmaſce da ceſti,</p>
<p> Aerghiavve da hrane sillovvan isjesti:</p>
<p>Cîm Muha bessjedi, cîm tako sgjamori,</p>
<p> Cjoppa gnu sljedi, smaertnoje ter morri: 20</p>
<p>
<emph>.</emph> Nesrechno dospije, hvagljena s'gnôm vlaâſti,</p>
<p> K' utrobbi sabbje Cjoppa gne cjaâſti.</p>
<p>Scto vajmeh ostaje! Maerſechia spomena,</p>
<p> Saplati cîm vaje slavnoga plemmena.</p>
<p>Glaſsovit do vjka Mravakchie sgivjeti, 25</p>
<p> Gneggovva cîm Slikka pribiva na svjeti.</p>
<p>"Kî svoga plemmena Svjettlosti ne cjaâſti</p>
<p> Ti Ciovjek immena bittichie svegh tmaâſti.</p>
<p>Potiscten krepposti svê sterre dalecce,</p>
<p> Kad sebbi sa dosti na Svjetu cjaâſ stecce.“ 30</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F2-39">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F2-39-1">
<head>
XXXIX.
</head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Bogljeje doch kasno na goſbu, </p>
<p>nec ſaran na (*) kavghu.</p>
<p>Praestat venire sero ad convivium, </p>
<p>quam cito ad jurgium.</p>
</epigraph>
<argument>
<p>
Canis discerptus a sociis.
</p>
</argument>
<l>Sedare possent ut aliquo famem cibo,</l>
<l>In partem abierant oppositam Canes duo:</l>
<l>Hic recta in agros pergit, et dum lumina</l>
<l>Acuta vertit quaquaversus, avio</l>
<l n="5">Quosdam videre in nemore se putat canes, </l>
<l>Ad quos anhelo cum venisset spiritu,</l>
<l>Semesae opimis dapibus epulantes ovis</l>
<l>Invenit; utque parte et ipsi contigit</l>
<l>Vesci residua, se beatum credidit,</l>
<l n="10">Quod finem ad ipsum venerit convivii, </l>
<l>Tantum refectus, edomita ut fames foret.</l>
<l>Alter macellum destinarat ingredi</l>
<l>Canis, viamque dum capessit impiger,</l>
<l>Et ipse in alios forte tum incurrit canes,</l>
<l n="15">Cauda reperta qui bovina coeperant, </l>
<l>Quis illam haberet, acriter contendere.</l>
<l>Hi, quod metuerent, ne petitor hic quoque</l>
<l>Novus se in illos immisceret, maximo</l>
<l>Omnes in illum convolantes impetu</l>
<l n="20">Dorsum cruento conscidere vulnere. </l>
<l>
<emph>Ubi quos serentes adspicis rixam, fuge,</emph>
</l>
<l>In te furoris tela ne vertant sui.</l>
</div>
<div xml:lang="hr" xml:id="F2-39-2">
<head> Priciza XXXIX.
</head>
<p>Pr. Bogljeje doch kasno na goſbu,</p>
<p>negh ſa ran na kavghu.</p>
<p>
<hi>Pas raſdarpjen od druſieh.</hi>
</p>
<p>S' jescjom ghlad dabi kom moghli ſajaſiti, </p>
<p> Dva stranom raſlikom videse psa iti.</p>
<p>Put livadâ jedan ſelenihse odpravglja,</p>
<p> I ſghled ù scto na stran' on svaku upravglja,</p>
<p>Ù gaju vidjeti damuse puta van </p>
<p> Pse njeke, k' gnim leti, i doghje ſapiehan.</p>
<p>Na goſbi nagheijh Ovze, na pol kâju</p>
<p> Jur iſjedena od gnih, al er i gnem daju</p>
<p>Ostatka jesti tâ sebe srechna ſvoje,</p>
<p> Na svarhu obilata obroka er doscioje, 10</p>
<p>Pokli s' tim nasiti milese do voglje.</p>
<p> Pas naumi otiti drughi, ghdise koglje,</p>
<p>I cimse nezknechi uputi, eto na pse</p>
<p> Njeke po nesrechi i on namjerise,</p>
<p>Koise goveda ſa rep stasce klati, 15</p>
<p> Od gnihga ki jeda sam sebi prihvati.</p>
<p>Oni, er strahihje, meu gnim dase i ovi</p>
<p> Umjescjat neustie pridoſcjalaz novi,</p>
<p>Svi skupno na gnega ſcesrozi? udarisce,</p>
<p> I vas, cim darpega, harbatmu iſranisce. 20</p>
<p>Meu sobom ſarate kadse ki, i srjecese,</p>
<p> Bjeſci, dase na te gnihov bjes ne otrese.</p>
<p>
<hi>Pripov. XXXIX.</hi>
</p>
<p>Boglieje doch kaſno na Gosbu, </p>
<p>negh saran na kavghu.</p>
<p>
<hi>Paſ raskinnut od Drugovaâ.</hi>
</p>
<p>Da Moghu nach Hranu, svê smirech laccnoſti,</p>
<p> Na drughu Psi stranu poghiosce s' haerloſti.</p>
<p>Jedanſe cîm morri nach travne Livade,</p>
<p> Dva kucka po Gorri vidjetmu jest tade,</p>
<p>Pohleppan dohoddi k' gnjm tada: daerpitti 5</p>
<p> Polu-Ovze nahoddi, kê budde jestitti:</p>
<p>Blasgena sa dosti sebbeje zjennio,</p>
<p> Oggloddat cîm kosti nieſe ljennio.</p>
<p>K' komardi drughje tad poscio, cîm ſretta</p>
<p> (Pristupit nesmije) saerdittâ dva Psettâ: 10</p>
<p>Volovvom nemillo daerpusse na kudi,</p>
<p> Cjebi to bilo pohleppan Paſ trudi.</p>
<p>Cîm novvi pristanne Paſ, gnegga gleddaju,</p>
<p> Smaertnemu tad? ranne nemillo davaju.</p>
<p>"Bjese kogodi, stoj s' mirom, ne teghni, 15</p>
<p> Da ti se nesgoddi Slò koje, pobjeghni.“</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F2-40">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F2-40-1">
<head>XL.</head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Cjasna haglina sramote nepokriva.</p>
<p>Honesta vestis non contegit infamiam.</p>
</epigraph>
<argument>
<p>
<hi>Musca, et Apis.</hi>
</p>
</argument>
<l>Stat Musca quaedam, quam viridis ornat color</l>
<l>Contemperatus aureo, pulcherrima </l>
<l>Videri, at aliis et figura, et moribus</l>
<l>Cognata muscis; propriumque huic insuper</l>
<l n="5">Id est, ut olido, quo nutritur, a fimo </l>
<l>Nunquam recedat. Haec volantem cominus,</l>
<l>Florumque capita delibantem Apiculam</l>
<l>Ut vidit atro concolorem pulveri,</l>
<l>Tune, inquit, habitu corporis sic lurido</l>
<l n="10">Audes venustis insidere floribus? </l>
<l>Id me deceret aequius, cui divitis</l>
<l>Smaragdi ab omni parte se adjungit nitor.</l>
<l>Exasperata sic superbis vocibus</l>
<l>Apis, dabo, inquit, non venustam corporis</l>
<l n="15">Mihi adeo formam, nec colores vividos; </l>
<l>Flores at illus nil curant, et surgere</l>
<l>Hinc mellis etiam me liquidi partem sinunt,</l>
<l>Quod in beata congero alvearia.</l>
<l>At tu, quae nitidis exornata vestibus</l>
<l n="20">Contemnis alios, ne putato contegi </l>
<l>Tuam sub illis posse turpitudinem;</l>
<l>Nam qualem accedas ad dapem, ipse odor docet.</l>
<l>
<emph>Quibus indecora dignitas adjungitur,</emph>
</l>
<l>Fabella in illos maxime haec quadrat viros.</l>
</div>
<div xml:lang="hr" xml:id="F2-40-2">
<p>
<hi>Priciza XL.</hi>
</p>
<p>Pr. Cjasna haglina sramote nepokriva.</p>
<p>
<hi>Muha, i Pcela.</hi>
</p>
<p>Njekoja jest Muha kû ljepo ſelena</p>
<p> Rese odasvud ruha, kanosu i ſlachjena.</p>
<p>Vidjeti ljepaje, rodjakigna ali svim</p>
<p> Druſiem onaje muhami ostalim.</p>
<p>Slika, i chjud istaje, al te osobnosti 5</p>
<p> Jest ova da staje na ghnus, kimse gostj.</p>
<p>Pcelu ona videchi, koj-je od ſemljge pomas, </p>
<p> Tù bliſu letechi, ghdi sisa iſ zvjecha slas,</p>
<p>Tot-li ti, koj tmasto tacje (rece) lize,</p>
<p> Smiesc na ljepo tô sjedati zvjetize. 10</p>
<p>Pristojal tô meni bogljebi, kojoj jes</p>
<p> Pristao ſeleni odasvud taj ures.</p>
<p>Na govor oho tâ Pcelase raſgljuti.</p>
<p> Da ljeposmi data nj, rece, dachjuti,</p>
<p>Ni ù tjelu da se mom te ſcive pomasti 15</p>
<p> Nahode, kêsu ù tvom; al ſa tê ochjasti</p>
<p>Nadvorgnje zvjeche iscta nehaje, i med-mi dà</p>
<p> Vadit, da ù uliscta nosimga mâ ureda.</p>
<p>A ti ù svjetloj toj haglini, kâ druſih</p>
<p>Tlacisc, zjenit nemoj sctichjena dasi od gnih, 20</p>
<p>Sramote i ostati mogu tvê da ù tminah,</p>
<p>Na kû er jescju ti pristupasc, kaſce dah.</p>
<p>Kjeh nedostojno cjas-se kagod prima,</p>
<p> Scpota ova dostojno prikaldase gnima.</p>
<p>
<hi>Pripov. XL.</hi>
</p>
<p>Cjaâſna Haglina sramote nepokriva.</p>
<p>
<hi>Muha – Brezzuglia, i Pcela.</hi>
</p>
<p>Jest Muha ſelenna s' slatnome pomaâſti,</p>
<p> Kû ljeppoſ zjegniena nad Muhaâm svijem cjaâſti</p>
<p>Drughijem slicnaje Prilikom, Naravvi,</p>
<p> Gnoj kalo Hranaje, na gnemmu borravi.</p>
<p>Cîm gledda Pcelizzu naerh zvjechiâ gdje sjeddi, 5</p>
<p> Zaernomu gne Lizu scjallechje, bessjeddi:</p>
<p>Halavva ti Tjela, beſ slavve, beſ srechie</p>
<p> Smjonno sctôs sjella Miriſsno na Zvjechie?</p>
<p>Pristojno to menni bilobi sa dosti,</p>
<p> Kô draghi Cameni cîm Mêſu Svjettlosti. 10 </p>
<p>Ohollâſt velika tvâ , recce Pcelizza,</p>
<p> Scto nie Prilika mâ ljepa, ni Lizâ,</p>
<p>To menni nebrani k' zvjechizu siestitti,</p>
<p> Blagome zvjet hram, s' sladostîm naſitti</p>
<p>Napunnim uliſctâ slatkoga ja Medda, 15</p>
<p> Halavva, neciſta ti sgiveſc beſ reda:</p>
<p>Gnuſnomu po kalu Brezzuglie cîm lettu,</p>
<p> Utjehu ne Malu donossim ja Svjetu.</p>
<p>Tvâ saman obbuchia srammotte sa skritti,</p>
<p> S tobbommje jad, Smuchia? dôk buddesc sgîviti, </p>
<p>Poganna beſ cesti nedavaſc koristi</p>
<p>Sctò buddesc ti jesti Smrâd kasge necisti.</p>
<p>"Kê cjaâſti, kê slavve dostojan ko nie,</p>
<p> Nêk Isgled mêprave Pricize sad sctje.“</p>
</div>
</div>
<closer>
Svaerha
Pripovjesti umjettnijeh Drughijeh kgnigaâ.</closer>
</div>
<div type="poesis-liber" xml:id="F3">
<head>FABULARUM
LIBER TERTIUS</head>
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F3-0">
<head>PROLOGUS
AD JUNIUM DE RESTI.
</head>
<argument>
<p>Auctor, et Junius colloquentes.</p>
</argument>
<l>AUCT.Hoc destinavi quod libello terminum</l>
<l>Operis habere, Moecenatis nomine</l>
<l>Ut insignitus prodeat, te exposcere</l>
<l>Illi in patronum, docte JUNI, cogito.</l>
<l n="5">Si forte dicas, quod frequentes ostia </l>
<l>Pulsant clientes, publicisque est insuper</l>
<l>Tibi occupatus animus in negotiis,</l>
<l>Utrumque credam; nec tamen desistere</l>
<l>Mens est proposito: te profecto valdius</l>
<l n="10">Rogare pergam, donec expugnavero. </l>
<l>JUN.Tuus quid iste, dic, Libellus continet,</l>
<l> Meo quem velles evulgatum nomine?</l>
<l>AUCT.Agis patroni more mecum, admittere</l>
<l>Causam abnuentis, cognitam ni habeat prius:</l>
<l n="15">Risum moventes fabulas hic habet liber, </l>
<l>Illumque rebus ludicris refercii:</l>
<l>Quanti est laboris adnuere? JUN. Res si habet ita,</l>
<l>Praefige nomen his meum; post seria</l>
<l>Hac recreabo lectione spiritum.</l>
<l>AUCT.Bene inquis; arcus namque ut frangetur cito,</l>
<l>Quem tensum habueris semper; at longo tibi,</l>
<l>Hunc si relaxes, est futurus usui,</l>
<l>
<emph>Sic </emph>(*)<note>(*) Phoed. Lib. <num value="3">III</num>. Fab. XIV.
</note>
<emph>ludus animo debet aliquando dari,</emph>
</l>
<l>
<emph>Ad cogitandum melior ut redeat tibi.</emph>
</l>
</div>
<div xml:id="F3-01">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F3-01-1">
<head> I. </head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Star vuk pasja (*)<note>(*)<emph> Vox Arabica</emph>, irrisionem<emph> significans in hoc
Illyricum irrepsit adagium.</emph>
</note> maskara.</p>
<p>Lupus senior a canibus irridetur.</p>
</epigraph>
<argument>
<p>Lupus senior, et Canes.</p>
</argument>
<l>Lupus senecta factus imbecillior</l>
<l>Oves praedari cum nequiret amplius,</l>
<l>Quicumque pagis incolebant proximis,</l>
<l>Suosque soliti ducere ad pastum greges</l>
<l n="5">Inusitato gestiebant gaudio; </l>
<l>Metuque vacui ipsi otiabantur canes</l>
<l>Ovile circum: utque impotenti illudere</l>
<l>Quaedam est voluptas tristis adversario,</l>
<l>Id ut peragerent, in nemus se plurimi</l>
<l n="10">Canum tulere, jamque pene inedia </l>
<l>Enectum, et aegros vix trahentem artus solo</l>
<l>Sub rupe scabra reperiunt: tun' scilicet</l>
<l>Olim tremendus hostis ille es, inquiunt, </l>
<l>Qui nos ovilis ab aditu ut te longius</l>
<l n="15">Cura arceremus vigili, tot traducere </l>
<l>Noctes ad imbrem perpulisti, et frigora?</l>
<l>Aures acutis vellit interim hic dentibus,</l>
<l>Petulans in humeros alter insilit, in os </l>
<l>Summa micturit ille contumelia.</l>
<l>Impune faciunt cuncta, namque abest vigor.</l>
<l>Tunc ille: oportet haec feram, cum me gravis</l>
<l>Senecta vestri fecerit ludibrium.</l>
<l>
<emph>Haec impotentes fabula admonet senes,</emph>
</l>
<l>Praesertim in alios qui fuere injurii,</l>
<l n="25">
<emph>Duras et ipsi ut aequius tolerent vices, </emph>
</l>
<l>Irrisuique caeterorum se parent.</l>
</div>
<div xml:lang="hr" xml:id="F3-01-2">
<p>Kgnighe Trechje</p>
<p>
<hi>Prizica I. </hi>
</p>
<p>Pr. Star Vuk, pasja maskara.</p>
<p>
<hi>Vuk star, i Psi.</hi>
</p>
<p>Er staros ucini jur Vuku oslabiti, </p>
<p> I mochjan vechje nj on Ovze pljeniti,</p>
<p>Ratajâ svesctoje po selim bliſcnime,</p>
<p> Vode ovze ki svoje livadam travnime, </p>
<p>S' uſroka togase mnogo radovahu. 5</p>
<p> Psi isti, er osctase vechje ne strascjahu,</p>
<p>Uſ obor bestuſcni veselose igraju:</p>
<p> I kako, kad tuſcni protivni kje ù vaju</p>
<p>Njeka rugatmuse nasladje nemilla,</p>
<p> Psetâ ù lugh tisnuse, da tô tvorj silla. 10</p>
<p>Pod krovomga hridi skoncjana s' nejesce</p>
<p> Nahode, mlohav ghdi jedvase poteſce</p>
<p>Neprjategl totsi ti on strascni, velemu,</p>
<p> Koga ſa darſcjati od nas na dagljemu,</p>
<p>Tolikrat bdismo mi, i kieh usili ti 15</p>
<p>Na daſcdu, i ſimi ſlih nochi ogristi?</p>
<p>Meghju tô osctrima uho ovi skubemu</p>
<p> Nemillo ſubima, na plechi on skacemu,</p>
<p>Beſocnoga i jasce, drughi ſa necjasnos </p>
<p>Vodu pusctavasce ù rillomu, i ù nos. 20</p>
<p>Slobodno cine sva, er nesta jakosti,</p>
<p> Tad on: tarpjetmi ova trjebje zjech starosti,</p>
<p>Od ruga mene kâ ucini vam sada.</p>
<p> Priciza ova neka slabim starzim nauk dà,</p>
<p>Kise inim rugasce, da i oni tarpe sad, 25</p>
<p> Sctagod ſaimasce druſim mladi njekad.</p>
<p>Pripovjestj Trechie kgnighe</p>
<p>
<hi>Pripovvjeſ I.</hi>
</p>
<p>Stâr, Vuk, pasja Maſkara.</p>
<p> Starj Vuk, i Psi.</p>
<p>Mlohavvom morren slabbosti</p>
<p> Vuk kasge bigliegh starroſti,</p>
<p>Stuppaj-je gnemmu cîm ljeni,</p>
<p> Ovze nemosge da pljeni:</p>
<p>U blisgnem stahu kî selu, 5</p>
<p> Mnoghosse tada vesselu:</p>
<p>Beſ straha k' Jovu poccinne </p>
<p> Pâſ, jesu nochne kad tminne,</p>
<p>Naslada budde cîm gnekka</p>
<p> Rugatſe slabbu do vjeka; 10</p>
<p>Proghiosce kucki pò Gorri,</p>
<p> Viddjosce Vuka, ghdje morri</p>
<p>Glâd; Gorom tescko jauce,</p>
<p> Nemochne kosti ghdje smuce:</p>
<p>Pâſ gnegga tusgna kad viddi 15</p>
<p> Savjat gorko kod Hridi,</p>
<p>Tinosi, Vuce, gnekada</p>
<p> Rasdaerpi Gorom kî Staddâ?</p>
<p>Dasc, Simu, tughu, laccnosti</p>
<p> Tarpjesmo s' tebbe sa dosti, 20</p>
<p>Trjeba bi nammi vechie-krat</p>
<p> Ovcize s' tebbe kad cjuvat</p>
<p>Uscimu daerpi cîm jaccè</p>
<p> Na Plechi drughi gnêm skace.</p>
<p>Svakkumu bolleſ uſrocci, 25</p>
<p> Misgiaga drughi sred occi.</p>
<p>Psi gnemmu cinnu ruscnosti,</p>
<p> Er nejma tusgjan kreppoſti:</p>
<p>On gnimmi tada govvorri;</p>
<p> Cîm menne starroſ umorri 30</p>
<p>Nevoglia menni jest tughe</p>
<p> Taerpjetti prikor, i rughe</p>
<p>"Cjovjeku vajmeh starromu,</p>
<p> Rugase kada druggomu</p>
<p>Tichie sveghiera taerpjetti 35</p>
<p> Rugh, prikor, sgjalloſ na svjeti.“</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F3-02">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F3-02-1">
<head> II. </head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Potohoci ſcjabba noghu, i recce: podkuj i menne. </p>
<p>Rana elato pede dixit: mihi quoque ferreas soleas inducito.</p>
</epigraph>
<argument>
<p> Rana, et Veterinarius. </p>
</argument>
<l>Rupto jacentis corpore infortunium</l>
<l>Ranae, aemulari stulta dum tentat bovem,</l>
<l>Sciri a puellis vel quadrimis arbitror.</l>
<l>Pretium sit operae nosse, quis fuerit meae</l>
<l n="5">Nil sanioris exitus. Soleas equi </l>
<l>Quidam pedibus ut ferreas inducere</l>
<l>Coepit, palustri rana prosiliens lacu</l>
<l>Terram petivit; utque vidit, quam bene</l>
<l>Equo illud operae praestitisset artifex,</l>
<l n="10">Raucis ab illo flagitabat vocibus, </l>
<l>Ut calcearet se quoque, et imitans equum</l>
<l>Fabro offerebat jam pedem, pulchre et sibi</l>
<l>Id convenire, quadrupes cum sit, rata.</l>
<l>Huic tantum ut ille vidit arrogantiae</l>
<l n="15">Inesse, ut humilis se paludis incolam </l>
<l>Fero sit ausa comparare principi,</l>
<l>Calce ictam aquosas in paludes propulit.</l>
<l>
<emph>Mediocritatis quisquis oblitus suae</emph>
</l>
<l>Audet potentes aemulari, desipit.</l>
</div>
<div xml:lang="hr" xml:id="F3-02-2">
<p>
<hi>Priciza II.</hi>
</p>
<p>Pr. Potohoci ſcjaba nogu, i rece,</p>
<p>podkuj i mene.</p>
<p>
<hi>ſcjaba, i Podkovalaz.</hi>
</p>
<p>Nesrechju ſcjabe, kâ s' volomse natjeza</p>
<p> Raspuknute, mnim da ſnaju i mala djeza.</p>
<p>Sad drughe pripovjes, kâ niscta pameti</p>
<p> Negh ova boglje jes, kratku richju iſrjeti,</p>
<p>Podkuja kogna cim njeko, iſ kalovita 5</p>
<p> Blata plovom naghlim ſcjaba kraj dohita.</p>
<p>Tù ona videchi, kao ljepo opravi</p>
<p> Tô kognu, i htechi na noghe da stavi</p>
<p>Podkove i sebi, stadega muklima,</p>
<p> Svescto vech mochna bj, moliti glasima, 10</p>
<p>Kogna i kô vidjasce prj cinit, i ona</p>
<p> Jur noghu uſdiſasce odvisce smiona,</p>
<p>Zjenech, da i gnoj tô, cetvernoga er jes,</p>
<p> Prisoise isto, i imat taj ures.</p>
<p>Kad taku on u gnoj ponosnos spoſnaje, 15</p>
<p> Da sebe, blato koj priprosto kuchjaje,</p>
<p>Slicit svjeri smje varhu svih pogladnoj,</p>
<p> Nogom udarie, tisnu ù vodni i dom svoj.</p>
<p>Rodjen bichja ù sridgnem, tkose inadi s' gljudim</p>
<p> Moguchiem, da ù gnem neima svisti, ja mnim.</p>
<p>
<hi>Pripov. II.</hi>
</p>
<p>Potohoci Sgjabba Noghu, i recce:</p>
<p>sad kuj i menne.</p>
<p>
<hi>Sgjabba, i kirigja.</hi>
</p>
<p>Djezâ, zjenim, od dva Ljettâ</p>
<p> Sgjabbe snadu da Nesrechiu,</p>
<p> Vola putem kad suſreta,</p>
<p> Ter ohollaâſt sacce vechiu;</p>
<p> Nadimgljesse sasvijem luda, 5</p>
<p> Dôk s' gorkoga zaerhne truda;</p>
<p>I moiojse Sgjabbi sgoddi</p>
<p> Stvâar prilicna: Potkovvatti</p>
<p> Jedan kogna cîm dohoddi</p>
<p> Sgjabbu budde tuj gleddatti: 10</p>
<p> Saciuddise kadje ciuje</p>
<p> Ghdjega molli dae podkuje.</p>
<p>S' gne slobodde ghgnevnoſ kuſcia</p>
<p> Da sljediti kogna smije:</p>
<p> Ludi govvor gne ne sluscia 15</p>
<p> Nêghse rugha s' gnom, i smije;</p>
<p> Sadje rusgi, sadje tjerra,</p>
<p>[...] s' Noghom dno jezzera.</p>
<p>"Svoje kogod jest srednosti</p>
<p> Saboravvjen vêch na svîti, 20</p>
<p> Tichie s' take svê ludosti</p>
<p> Svegh prikorren sasvijem bitti;</p>
<p> Nechie immatti Mira ikada</p>
<p> Svegh sgjallosti, tughe, i jaddâ.“</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F3-03">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F3-03-1">
<head>
<num value="3">III</num>. </head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Kuchja na glasu, a macka ghladna.</p>
<p>Domus dives fama, at in ea et felis esurit.</p>
</epigraph>
<argument>
<p> Rusticus, et Felis. </p>
</argument>
<l>Agricola in amplis cum videret aedibus</l>
<l>Commolientem muribus dolos Catum,</l>
<l>Unumque saevis jam praedantem dentibus,</l>
<l>Sic increpabat. Animal o te pessimum,</l>
<l n="5">Suetum rapinis, caedibusque vivere! </l>
<l>Quid bile pectus aestuat tanta tibi,</l>
<l>Mures ut avidus insequaris helluo?</l>
<l>Non sat, quae herilis affatim dantur tibi</l>
<l>Mensae esculenta? Non beatum te satis</l>
<l n="10">Opibus abundans, quam incolis, facit domus? </l>
<l>Ad dicta Feles nil moveri; at talibus,</l>
<l>Ut murem adedit, rusticum refellere.</l>
<l>Vocas quod animal indolis me pessimae,</l>
<l>In damna natum, muribusque injurium,</l>
<l n="15">Calumniaris sic loquendo; ad talia </l>
<l>Vis namque quaedam me fatalis incitat:</l>
<l>Domus sed haecce, rere quam largum mihi</l>
<l>Sufficere victum, praeter unam nominis</l>
<l>Celebritatem, nil habet; nam omnes fame</l>
<l n="20">Urgemur intus sic rabida, ut alvum ni ego </l>
<l>Quandoque vacuam muribus referciam,</l>
<l>In divite domo centies peream in diem.</l>
<l>
<emph>Famae fefellit saepe rumor plurimos</emph>.</l>
</div>
<div>
<p>
<hi>Priciza</hi>
<hi>
<num value="3">III</num>.</hi>
</p>
<p>Pr. Kuchja na ghlasu, a macka ghladna.</p>
<p>
<hi>Macak, i Segljanin.</hi>
</p>
<p>Ù Dvorim veglima kad segljan vidje da</p>
<p> ſla od Macka miscima motrise ſasjeda,</p>
<p>I jur gnih jednoga nemillim ſubima</p>
<p> Da hita, osctorga kara ovim rjecima.</p>
<p>O tebe nada svim ſcivinam najhughje, 5</p>
<p> Obicne udit druſim, i popadat tughje,</p>
<p>Ù sarzu ſascto gniv tvomuje tolik ti,</p>
<p> Da miscim proſcdargliv sveghse hoch gostiti?</p>
<p>Nijt' dosta, s' tarpeſe sctot' Gospar daje tvoj?</p>
<p> Tko srechnij tebese mosce rit, obilnoj 10</p>
<p>Ki tako ù kuchi boravisc ne smeta</p>
<p> Rjecise on ghegovoj, miscja i ù tarbuh spreta.</p>
<p>Paka velj gnemu: scto mene ſovesc ti,</p>
<p> Najgoru svjer, i mû chjud hochjesc huliti,</p>
<p>O' scteti er miscjâ ja radim, i krivsam gnim, 15</p>
<p> Nepravome tvoja potvora rjec ù tim.</p>
<p>Ere njeka na tô silomse udesna</p>
<p> Potice, al pak scto mniscme ovdi objesna,</p>
<p>I damie ù jescjam obilnos, budti ſnat,</p>
<p> Kuchja ova da ima sam imena ghlas bogat .20</p>
<p>Pokli svih ghlad ù gnoj tac morj ſcestoki,</p>
<p> Da kad ù tarbuh moj misc nebj uljeſo ki,</p>
<p>Od ghlada doisto ja stokratbi umro na dan.</p>
<p> Cestose dogaghja, ghlas da vara iſpraſan.</p>
<p>
<hi>Pripov. <num value="3">III</num>.</hi>
</p>
<p>Kuchia na glaſu, a Macka gladna.</p>
<p>
<hi>Seglianin, i Macka.</hi>
</p>
<p>Kad Seglianin Macku ugleda,</p>
<p> Ghdjeno svjetli jesu Dvori</p>
<p> Tusgnijem Mîscim ghdje sasjeda,</p>
<p> Gnoj govvorri.</p>
<p>O prihuda Svjeri od visce, 5</p>
<p> S' grabscjâm sgivjet kômje millo,</p>
<p> Sctò progonnisc svak-ciaſ Misce</p>
<p> Jaoh nemillo?</p>
<p>Nieti dosti, sctoti ostaje</p>
<p> Gosparevoj na Taerpessi 10</p>
<p> Cîm cestittoſ slavvna tvâje</p>
<p> Srechni udessi?</p>
<p>Nieti dosti pribivati</p>
<p> Toj obbilnoj u Polacci?</p>
<p> Govvor budde kî sluſciatti 15</p>
<p> Macka tlacci:</p>
<p>Sctò Seglianin gnoj bessjeddi</p>
<p> Nesmetaje nitti morri,</p>
<p> Nêgh jestitti Miscia sljedi,</p>
<p> Pak govorri: 20</p>
<p>Menne hude sctò Naravi</p>
<p> Ti Nasivaſc Svjer sadara,</p>
<p> Miscjm tusgnijem porraſ pravi,</p>
<p> Jest privara;</p>
<p>Govvor saisto jest himbenni, 25</p>
<p> Njesam kriva silla ghdje,</p>
<p> To da krivo cinniſc menni</p>
<p> Raslogh nie.</p>
<p>Himben prikor vêch dovaersci, </p>
<p>I nemisli ludo sada: 30</p>
<p> Imme slavvno kuchja uſdaersgi,</p>
<p> Mreſe od Glâda.</p>
<p>Zaerknulabjh vechi-krati,</p>
<p>Da nie Miscjâ zijech laccnosti:</p>
<p> Tesckoje vajmeh pribivati 35</p>
<p> S' lakomosti:</p>
<p>"Sctò Cjovjeku jest vidjetti</p>
<p> Vechie-krati Slavva nie,</p>
<p> Pritvorritti Stvâr na Svîti</p>
<p> Lasg ummje. 40</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F3-04">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F3-04-1">
<head> IV. </head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Scednabihte priko vodde priveo.</p>
<p>Te sitibundum sicco ore per aquam traducerem.</p>
</epigraph>
<argument>
<p> Nundinatores duo. </p>
</argument>
<l>Facile opprimetur nimia simplicitas dolis.</l>
<l>Quicumque primi ad nundinas cum mercibus</l>
<l>Veniunt, easdem carius quam caeteri,</l>
<l>Qui tardiores appulere, distrahunt.</l>
<l n="5">Duo ergo ad illas dum feruntur mercibus </l>
<l>Eisdem onusti se viae ad divortia</l>
<l>Junxere; ad unam cumque metam tenderet</l>
<l>Uterque, pariter ambulabant, invicem</l>
<l>Confabulantes: sed praeire mercium</l>
<l n="10">Quod causa avebat alteri, ne copia </l>
<l>Sint viliores, cogitabat callidus,</l>
<l>Siquam inveniret, qua retardet eum, viam.</l>
<l>Haec dum revolvit, de siti hic rabida queri,</l>
<l>Et inquieta ferre circum lumina,</l>
<l n="15">Aquae si alicubi forte venam cerneret. </l>
<l>Dum provehuntur, ecce in imis vallibus</l>
<l>Lenis fluebat ponte subter ligneo</l>
<l>Rivulus: hic inhians avolavit ocyus,</l>
<l>Sitim misellus igneam ut restingueret.</l>
<l n="20">Post hunc at alter clamitat: quaeso, cave </l>
<l>Bibas ab illo fonte, ni vitae piget.</l>
<l>Prope heic geruntur bella: quis scit, hostium</l>
<l>Haec ne veneno quis fluenta infecerit?</l>
<l>Adhuc fer ergo paululum: en jam villula</l>
<l n="25">In colle se aperit: scande, te dulci mero </l>
<l>Refrigerabit hospes; hinc ad nundinas</l>
<l>Venies alacrior. Ille dictis talibus</l>
<l>Persuasus ore praeterivit arido,</l>
<l>Jugumque montis asperum superans bibit</l>
<l n="30">Merum in taberna, dum suas hic interim, </l>
<l>Nam solus, merces distrahebat plurimi.</l>
</div>
<div>
<p>
<hi>Priciza IV.</hi>
</p>
<p>Pr. ſcednabihte preko vode priveo.</p>
<p>
<hi> Targovza dva.</hi>
</p>
<p>Lasno ludorie dajuse varat ſlim.</p>
<p> Na Pazar ki prie dohode s' targhim svîm,</p>
<p>S' koristi onijh vechjome prodadu</p>
<p> Negh oni, ki iſa gnih kasnie dopadu.</p>
<p>Dva, ki varstu istu targovinâ imaju, 5</p>
<p> Na raſkartja mistu putemse sastaju.</p>
<p>Dakle oni ſajedno ſdruſceni ighjahu,</p>
<p> Meu sobom i uredno besjede djegljahu.</p>
<p>Targovinâ ali zjech er htjegne ovoga</p>
<p> Bjesce da bi pritech druga mogo svoga, 10 </p>
<p>Dase zjegne nebi prodale, vechih bit</p>
<p> Kad bude, ù sebi miscgljasce varovit,</p>
<p>S' kombiga ustaviti dubinom on mogo.</p>
<p> Ghleda i voda jel ghdje. Naprjeda idu cim,</p>
<p> Potocich on vidje pod mostom darvenim, 15</p>
<p>Ù niſkoj prodoli ghdi tece, oncjase</p>
<p> ſaleti niſ doli, napie prj dase,</p>
<p>Ter ſceghju ugasi: al drughi ſa gnime</p>
<p> Udiglse oghlasi rjecima s' ovime.</p>
<p>Molimte rad Boga, potoka nemoj ti 20</p>
<p> Pit vodu onoga, ako hoch ſcivjeti.</p>
<p>Ratje bliſu odi, vode ove (kochje ſnat?)</p>
<p> Neprjategl kigodi jeli mogo otrovat?</p>
<p>Tarpi josc ſa mal ti, na brjegu eno Sela,</p>
<p> Uſaghi, dachjeti karcmar vina zjela, 25</p>
<p>Hladna, slatka, kime onchjete napoit,</p>
<p>Odkle vech krepkime sarzemchjesc na targh prit.</p>
<p>Na rjeci on prighnut tê suhim ustim proghje,</p>
<p> I grechi uſ bardaste stjene ù karmu doghje,</p>
<p>Veselo ghdi pie, targhe a ovi, er sam jes, 30</p>
<p> Prodava vrjednie sve na gotov pjeneſ.</p>
<p>
<hi>Pripov. IV.</hi>
</p>
<p>Scednabihte priko Vode privveo.</p>
<p>
<hi>Dva Taergovza.</hi>
</p>
<p>"Parvicnoschie laſno smesti</p>
<p> Ghdi savisgna jest privara:</p>
<p> Kî hittrosti nejma, i Svjesti</p>
<p> Neuredne Misli stvara.</p>
<p>Svè koriſno prodda, i laſno 5</p>
<p> Kî k' Pazzaru baerſ dohoddi,</p>
<p> Negholi oni koij kaſno</p>
<p> Ù nesrechnoj prighiu sgoddi.</p>
<p>Putje ghdîno na raſtavvi</p>
<p> Dvoizza-ſe tuj srettosce, 10</p>
<p> Taergovine svakki spravvi</p>
<p> Prodat svescto boglie mosce:</p>
<p>Istijem putem kad prohoddu,</p>
<p> Dogovvorrje cesti bio:</p>
<p> Kî jest hittar, iscte sgoddu, 15</p>
<p> Drugha dabi privarrio:</p>
<p>Ovvò budde cîm miſlitti:</p>
<p> Sgedan jesam Drugh govvorri,</p>
<p> Dabi hottio vodde pitti,</p>
<p> Cîmga Sceghia tescko morri. 20</p>
<p>Svè rasgleda pomgnimv svuda</p>
<p> Jeda Voddè vir ghdje viddi,</p>
<p> I gorkoga zjechia truda</p>
<p> Tusgbe svoje glaâſit slîdi.</p>
<p>Is pod Mosta kraj doline 25</p>
<p> Tuj Trak vodde malo tecce,</p>
<p> Sa da od sceglie nepoghinne</p>
<p> Uputise k' gnemu prece.</p>
<p>Cîm to viddi Drugh himbenni</p>
<p> Ù Glâſ sauppi: Nemo pitti, 30</p>
<p> Daje sdravvo to, ne zjeni,</p>
<p> Sgivot nemo tvoj svaerscitti,</p>
<p>Blisgnom ovvom na Livaddi</p>
<p>Snasc, da vojske mnosctvo tuje</p>
<p> Ko snà kigod isnenadi 35</p>
<p> Da nepriategl voddu otruje.</p>
<p>Bûd sa mallo jsoc taerpjetti,</p>
<p> Baerso trudi tvî dospîchie;</p>
<p> Buddesc k' selu kad uſiti</p>
<p> Goôſt tvû sgeghiu sagasichie 40</p>
<p>S' slatkjem vinom: ù raddosti</p>
<p> Dochiesc tadà ti k' Pazzaru:</p>
<p> Lud vjerruje himbennosti,</p>
<p> I neposnà tù privaru:</p>
<p>Sgedan proghie tad k' Glavizzi, 45</p>
<p> Vaerhom kêſe reſi Selo,</p>
<p> Vino pijuch u Pivnizi</p>
<p> Smiri sceglie svê veſselo,</p>
<p>Cîm s' mnoghome Drugh dobiti</p>
<p> Taergovvine sam proddava: 50</p>
<p> Daje ummjo privarritti</p>
<p> Drugha, gnemmje raddos prava.</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F3-05">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F3-05-1">
<head> V. </head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Medvjedje reko: roditchje kruscke.</p>
<p>Ursus dixit: pyra provenient.</p>
</epigraph>
<argument>
<p> Ursus, et Vulpes. </p>
</argument>
<l>Per parva Vulpes cum videret hispidum</l>
<l>Ursum vagari, atque otioso lumine</l>
<l>Pyros tueri, vix adhuc cum primulis</l>
<l>Sese induisset arbor illa floribus,</l>
<l n="5">Sic inquiebat tacita: quid malus hic latro </l>
<l>Hoc moliatur in loco, haud intelligo;</l>
<l>At velle ab istis aliquid arboribus puto:</l>
<l>Ultraque pergens per viam ut venit prope,</l>
<l>Salvere jussit, callideque interrogat.</l>
<l n="10">Dic urse, quaeso (namque, ni fallor, modo </l>
<l>Praesagientis aliquid est vultus tibi)</l>
<l>Tenuem pyrorum copiam hocne praevides</l>
<l>Anno futuram, an uberem? Hic uberrimam</l>
<l>Fore pollicetur; cumque Vulpes quaereret</l>
<l n="15">Causam, futuros scire qua eventus sibi </l>
<l>Fas esset, unam hanc mente pol! dignam sua,</l>
<l>Sibi ille fructus quod placeret, attulit. </l>
<l>
<emph>O quot carenti mente sunt urso pares,</emph>
</l>
<l>Dum quae peroptant, haec futura existimant!</l>
</div>
<div>
<p>
<hi>Priciza V.</hi>
</p>
<p>Pr. Medvjedje reko, roditichje kruscke.</p>
<p>
<hi>Medvjed, i Kuna. </hi>
</p>
<p>Videch gugnavita po poglim Medvjeda</p>
<p> Kuna ghdise skita, i kruscke ghdi ghleda,</p>
<p>Dubse taj zvjechjem cim stoparva biasce</p>
<p> Obuko tad parvm, ovako vegljasce:</p>
<p>Nevidim ovima scto snuje, i motri ovi 5</p>
<p> Lupesc i mjestima, sctonoli gotovi.</p>
<p>Od ovih da scto iscte stabarâ al mnim ja,</p>
<p> I naprjedse tiscte: kadse k' gnem pribliſcjâ,</p>
<p>Dvorno poſdravgljaga prj svega, vuhveno</p>
<p> A paka pitaga: rezimi pravedno, 10</p>
<p>Molimte, Mèdo moj, sctochjute pitati</p>
<p> (Ermi obraſ kaſce tvoj, da njescto gatasc ti.)</p>
<p>Godine ove mali Kruscjak', al velik rod</p>
<p> Rezi, bit imali? Dachje biti prirod,</p>
<p>Medvjed obechja gnoj, i cimga pak pita, 15</p>
<p> S'koga rece dajoj, tô uſroka dohita,</p>
<p>Dà rjeci samo ove, pameti tej ghgnile </p>
<p> Dostojne gnegove, kruscke ermusu mile.</p>
<p>Moremo mnoghe mi Medvjedu ovem slicit,</p>
<p> Snjevase koijemi, scto ſcjude, dachje bit.20</p>
<p>
<hi>Pripov. V.</hi>
</p>
<p>Medvjedje reko: Rodditchje kruſcke.</p>
<p>
<hi> Medvjed, i Kuna</hi>.</p>
<p>Kuna gledda</p>
<p> Cîm Medvjedda</p>
<p> Po Livaddâm ghdiese skita,</p>
<p> Ter ù zvjetu kruſcke passi,</p>
<p> Cîm prolassi, 5</p>
<p> Zjeni od stabbaâr da sctò pita</p>
<p>Sctò ovvi hudi</p>
<p> Lupesc sgiudi?</p>
<p> Sama s' sobbom tad govvorri:</p>
<p> Gnescto misli, motri gnescto, 10</p>
<p> Ovdi cesto</p>
<p> Sctò dohoddi, dalek Gorri?</p>
<p>Ù toj sgoddi</p>
<p> Cîm prohoddi</p>
<p> Blizu gnegga tad posdravvi; 15</p>
<p> Snatmi, recce, jest posgiudda</p>
<p> Sctosi ovuda</p>
<p> Kasgi, mollim uſrok pravi.</p>
<p>(Ako menne</p>
<p> Zijech himbenne 20</p>
<p> Sumgne kakve Svjes nevarra,</p>
<p> Ù tvom Lizu jest vidjetti,</p>
<p> Rasummjetti</p>
<p> Scto neumijem ja sadara.)</p>
<p>Sctò mniſc kôchie 25</p>
<p> Ovvò vochie</p>
<p> Ljetti ovvijem jur rodditti?</p>
<p> Medvjed stavno gnoj obbechia,</p>
<p> Ploddna srechia</p>
<p> Dachie sasvijem krusckaâm bitti. 30</p>
<p>Pita od tegga</p>
<p> Raslogh svega</p>
<p>Kuna, i kako mosge snatti</p>
<p>Imma sctose dogodditti</p>
<p> Jur na Svjti 35</p>
<p> Budde on raslogh tad kaſati:</p>
<p>Ovvò vochje</p>
<p> Rodit hochie</p>
<p> Erje ugodno tako menni,</p>
<p> Medvjed ovvò tad govorri: 40</p>
<p> Kunu umorri</p>
<p> Raslogh tako lud, himbenni.</p>
<p>"Na ovvêm Svjeti</p>
<p> S' svôm pameti</p>
<p> Medvjedusu slicni Gliudi, 45</p>
<p> Dachie bitti kada sudu</p>
<p> Sctò oni sgjudu, </p>
<p> Mislim, scegliom, Djellom ludi.“</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F3-06">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F3-06-1">
<head> VI. </head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Popaerscioje, nu nje poletio.</p>
<p>Trepidavit alis, at non avolavit.</p>
</epigraph>
<argument>
<p> Struthio, et Aquila. </p>
</argument>
<l>Ea ne mineris, quae exequi minime queas. </l>
<l>Regi creando comitia cum haberent aves,</l>
<l>Aquilamque longe caeteris cognoscerent</l>
<l>Praestantiorem, judicabant regio</l>
<l n="5">Honore dignam; cumque Struthio pergravi </l>
<l>Id ferret animo, turbulentos coeperat</l>
<l>Motus in avibus concitare, praedicans</l>
<l>Se principatu digniorem, corporis</l>
<l>Quem vasta moles anteferret omnibus.</l>
<l n="10">Hoc litis illae sic secandum existimant, </l>
<l>Ut qui volatu praestitisset alteri,</l>
<l>Regnum occuparet. Conditio posita placet</l>
<l>Utrique volucrum. Certioris spei Aquilam</l>
<l>Implebat alae nota jam pernicitas.</l>
<l n="15">Struthio per auras ante qui nunquam leves </l>
<l>Cursum tenuerat, se tamen certamini</l>
<l>Temere offerebat. Evolandi ut interim</l>
<l>Signum dabatur, illa ritu fulminis</l>
<l>Perrumpit auras, seque condit nubibus.</l>
<l n="20">Magno sed alter concitatus impetu </l>
<l>Artus ab imo tollere nequibat solo,</l>
<l>Trepidante frustra penna: avibus irrisui</l>
<l>Is tunc habetur; Aquila sed regnum capit.</l>
</div>
<div>
<p>
<hi>Priciza VI.</hi>
</p>
<p>Pr. Poparscjoje, nu nie poletio.</p>
<p>
<hi>Pstrost, i Oro.</hi>
</p>
<p>Hvastagne varſi tja ghdi nemosc doprjet ti.</p>
<p> ſa ucinit kraglja gre narod letuscti.</p>
<p>Jursu ù sboru, i videch, daje Oro varhu svih</p>
<p> Ptizâ plemenit vech, i u svem pritjeceih, </p>
<p>Dostojnaga sudi svak tê cjast, i mnide 5</p>
<p> Al Pstrostu po chjudi er tâ stvar ne ide,</p>
<p>Meju gnim sta cinit nabune, i vegljasce,</p>
<p> Kragljemga ſa ucinit da on bogli biasce,</p>
<p>Vechj er svih uſrastom. Vladatse one ovako</p>
<p> Natjezagnu ù tom sve misle jednako, 10</p>
<p>Da ki bude pritech drugoga ù ljetenju,</p>
<p> Kraljestvo bude stech pravu po sudjenju.</p>
<p>Ptizami obima ugodan urok bj.</p>
<p> Orla, ki krilima vjesctje svoim sebi,</p>
<p>Dobro goi ufagne. Pstrost, ki nighda prie. 15</p>
<p> Sebe na letagne visoko ne[...]nie,</p>
<p>Na tô jur stavglja se arvagne beſ svjesti.</p>
<p> Jur bigljegh davasc, dase dighnu s' mjesti.</p>
<p>Oro raſkrilise, i ù cjas, kaono trjes,</p>
<p> Naghlo ſaletise, i dopne do nebes. 20</p>
<p>Drughi satli cime dighnutse nastoi </p>
<p> S' madom mnoghime, mjestu ù istom stoi,</p>
<p>ſaman treptech krilim: velik rugh tvorisce</p>
<p> Tada sve ptize gnim, a Orla okrunisce.</p>
<p>
<hi>Pripov. VI.</hi>
</p>
<p>Popaerscioje, nu nie polettio.</p>
<p>
<hi>Struz, i Orro.</hi>
</p>
<p>"Sctò tvoja vlaâſt nechie, samani ne prjeti.</p>
<p> Dostojan kê srechie kad niesi na svjeti.“</p>
<p>Ptizzese skuppisce sa kraglia cinnitti,</p>
<p> Orluſe spravvisce tu krunnu stavvitti.</p>
<p>Po Ptizzaâm cinnio Struz mnoghe jest bune 5</p>
<p> Cîm sebbe zjenio dostojna te krunne.</p>
<p>Svû budde Priliku Gosposku hvaliti</p>
<p> Podobban Scibikku Kraglievſku noſsitti.</p>
<p>Taki inad dospjetti svè Ptizze tad sude,</p>
<p> Baerſcije ko letti, da kragljm ti budde. 10</p>
<p>To Ptizzaâm dragoje Mir Orla jest vechi</p>
<p> Cîm hittar uffoje kragliestvo to stechi.</p>
<p>Kî nie lettio vissinom i kada</p>
<p> K' inadu jest htjo pristupit Struz tada.</p>
<p>Cîm daſe Slamegne sceglnijem Ptizzâmi 15</p>
<p> Da sljedi lettjegne, baerſ Orrò k' Svjesdâmi</p>
<p>Polettje vissoko, kô strjela cîm letti</p>
<p> Gliudskoga vêch okko nemosge vidjetti.</p>
<p>Struz Orla da stighne vissinom lud sgiudi,</p>
<p>S' Semgljese nedighne sctò vechie tad trudi 20</p>
<p>Cîm krilâ sterraſce, nemiran vechma jeſ</p>
<p> Na Semgliu paddasce, prokligne svoj udeſ.</p>
<p>Ù Skuppu sve Ptizze kê rughe ne cinne</p>
<p> Ghdje padda nicize niſ Hridi, niſ Stîne</p>
<p>Kad Orrò s' nebbeſa dolettje kô strîla, 25</p>
<p> Kragljevſka svâ veſâ Ptizzaje krunila.</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F3-07">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F3-07-1">
<head> VII. </head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Njedne ſime nje Vuk iſio.</p>
<p>Nullam hyemem Lupus voravit.</p>
</epigraph>
<argument>
<p>Lupus in hyemem saeviens.</p>
</argument>
<l>Cum crederetur esse hyems in exitu,</l>
<l>Placidoque veri jam locum concedere,</l>
<l>Saevire rursus coepit acri frigore,</l>
<l>Late rigenti cuncta constringens gelu.</l>
<l n="5">Armenta, grexque ne perirent laniger, </l>
<l>Stabant in tepidis abditi praesepibus.</l>
<l>Lupus ubi muta cuncta solitudine</l>
<l>Horrere sensit, irritamque spem sibi</l>
<l>Praedae esse, diris devovebat omnibus</l>
<l n="10">Hyemem, et scelesta stulte in algentes notos </l>
<l>Verba elocutus, destruendae concipit</l>
<l>Consilium hyemis, et virium ratus sibi</l>
<l>Sat esse, ut hostem vinceret, rabie furens</l>
<l>Duris acutum dentibus frangit gelu,</l>
<l n="15">Avideque mandit imminutum, cogitans </l>
<l>Hoc si abstulisset, desiturum protinus</l>
<l>Brumae rigorem, quo vetari, ut herbida</l>
<l>Oves adirent pabula, animadverterat.</l>
<l>Prius sed ipse provocati frigoris</l>
<l n="20">Vi liquit animam, quam posuit hyemis rigor. </l>
<l>
<emph>Natura quidquid destinat mortalibus,</emph>
</l>
<l>Quamvis dilatum tempore adveniet suo.</l>
</div>
<div>
<p>
<hi>Priciza VII.</hi>
</p>
<p>Pr. Njedne ſime nie Vuk iſio.</p>
<p>Vuk gljuto raſluchjen suproch ſimi.</p>
<p>Kadase zjegnasce ſima na dospitju,</p>
<p> Mjesto i da davasce tihomu prolitju,</p>
<p>Tad poce prigljuto opeta bjesniti,</p>
<p> Svuse i ſemglju kruto mraſ vidje prikriti.</p>
<p>Da neodnese ſima stada veglja, i mala, 5</p>
<p> Toplim ù oborima skrovena su stala.</p>
<p>Kadase Vuk stavi, samochi da ù mukloj</p>
<p> Svaka stvar boravi prostranoj ſtrani ù toj,</p>
<p>Pljenamu nj ufati, studene lud uſe</p>
<p> Vjetre proklignati, s' koih sva marſnuse. 10</p>
<p>Pak smaknut kroſ svû moch bjes ſime odluci,</p>
<p> I mnechjoj varha doch na tle glavu skuci,</p>
<p>Ter bjesan osctrima led tvardi slamati</p>
<p> Jur poce ſubima, i smarvjen hrustati</p>
<p>Mislech, da kadaga starti sasvim bude, 15</p>
<p> Dospjechje jednaga sila ſime hude, </p>
<p>Kâ vidi uſrok da jes, s' kogase strasce</p>
<p> Pastjeri van stada iſvodit na pasce.</p>
<p>Al prie duh pusti na mraſnoj livadi,</p>
<p> Negh ſima odpusti, s' kojom se ſavadi. 20</p>
<p>Sctogodje sughjeno da ima umarlim doch,</p>
<p> ſasve dae udigljeno, dochje al hoch, al nehoch.</p>
<p>
<hi>Pripov. VII.</hi>
</p>
<p>Niedne Sime nie Vuk iſio.</p>
<p>
<hi>Vuk saerdit protiva Simi.</hi>
</p>
<p>Svaerha Sime cîmſe zjeni,</p>
<p> Da Prolj<abbr>etc</abbr>hie Simu odmjeni,</p>
<p> Isnenadi</p>
<p> Simni Hladi</p>
<p> Bjeſ opeta svû rasgljutu, 5</p>
<p> Svà pod leddom bî Livadda</p>
<p> K' Toru bjesgiu tusgna staddâ</p>
<p> Cîm studdeni Mrâſ ochjutu.</p>
<p>Muk, Samochiu Vuk kuscioje,</p>
<p> Pljena uffagne gubbioje: 10</p>
<p> Proklignatti</p>
<p>Vechie-krati</p>
<p> Vjettar budde sillovvitti.</p>
<p> Svaerſcit Simu Miso sacce,</p>
<p> I spravgliase svak-ciaſ jacce 15</p>
<p> Hudu Studden ukrottitti.</p>
<p>Zjenech immat dosta sille</p>
<p> Radi bjesti svê nemille,</p>
<p> S' huda i jeda</p>
<p> Kiddat ledda 20</p>
<p> Pocce tvaerdijem tad Subimâ</p>
<p> Scvachie joscter i smaervjena,</p>
<p> Mislech s' tesijem da studdenna</p>
<p> Vêch dospiechie sasvijem Sima </p>
<p>Mrâſ Ovcizi hud sctò brani, 25</p>
<p> Dachie k' ploddnoj pochi hrani,</p>
<p> Opet sudi</p>
<p> Vuk tad ludi.</p>
<p> Dachie baerso liſ selenni</p>
<p> Rastjet; nuſse varra, er prie 30</p>
<p> Nêghli Simni Mrâſ dospije</p>
<p> Zaerhne vajmeh zijech studdeni.</p>
<p>"Sctò pomgniva narav vîku</p>
<p>Odredila jest Cjovîku,</p>
<p> Stavno toje 35</p>
<p>Vrjeme ù svoje</p>
<p> Travu, zvjechie Semglia ploddi</p>
<p> Budde joscte da doznije,</p>
<p> Stavnijem redom stvari nie</p>
<p> Kâſe ù vrjeme svê neſgoddi.“</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F3-08">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F3-08-1">
<head> VIII. </head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> ſloje upuchjen svaki poso, </p>
<p>opravitegl ghdjeje Oso.</p>
<p>Omne negotium ab Asino gestum </p>
<p>improsperos successus habet.</p>
</epigraph>
<argument>
<p> Asinus ad Lupos legatus. </p>
</argument>
<l>Oves ut aevum degerent tranquillius,</l>
<l>Legationem destinabant ad Lupos</l>
<l>Mittere, ut amico convenirent foedere;</l>
<l>Asinumque placida sentientes indole</l>
<l n="5">Id oneris detulere, amplissimam </l>
<l>Negotiandi largientes copiam.</l>
<l>Simul hos adivit, quo veniret nomine</l>
<l>Exposuit; utque viriliter ovium sibi</l>
<l>Causa acta, senior sic lupus coepit loqui:</l>
<l n="10">Nautra paleas ut tibi in cibum dedit, </l>
<l>Sic vesci ovilla carne nos voluit: ea</l>
<l>Utrisque lex est dicta: si volunt tamen</l>
<l>Quae te oratorem mittunt ad nostrum genus,</l>
<l>Venire ad aequa pacta non gravabimur,</l>
<l n="15">Parcetur ovibus; unaquaeque at singulos </l>
<l>Nobis in annos mater unum e foetibus </l>
<l>Donabit. Ille existimans id perleve</l>
<l>Damnum, libenter ivit in sententiam,</l>
<l>Pollicitus ovium nomine id donarium.</l>
<l n="20">Redux ad illas cum referret, qua sibi </l>
<l>Pax lege facta, puchra pax mehercule!</l>
<l>Tunc una dixit, qua nec ipsum plus queat</l>
<l>Nocere bellum: non, stolide, nostrum hac genus</l>
<l>Eradicandum pactione intelligis?</l>
<l n="25">
<emph>Quo gessit ovium res Asellus exitu, </emph>
</l>
<l>Mandes si inepto, res geret eodem hic tuas.</l>
</div>
<div>
<p>
<hi>Priciza VIII.</hi>
</p>
<p>Pr. ſloje upuchjen svaki poso,</p>
<p>opravitegl ghdie Oso.</p>
<p>Oso poklisar ù vukova.</p>
<p>ſcelech Ovze imati ſcivot miran visce</p>
<p> Ù vukov poslati poklisarstvo htisce,</p>
<p>Dase mir meu gnima sklopi, i er vidihu</p>
<p> Narav nadasvima ù Tovaru tihu,</p>
<p>One taj na gnega vas poso spusctaju, 5</p>
<p> I oblas ſa tega podpunumu daju.</p>
<p>Pristupi potom k' gnim onim cini ſnati,</p>
<p> S' imenom Ovze kim htjescega poslati.</p>
<p>Uſ scto on hrabreno ſa gnih tù govori,</p>
<p> Vuk takmeno star gnemu odgovori. 10</p>
<p>Kao narav tebi htje slamu ſa hranu dat, </p>
<p> Tako meni Ovcije meso hotje podat.</p>
<p>ſakon objem ti jes stavgljen, nu ako tû stvar</p>
<p> Hochje onê, od kjehs' k' nam poslan poklisar, </p>
<p>Na uvjete spravnismo pravve doch svakako. 15</p>
<p> Ovzami mibismo prostili, svaka ako</p>
<p>Od porod jednoga na godiscte mati</p>
<p> Ù poklon zighloga budenam davati.</p>
<p>On mnech, mala daje scteta tô, beſ zkniti</p>
<p> Na ime obechjaje Ovazâ daraz ti. 20</p>
<p>Kad poslj gnim kaſa, mir sklopjen bj kako</p>
<p> Ljep mir, ki od poraſa (jedna rece ovako)</p>
<p>Vechjegae, nego boj: nevidisc, da uvjet ti</p>
<p> Vas tragh, ludjace moj, nasc-chje iſkorjeniti?</p>
<p>Ovazâ svarhom kom opravi posle Oso, 25</p>
<p> Budalachje s' istom svarscit i tvoj poso.</p>
<p>
<hi>Pripov. VIII.</hi>
</p>
<p>Sloje upuchjen svakki poso,</p>
<p>opravitegl ghdieje Oso.</p>
<p>
<hi>Tovar ù Vukovâ Pokliſar.</hi>
</p>
<p>Ovze moghu da mirno sgiviti,</p>
<p> I travizze slobbodno pastitti,</p>
<p>Poslat mislu k' Vuzîm Pokliſara</p>
<p> Mir da utvaerdi, blagoga Tovarra</p>
<p>Gnegga zjenu dostojna te cjaâſti, 5</p>
<p> Svakke gnemmu davajuch oblaâſti</p>
<p>K' Vuzîm kadà Poklisar dohoddi</p>
<p> Imme slavno toj odkriva ù sgoddi.</p>
<p>I cîm vaerlo tesijem poslom vlada,</p>
<p> Vuk naistarij progovvorri tada. 10</p>
<p>Slammu tebbi po naravnom cesti</p>
<p> Ovcije meso nammi dano jesti;</p>
<p>Od Naſ ako hochie Mir Ovcize</p>
<p> Sa slobbodno pastitti Travizze,</p>
<p>Dobrovoglno gnimmi prostichiemo, 15</p>
<p> Uvjet jedan od gnjh sad isctemo:</p>
<p>Od gnjh svakka na Godiſcte Matti </p>
<p> Da nâm budde Jagancichia datti:</p>
<p>Dar obbechia tad ludo Magarre,</p>
<p> Neprividdech kakveſu privare 20</p>
<p>Kadſe vrâti, kad sve pripovvje,</p>
<p> Ovze gleddat vêch Tovar nesmije,</p>
<p>Jedna recce, sctochie Mir ovaki?</p>
<p> Ratt boglieje, bogli Poraſ svakki: </p>
<p>Kôsi mogho lud, Tovarre, bitti 25</p>
<p> Sa skott Ovcij sasvijem korripiti?</p>
<p>"Sctose Tovar tad podnjo ludo, </p>
<p> Snajuch koje nie saisto cjuddo.</p>
<p>Ako spusctaſc posle, cjaâſ i Bitchie</p>
<p> Ludu kadgod, jednako slidîchje.“ 30</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F3-09">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F3-09-1">
<head> IX. </head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Kad ſovu Tovara na pir, illi trjebuje vodde, illi daerva.</p>
<p>Cum ad nuptias vocant Asinum, </p>
<p>vel aqua, vel ligna desiderantur.</p>
</epigraph>
<argument>
<p> Asinus invitatus ad nuptias. </p>
</argument>
<l>Miserandae Asellus sortis in vernantibus</l>
<l>Pascebat agris, cum puer anhelo volans</l>
<l>Cursu, domi, inquit, cras adornat nuptias</l>
<l>Herus, ad easque te vocari praecipit.</l>
<l n="5">Sibi haec Asellus serio dici ratus </l>
<l>Se cogitabat vocis ob praestantiam</l>
<l>Juberi adesse, redderentur ut suis</l>
<l>Solemniores cantilenis nuptiae.</l>
<l>Haec ille secum: verum herus qui dispare</l>
<l n="10">Cura tenetur, quique Aselli in pluribus </l>
<l>Opera indigebat, jussit in lucum ocyus</l>
<l>Ambos abire, ligna ut hic succideret,</l>
<l>Dorso ille ferret. Servus it, et sarcinis</l>
<l>Primis Rudentem, mox secundis praegravat,</l>
<l n="15">Dehinc rursus aliis noctis ad crepusculum. </l>
<l>Perfracta nimiis membra jam laboribus</l>
<l>Cadunt Asello, luce sed dum crastina</l>
<l>Sibi fore melius cogitat, prae gaudio</l>
<l>Exultat: at cum postero nullas die</l>
<l n="20">Domi intellexit apparari nuptias; </l>
<l>Quin in vehendis per diem solidum sibi</l>
<l>Aquis labores exanthlari maximos,</l>
<l>Talesne, dixit, omnium miserrimo</l>
<l>Mihi advenerunt nuptiae? Sicne has meus,</l>
<l n="25">Cum fonte, lignisque indiget, celebrat herus?</l>
<l>
<emph>Viro a potente cum quis inferior gradu,</emph>
</l>
<l>Qua non solebat, colitur observantia,</l>
<l>Hic exigi operam sentiet ab illo suam.</l>
</div>
<div>
<p>
<hi>Priciza IX.</hi>
</p>
<p>Pr. Kad ſovu Tovara na pir, ili trebuje </p>
<p>darvâ, ili vode.</p>
<p>
<hi>Tovar ſvan na pir.</hi>
</p>
<p>Oso bjedne srechje posechi sred luga,</p>
<p> ſapiehan dolechje Gosparev k' gnem sluga,</p>
<p>Pakamu besjedi: sjutrachje Gospar dat</p>
<p> Goſbu, i on navedi da i tebe budem ſvat.</p>
<p>Oso tâ nesbigl mnech gnemu da vegljasce, 5</p>
<p> Iſvorna ghlasa zjech daje ſvât zjegnasce,</p>
<p>Ù mjestu nekase s' gnegnovim pjesnami</p>
<p> Pirne slave oghlase, s' vechiem hvalami.</p>
<p>Tako on; al sva ina Gospar ki miscgljasce,</p>
<p> I kom tâ ſcivina tada trjebovasce 10</p>
<p>Stvari ne ù jednoj, Sluſi ſapovjeda,</p>
<p> Da darva ù gaj svoj ide sjech ureda,</p>
<p>I udigl da gnima Magarza naparti.</p>
<p> Tô cini, i tesckima bremenimga parti</p>
<p>Dvasc i trisc, a paka do markle nochi sve. 15</p>
<p> Od trava opaka Oso strenje jurve,</p>
<p>Udamu i padaju; al kad stane mislit,</p>
<p> Da dobra cekaju sjutraga, i ù cemchje bit,</p>
<p>Vesel-je misli ù toj. Nu kad vidi ocito,</p>
<p>Sjutra ù Gosparevoj da kuchi nie tô 20</p>
<p>Ni pir dase spravglja, negh trud damu nemil</p>
<p> S' vodese ponavglja, kû nosi ſa dan zil,</p>
<p>Tâlimi rece, vaj! ſcivini nesrechnoj</p>
<p> Goſba pripje, i na taj nacin Gospodar moj,</p>
<p>Kad vodeepotrebit, al darvâ, piruje 25</p>
<p> Moſc slobodno ovo rit, kad ki mogûch sctuje</p>
<p>Od vechje drugoga niſcega od sebe,</p>
<p> Da on ima od nekoga sctogodi potrebe.</p>
<p>
<hi>Pripov. IX.</hi>
</p>
<p>Kad sovvu Tovarra na Pir, illi triebuje</p>
<p>Vodde, illi Daervâ.</p>
<p>
<hi>Tovar svan na Pir.</hi>
</p>
<p>Livaddom Tovar pastitti</p>
<p> Cîm budde laccnoſ da sitti,</p>
<p>K' gnêm Momak baerſo taerciaſce</p>
<p> Gosparev na Pir i svaſce,</p>
<p>Reccemu hodi k' Obborru 5</p>
<p> Ostavvi travnu tu Gorru,</p>
<p>Sutraſe Gospar naſc sgenni,</p>
<p> Sapovjed doje sad menni,</p>
<p>Da slatkom cestit ù Miru</p>
<p> Gneggovvu buddesc na Piru. 10</p>
<p>Zjeni da to jest istina</p>
<p> Nesvjesna, luda sgivina,</p>
<p>Gosparev ti Pir ceſtiti</p>
<p> Revagnem dachie slavvitti.</p>
<p>Ovvò cîm ludo Miscliaſce 15</p>
<p> Gosparga baerso dosvaſce</p>
<p>Ter recce poghi Tovarre</p>
<p> Pospjescno k' Gorri sadare,</p>
<p>Nossichiesc daervâ na Plechi</p>
<p> Kâ budde Momak uſjechi. 20</p>
<p>Tusgnaga Momak paertjo,</p>
<p> I kosti sctapom pribbjo.</p>
<p>Slommjenna gnemmu tad udâ</p>
<p> Gorkoga vajmeh rad truda.</p>
<p>Lud zjeni, sutra sadosti 25</p>
<p> Dachjemu bitti raddosti.</p>
<p>Nu kada sutra neviddi</p>
<p> Sgiudjeni ti Pir da slîdi</p>
<p>Nêgh da gnêm uddeſ odlucci</p>
<p> S' trudomſe vaſdan da mucci. 30</p>
<p>Sctomiſe tusgnu dogoddi,</p>
<p>Neſrechnoj, recce, po sgoddi;</p>
<p>Himbenno Gospar piruje,</p>
<p> Er daervâ, vodde trjebbuje</p>
<p>"Kadate Moghuc kî bludi, 35</p>
<p> Od tebbe tusgna sctò sgiudi:</p>
<p>Sveghmuſu kakve potrebbe</p>
<p> Pospiescian iscte kad tebbe.“</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F3-10">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F3-10-1">
<head> X. </head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Scto macka kotj, sve misce lovj.</p>
<p>Quidquid felis parturit, mures capit.</p>
</epigraph>
<argument>
<p> Felis, et Mus. </p>
</argument>
<l>Apud se habere nobiles, ut plurimum,</l>
<l>Solent catellos delicatos foeminae:</l>
<l>In fele at una, qui nivem pilo praeit,</l>
<l>Suos amores cum puella poneret,</l>
<l n="5">Dapibus opiparis nutriebat, sedula </l>
<l>Cura adlaborans, ne videret uspiam,</l>
<l>Quos illa abhorret, murium immundum genus,</l>
<l>Alvumque faedis conspurcaret ne cibis.</l>
<l>Quinos per annos id puella caverat,</l>
<l n="10">Pretium sed operae sit referre caetera. </l>
<l>Haec ut natalem laetius ageret suum,</l>
<l>Vocare amicas voluit ad coenam duas.</l>
<l>Dum lauta mensis apponuntur fercula,</l>
<l>Et diligentis opera laudatur coqui,</l>
<l n="15">Escarum odore mus allectus e via </l>
<l>Per scalas tacito sese in triclinium gradu</l>
<l>Tulit: hera feli porrigebat interim</l>
<l>Nunc has, modo illas divite e mensa dapes.</l>
<l>Edebat ille; at muris ut primum fuit</l>
<l n="20">Objecta facies, nil alios curans cibos </l>
<l>Insano in illum provolavit impetu</l>
<l>Condens capacis albi in obscuro specu.</l>
<l>
<emph>Mores parentum sortiuntur filii,</emph>
</l>
<l>Et quisque naturae sequitur habitum suae.</l>
</div>
<div>
<p>
<hi>Priciza X.</hi>
</p>
<p>Pr. Scto macka koti, sve misce lovj.</p>
<p>
<hi>Macka i Misc.</hi>
</p>
<p>Obicjaj njeghda bj Gospojâ bogati' </p>
<p> Raſbludne pri sebi kucichje darſcjati</p>
<p>Al njeka ù macku, kâ snjega bjegljaje,</p>
<p>Dikliza gljubav svû er stavit htjelaje,</p>
<p>Obilno s' raskoscnim jeſcjamje hragnasce 5</p>
<p> Alstvarim nada svim ovo pak pomgnjasce,</p>
<p>Da misce kê smislit pogane nemore,</p>
<p> Nebude ghdi vidit, al iſjest (sctoe gore)</p>
<p>Ghadno sctogod: ſa pet godinju sacjuva,</p>
<p> Alie meni iſrejt ostala trjebi sva. 10</p>
<p>Dan svoj ſa radmie rodni ona svetkovat,</p>
<p> Prjateglize dvi htje na objed k' sebi ſvat.</p>
<p>Na tarpeſu cime jescese stavgljaju,</p>
<p> Kuhacju i ſa time hvalese davaju,</p>
<p>Jedan misc evo nut! S' putase tù mûce 15</p>
<p> Od vogna priteghnut uſ listve dovuce.</p>
<p>Jescju ona uſ to svoj sad jednu davasce</p>
<p> Macki, sad drughejoj kigod dil cignasce.</p>
<p>Ije ona, al misc gnoj vidjet kadse dade,</p>
<p> Nebavech ò inoj jesci se vech tade, 20</p>
<p>ſagnim ù isti cjas naghlose ſalechje.</p>
<p> Tarbuha i ù propas tmastuga jur mechje.</p>
<p>Cin, kie ù ozima, bude i ù djezi jednak,</p>
<p> I chjudi tê, kû ima, prighnuchje sljedi svak.</p>
<p>
<hi>Pripov. X.</hi>
</p>
<p>Sctò Macka kottj, sve Misce lovvj.</p>
<p>
<hi>Macka, i Miſc.</hi>
</p>
<p>Svakka obbicciaj Plemkigniza</p>
<p> Imma Psichie jur daersgjatti:</p>
<p> Macku bjelu Dievojciza</p>
<p> Blaſni, gladdi cesto-krati</p>
<p> Obbilnoje svak-ciaſ hrani 5</p>
<p> Gnoj lovvitti Miſce brani.</p>
<p>Petje Ljetâ gnu cjuvala</p>
<p> Od poganna tegga Djlla</p>
<p> Dajoj nebi smrad i Halla</p>
<p> Cistu utrobbu sagnuſila. 10</p>
<p> Na veccerru Dikla sjedde</p>
<p> Na dan Roddni s' dvje susjedde.</p>
<p>Pichje obbilno toj ù sgoddi,</p>
<p> Kuhaccjaſe cesto hvali:</p>
<p> Slatki na vogn Misc dohoddi, 15 </p>
<p> I krjesse tajno u Scalli</p>
<p> Gnegga Macka cîm ugledda,</p>
<p> Sgrabbilaga punna jeda.</p>
<p>Keioj dava Dikla jesce</p>
<p> Dobrovoglno Macka tlacci 20</p>
<p> Daerpi Miscia, davi, i plesce</p>
<p>Protiv gnemmu jadioj jacci,</p>
<p> Kidda grise, mirna nie,</p>
<p> Dôk-ga sasvijem ne isije.</p>
<p>"Oza sljedi Sin na Svjeti 25</p>
<p> I gneggovve jest Naravvi;</p>
<p> Djellom, Mislim, i pameti</p>
<p> Cesto usdaersgi bigliegh pravi:</p>
<p> Saluduse mucci, i trudi</p>
<p> Protivitſe svoioj chjudi.“ 30</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F3-11">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F3-11-1">
<head>XI.</head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Kako rillo, tako i dillo.</p>
<p>Qualis ore, talis opere.</p>
</epigraph>
<argument>
<p> Mustela alpina, et Sus. </p>
</argument>
<l>Alpina proprio quae vocatur nomine</l>
<l>Mustela, amictam pelle quam percandida</l>
<l>Natura voluit, quamque sic coenum inquiunt</l>
<l>Horrere, pluviis ut diebus e suo</l>
<l n="5">Cavo recuset, ne se turpet, egredi, </l>
<l>Cum forte primum grunnientis horrida</l>
<l>Suis videret rostra, quasque corpore</l>
<l>Setas in atro subrigebat hispidus,</l>
<l>Offensa formae faeditate nausea</l>
<l n="10">Se permolesta sentiebat affici. </l>
<l>Sus excavabat interim rostro solum,</l>
<l>Radicibusque cum replesset erutis</l>
<l>Ventrem, lutosa forte quam reperit ibi</l>
<l>Prolutus unda, coepit in eodem luto,</l>
<l n="15">Sua ut beatus sorte, circumvolvier. </l>
<l>Mustela factum turpe dum considerat,</l>
<l>Dixisse fertur: qualis huic rictus, sua</l>
<l>Et facta talem luculenter exhibent.</l>
<l>
<emph>Plerumque quaedam corporis deformitas</emph>
</l>
<l n="20">
<emph>Solet esse morum juncta turpitudini. </emph>
</l>
</div>
<div>
<p>
<hi>Priciza XI.</hi>
</p>
<p>Pr. Kako rilo, tako i dilo.</p>
<p>Lasiza alpinska, i Prasaz.</p>
<p>Kâse Alpinska ſove Lasiza, i svôme </p>
<p> Pribjelom snjegove nadhodi dlakome,</p>
<p>Kâ kad daſcdi ù svomu (tacse strasci kala)</p>
<p> Stoi skrovna domu, das' nebi iſmegljala,</p>
<p>Parvi put po srechi ghadno rilo svigne 5</p>
<p> Neciste videchi ghdje hrocit pocigne,</p>
<p>I koceti osctre tê paſech ù zarnomu</p>
<p> Tjelu kêjoj lete redu ù neſgrovnomu,</p>
<p>Na taku ſgadise ghardochju, i prikor,</p>
<p> I jurjoj cinise dach' dat zrjeva, na dvor. 10</p>
<p>Ù toliko Prase ſemglju rilom dube</p>
<p> I buduch ſcilâse naijo, kê kube,</p>
<p>Kû nghje ſgodno tù on poce lokati</p>
<p> Vodu kalovitu, pakse u gnoj vagljati,</p>
<p>Mnechi se blajcen kô bargljogu ù temu. 15</p>
<p> Djelo ona kad tako gadno vidje ù gnemu,</p>
<p>Vele, da rece ova: kakvoe u ovem rilo,</p>
<p> Kaſcega takova gnegovo i dilo.</p>
<p>Grubochja njekase od tjela, kadgod dà,</p>
<p> Grubochi kojase od dusce priklada. 20 </p>
<p>
<hi>Pripov. XI.</hi>
</p>
<p>Kako rillo, tako i Dillo.</p>
<p>
<hi>Lasiza Alpinſka, i Prasaz.</hi>
</p>
<p>Cîmſe dano po naravi</p>
<p> Svegh Lasizzi bjelom bitti;</p>
<p> Gne Cistochie bigliegh pravi</p>
<p> Ghlib maerſitti:</p>
<p>Ù Spilluſe tmaâſtu krje 5</p>
<p> Kadſe Nebbom Dasc proliva</p>
<p> Daioj ghnuſno Tjelo nie</p>
<p> Bdi pomgniva.</p>
<p>Kad naiprie straſcno viddi</p>
<p> Hrozzavoga Praza Rillo, 10</p>
<p> Utrobbujoj tugha vrîdi</p>
<p> Tad Nemillo.</p>
<p>Prasaz Semgliu rillom dube</p>
<p> Hrocce, puha bjesno tada:</p>
<p> Kijemſe sitti sgille kube, 15</p>
<p> K' Ghlibu upadda.</p>
<p>Kalovvittom Voddom svudda</p>
<p> Svê Halavvo gnuſi Tjlo,</p>
<p> S' obbiccjajna Kalom truda</p>
<p> Maerglia Rillo. 20</p>
<p>Cîm Lasizza tò gleddasce</p>
<p> Rad teggaſe niscta cjuddi</p>
<p> Erbo kêſe, dobro snasce</p>
<p> Prasaz chjudi.</p>
<p>"Grubbost Tjela vechie-krati</p>
<p> (Stannovvitta kôe spommena)</p>
<p> Saerzu budde slikkovvatti,</p>
<p> S' gnîm sdrusgena.“</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F3-12">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F3-12-1">
<head> XII. </head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Vechjeje dana, negho kobasa.</p>
<p>Plus dierum est, quam tomacularum.</p>
</epigraph>
<argument>
<p> Homo gulosus. </p>
</argument>
<l>Quidam e suilla carne cum farcimina</l>
<l>Sibi gulosus comparasset plurima,</l>
<l>Deliberarat singulos unum in dies</l>
<l>Comesse, et anno sat putabat integro</l>
<l n="5">Sibi futuram talis escae copiam. </l>
<l>At cum nec illa rite numerasset prius,</l>
<l>Nec quot diebus constet anni circulus</l>
<l>Novisset iste truncus, urgebat dies</l>
<l>Propositum in omnes pertinax stulte suum.</l>
<l n="10">Prandentem at olim forte cum deprenderet </l>
<l>Vir quidam; et illi glorians de dape sua hic</l>
<l>Narraret; alter, ergo nunc, inquit tibi</l>
<l>Bis centum in arca, nempe quot in anno dies,</l>
<l>Botulorum adhuc est. Curiosus helluo</l>
<l n="15">Numerare coepit; sed reperta copia </l>
<l>Tomacularum sat minore, abdomini</l>
<l>Modum est deinceps ponere coactus suo,</l>
<l>Proque una, in omnes quam prius edebat dies,</l>
<l>Edit diebus octo sesquialteram.</l>
<l n="20">Tali sed esca adaestuante sanguine </l>
<l>Ad regna furvae transiit Proserpinae.</l>
<l>
<emph>Ventri est negandum, plura cum justo petit.</emph>
</l>
</div>
<div>
<p>
<hi>Priciza XII.</hi>
</p>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Vechjeje dana nego kobasa.</p>
<p>
<hi>Cjovjek proſcdarlaz.</hi>
</p>
<p>Proſcdarlaz njeki bj, ki mnogo buduchi</p>
<p> Nadio sam sebi kobasa ù kuchi</p>
<p>Sve mesa od praceva, odredi jednieme</p>
<p> Svakogase dneva gostiti zjelieme,</p>
<p>I tako zjegnasce, svega ſa godiscta 5</p>
<p> Da bitmu imasce jestojska dosta tâ</p>
<p>Al lud nebuduchi gnih ni iſbroil prie,</p>
<p> Ni danâ ſnajuchi broj u godin kie,</p>
<p>Niscta magn nacin svoj on sljedi svaki dan.</p>
<p> Po ſgodi al neſnam koj dohodi k' gnem jedan, </p>
<p>Cim objedivasce, onmuse a jescjom tom </p>
<p> Svakdagnom hvagljasce, ovi gnemu potom:</p>
<p>Ù spremi dakle tvoj djevenizâ dvjesti</p>
<p> Kolik' ostaje broj josc danâ, imasc ti.</p>
<p>On ſnati tô ſcegljan broiti stadeih: 15</p>
<p> Ali broj vele magn kad nascjo bjesce gnih,</p>
<p>Red svoj usigljen bj stavit proſcdarlosti,</p>
<p> Mjescte er jedne, kombi priese svakdan gostj,</p>
<p>Sad jednu i po svake osam danâ ije on:</p>
<p>Karvse al s' jesce take raſcesce er napokon, 20</p>
<p>Gorj i ù gnem kad pech, meghju martvi' on stoi</p>
<p> Tarbuhu nedaj vech, negose pristoi.</p>
<p>
<hi>Pripov. XII.</hi>
</p>
<p>
<hi>Vechieje danâ, negho kobaſâ.</hi>
</p>
<p>
<hi>Ciovjek Proscdor.</hi>
</p>
<p>Mnosg kobaſâ cîm spravvitti</p>
<p> Budde Proscdor, gnjh sa jesti,</p>
<p> Dachie usgovat zjelo Litti</p>
<p> Zjeni obbilne take ceſti.</p>
<p>Jednu na dan jesti odlucci 5</p>
<p> Slo nù cinni sve rasbroje,</p>
<p> Nesna Dnevvi, sctose mucci,</p>
<p> Ù Godisctu kolikoje:</p>
<p>I s' teggase lud privarri,</p>
<p> I svak-ciaſ ſe gorre smeta, 10</p>
<p> Pripovjeda sgodde, i stvaâri</p>
<p> Rasbornomu, cîmga sretta.</p>
<p>Jest kobaſâ joscte dvjesti</p>
<p> Spremmi ù tvojoj, kô bessjeddisc,</p>
<p> Drughi recce, baetsojh jesti 15</p>
<p> Tichiesc, Proscdor cîm bit sljedisc.</p>
<p>Proscdor kada gnjh broijo</p>
<p> Vele magne gnjh nahoddi,</p>
<p> Na dan ije trechi Dijo</p>
<p> Daſe gnemu slo ne sgoddi. 20</p>
<p>Nu do mallo jaoh poslje</p>
<p> Kaerv uſavri, s' hude ceſti,</p>
<p> Sgivot tusgni svoj dospje,</p>
<p> K' viecnoj prighje jaoh bollesti.</p>
<p>"Triebaje sveghier ukrottitti 25</p>
<p> Svoju utrobbu, ni gnoj datti</p>
<p> Sctoe savisce; naudditti</p>
<p> Cîm to mosge ceſto-krati.“</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F3-13">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F3-13-1">
<head> XIII. </head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Dva ovna u istomu oborru stat nemoghu.</p>
<p> In eadem caula duo arietes manere nequeunt. </p>
</epigraph>
<argument>
<p> Duo arietes, et Armentarius. </p>
</argument>
<l>Duos arietes cum balantum plurimo </l>
<l>Grege quum in eadem dives Armentarius</l>
<l>Caula locasset, mane primo venerat</l>
<l>Laxare septa, stansque primo in limine</l>
<l n="5">Obstrepere magno murmure exaudit locum, </l>
<l>Oculoque rimis applicato detegit</l>
<l>Duris arietes invicem se cornibus</l>
<l>Percutere: ad illos advolavit ocyus,</l>
<l>Vixque ut diremit, conquievit proelium.</l>
<l n="10">Cum cras aperuit septa, pertinacius </l>
<l>Pugnare vidit, perlitosque sanguine.</l>
<l>Ansam ut cruenti tolleret certaminis,</l>
<l>Hinc inde tortis alligatos restibus</l>
<l>Divisit; eadem mansit at rivalitas.</l>
<l n="15">Vi namque tanta distrahebant stupeos </l>
<l>Nexus, at animam pene uterque elideret.</l>
<l>Quod ut bubulcus sensit, arietes, ait,</l>
<l>De principatu qui gregis delitigant,</l>
<l>Eadem recipere caula non potest duos:</l>
<l n="20">Divisit ergo stabula, divisit gregem, </l>
<l>Uni adtributa portione, et alteri.</l>
<l>
<emph>In urbe quoties ad duos res aemulos</emph>
</l>
<l>Publica redigitur, semper illi praelia,</l>
<l>Ni dividantur, conserent, dum alter cadat.</l>
</div>
<div>
<p>
<hi>Priciza XIII.</hi>
</p>
<p>Pr. Dva Ovna ù istomu Oboru</p>
<p>stat nemogu.</p>
<p>
<hi>Dva Ovna, i Ovcjar.</hi>
</p>
<p>Bogat Ovcjar njeki istie ù obor bio</p>
<p> Dva Ovna, i veliki Ovzâ broj stavio</p>
<p>Otvorit doghjeim koscjavu zorome,</p>
<p> Kad eto na pragh cim on stade nogome,</p>
<p>Ù tem mjestu buku njeku cju golemu, 5</p>
<p> Kroſ darva i raſpuku virech vidje ù temu.</p>
<p>Roſim ghdise tuku Ovni: k' gnim odleti,</p>
<p> I cinech raſluku, rat prista hudi ti.</p>
<p>Sjutra otvori kadim obor, vidje dasu</p>
<p>Ù gljuchjemu meu gnim boju, i da obasu10</p>
<p>Ù karvi oghreſnuta: od boja da uſrok gnim </p>
<p> On dighne prigljuta, sveſaih konopim,</p>
<p>Pak lucj, al meu gnim natjezagne isto jes.</p>
<p> S' naporom tolikim poreſcju ere ſaveſ,</p>
<p>Dasechje ſaduscit po sebi: tâ videch 15</p>
<p> Stvar dachje jur sljedit, dva Ovna, cju-se rech,</p>
<p>Koise imade, kich' stadom vladati,</p>
<p> Nemoreih ikade iſti obor darſcjati.</p>
<p>Obore on dake razlaci, istada</p>
<p> I svakom jednake ucinj djele, i dà. 20</p>
<p>Kadse vlas opchjena od dva ſatocnika</p>
<p> Ù gradu osvojena naghje, oni vika</p>
<p>(Ako razluciti jaci nebudeih)</p>
<p> Gljutochjese biti, dok padne jedan gnih. </p>
<p>
<hi>Pripov. XIII.</hi>
</p>
<p>Dva Ovnâ u istomu Obboru</p>
<p>stat Nemoghu.</p>
<p>
<hi>Dva Ovna, i Staddnik.</hi>
</p>
<p>Poccivala</p>
<p> Ghdjesu ostala </p>
<p> Staddâ, Ciovjek tuj satvorri</p>
<p> Dva Ovnâ: Jutrom kad dohoddi</p>
<p> Gnjh nahoddi 5</p>
<p> Ghdjejh sillna ghgnievnoſ morri</p>
<p>Kroſ Pukline</p>
<p> Kako cinne</p>
<p> Meghiu sobbom Rat rasgleda,</p>
<p> Kôse biju svijem roſsima 10</p>
<p>Meghiu gnjma</p>
<p> Mir postavglia bitſe neda.</p>
<p>Sutra kada</p>
<p> Doghie staddâ</p>
<p> K' Pasu pustit iſ Obborra, 15</p>
<p> Bitse viddi kako i prie,</p>
<p> Ghdjejh pollie</p>
<p> Kaerv ghdj sillnoſ Ovnîm gorra.</p>
<p>Baerſ opeta</p>
<p> Sillnoſ smeta, 20</p>
<p> I sasvijem gnjh raſlucci,</p>
<p> Tvaerdo svesce, kada Silla</p>
<p> Gnjm Nemilla</p>
<p> Ista ostaje, kaîjh mucci.</p>
<p>Cesto-krati 25</p>
<p> Raskiddati </p>
<p> Veſ konopâ sillni ustaju</p>
<p> Umorreni rad sillnosti,</p>
<p> Ù slabbosti</p>
<p> Rêkbi smaertno da zaerkaju. 30</p>
<p>Kî gnjm vlada,</p>
<p>Recce tada:</p>
<p>Tor nemosge sadaersgiatti</p>
<p> Jedan dva Ovnâ, kiſê inadu</p>
<p>Dabi ù Staddu 35</p>
<p> Vlaâſt poglavnu moghli immatti.</p>
<p>Cîm to recce,</p>
<p> Obbor prece</p>
<p> Rasluccio sasvijem tada</p>
<p> Joscte i staddo rasdjelio, 40</p>
<p> Er sgellio,</p>
<p> Da meghiu-gnjm nejma inada.</p>
<p>"Nemir, Smechie,</p>
<p> I Nesrechie</p>
<p> Satocnizim svegh-chie bitti, 45</p>
<p> Jedan dokle nedospije;</p>
<p> Miran nie</p>
<p> S' drughôm vlada cîm na svîti.“</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F3-14">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F3-14-1">
<head> XIV. </head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Laſc kratke noghe ima.</p>
<p> Mendacio curti pedes.</p>
</epigraph>
<argument>
<p> Vulpes, et Talpa. </p>
</argument>
<l>Talpam exeuntem primum ut obscuro e lare</l>
<l>Vulpes acuto conspicata est lumine,</l>
<l>Interrogavit, vita subterraneo</l>
<l>Cur illa tantum placeat in cavo sibi?</l>
<l>Prodiret ergo, caeterorum ut nosceret </l>
<l n="5">Animalium ora, cumque eis conviveret.</l>
<l>Huic illa, quidquid belluarum est uspiam</l>
<l>Novi, inquit; ast hanc praetuli convictui,</l>
<l>Ut heic laterem tuta, solitudinem.</l>
<l n="10">Tum curiosa Vulpis instat quaerere, </l>
<l>Basiliscum alicubi videritne? Maxime</l>
<l>Affirmat illa, cumque eo locutam ait.</l>
<l>Rogata, quali sit colore, rettulit</l>
<l>Septempedali, de statura quaerere</l>
<l n="15">Vulpem arbitrata; caeca namque cum foret, </l>
<l>Color quid esset nesciebat. Ut meras</l>
<l>Hanc Vulpis audit garrientem insanias,</l>
<l>Consideransque id animal accuratius,</l>
<l>Utroque novit destitutum lumine.</l>
<l n="20">
<emph>Hoc evenire saepe mentientibus, </emph>
</l>
<l>Ipsi refellant ut strophis sese suis.</l>
<l>Fabella paucis indicavit versibus.</l>
</div>
<div>
<p>
<hi>Priciza XIV.</hi>
</p>
<p>Pr. Laſc kratke noghe ima.</p>
<p>
<hi>Lisiza, i Kartiza.</hi>
</p>
<p>Iſ stana kartiza tmasta ù scto iſlaſi,</p>
<p> Parvi put Lisiza tadje okom upaſi,</p>
<p>Pakje uſe pitati, scjorti ù podſemglivoj</p>
<p> ſac ſcivot trajati omili tako gnoj.</p>
<p>Nek dakle iſide, i drughe viditi</p>
<p> ſcivine pak ide, i scgnima opchiti. 5</p>
<p>Koj ona: ſcivinâ svescto jes na svjet taj,</p>
<p> I divglih svjerinâ ja vidjeh, Sele, ſnaj;</p>
<p>Premetnuh ſcivjenju samochju al skupnu ja,</p>
<p> Da ù ovem skrovenju budem beſ poghibia 10</p>
<p>Tad kuna: ghdje ſmaja jesili vidila</p>
<p> Kraglichja jesam ja, i scghim besjedila.</p>
<p>Pomaſti od kêje, cimga ona pitasce,</p>
<p> Sedam dighneje nogâ, odgovarasce.</p>
<p>Poklie zjenila, daje Kuna pita 15</p>
<p> Varh stasa od tjela, ſatojoj rece tâ</p>
<p>Er sljepa buduchi ſa pomast kaochje ſnat?</p>
<p> Odgovor cjujuchi tac ludi ona dat,</p>
<p>I s' vechjom pomgnom cim vid ù gnu upirasce,</p>
<p> Spoſnaje da sasvim beſ oci biasce. 20</p>
<p>Ukaſah s' ovim ja, da cesto laſczima</p>
<p>ſgaghjase, laſc svoja gnim da udj istima. </p>
<p>
<hi>Pripov. XIV.</hi>
</p>
<p>Lasc kratke noghe imma.</p>
<p>
<hi>Kuna, i Hârt.</hi>
</p>
<p>Bistrijem cîm passi Kaerta okkom Lisizza</p>
<p> Puſ ghdjeno prelaſsi smetena svegh Liza,</p>
<p>Bessjeddi tad gnemmu: kô tako mosgesc stat?</p>
<p> Ugodno jest cemu pod semgliom pribivat?</p>
<p>Promjeni Nacine bûd s' Drusgbom sgîviti, 5</p>
<p> Ostale sgivine da posnaje na Svîti.</p>
<p>Odgovvor tad prece Lisizzi Kaert doje,</p>
<p> Ja posnam gnoj recce, Sgivinâ svesctoje;</p>
<p>Ugodna jest menni ceſ Mogha Naroda</p>
<p> Stan tmâſto-skrovveni, Muk, Pustosc, Slobbodda.</p>
<p>Posnascli Smaya ti, Kunemu rît slîdi?</p>
<p> Mennisu Smaij svi posnani bessjddi.</p>
<p>Sctò snagna jest tvoga, sciarovvit Smay kôje.</p>
<p> Od seddam jest Noghâ, to snagne jest moje;</p>
<p>Bit pitan zinnio rad Smaya Prilike, 15</p>
<p> Sahode cinnio Kaert s'tegga velika.</p>
<p>U svoioj slipposti Samjeni snò nie,</p>
<p> Toj Kuna ludosti rughaſe hittrje;</p>
<p>Sctò vechie tad Kaerta pomgnivo gleddalla,</p>
<p> Viddiga ghdje Kaerta sliepoga posnalla. 20</p>
<p>"Occito mâ kasce svakkomu Priciza,</p>
<p> Da smjonno ko lasce, cestose poriza.“</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F3-15">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F3-15-1">
<head> XV. </head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Dobar ſa druſieh, aerghjav ſa sebe.</p>
<p>Commodus aliis, sibi ipsi inutilis.</p>
</epigraph>
<argument>
<p> Simius, et Asinus. </p>
</argument>
<l>Et illud hominum saepe reperitur genus, </l>
<l>Qui vel stupore mentis, animive nimia</l>
<l>Benignitate sic moveri sentiunt,</l>
<l>Interdum ut aliis damno benefaciant suo. </l>
<l n="5">Cum comparasset Simium quidam sibi,</l>
<l>Multumque ab illo caperet oblectaminis,</l>
<l>Nutrire laute gestiebat: hic Asinum</l>
<l>Pariter habebat; cumque dorsum huic plurimo</l>
<l>Pressisset olere, portionem Simius </l>
<l n="10">Donandam Asello credidit; nihil tamen </l>
<l>Gustavit inde vector: hunc alias mero</l>
<l>Videns onustum, panibusque, sarcina</l>
<l>Quiddam ex utraque libaturum censuit.</l>
<l>At porro Asellus dura praeter stramina, </l>
<l n="15">Fontisque laticem nil recepit praemii. </l>
<l>Tergo insidere cum videret filium</l>
<l>Heri tenellum, judicabat blandius</l>
<l>Ab hoc habendum, quod sit illa pronior</l>
<l>Bene velle cunctis innocens aetatula. </l>
<l n="20">Crebris at ille scipionis ictibus </l>
<l>Diverberavit totam Asellum per viam.</l>
<l>Dum vile id animal, caeteroqui idoneum</l>
<l>Multos in usus sic haberi duriter</l>
<l>Novit Simiolus, natus ipse in commoda </l>
<l n="25">Aliena es, inquit, Asine; at negligis tua. </l>
</div>
<div>
<p>
<hi>Priciza XV.</hi>
</p>
<p>Pr. Dobar ſa druſieh, arghjav ſa sebe.</p>
<p>
<hi>Moemum, i Tovar.</hi>
</p>
<p>Od varstese cegljad nahodi i ove,</p>
<p> Budalaste ki rad pameti gnihove</p>
<p>Oli zjech miline ſaviscne s' svojome</p>
<p> Dobro druſim cine kadgodi sctetome.</p>
<p>Moemuna njeki dobavil buduchi, 5</p>
<p> I gnemu on veliki raſgovor dajuchi,</p>
<p>Jescjami obilnim ſatoga hragnasce.</p>
<p> Tovara ovi scgnim takoghjer imasce,</p>
<p>Koga buduch ſegljem mnoſim napavrio</p>
<p> Moemum zjeni i gnem dachje dat ki dio. 10</p>
<p>Al niscta ne skusi od toga: Drughi krat</p>
<p> Vinom vidi, i krusi' napavrjenmu harbat.</p>
<p>Bremena od jednoga on misli kugod stvar</p>
<p> Dachje i od drugoga dat gnemu Gospodar.</p>
<p>Al truda i ſa toga plata Oslu bj sva 15</p>
<p> Mal pruchja suhoga, i voda blatava.</p>
<p>I ſa tega evo uſjahat na plechi</p>
<p> Djete Gosparevo malahno on videchi</p>
<p>Mni, boglje on podnjet dasechje, er godiscta</p>
<p> ſa svakom dobro htjet prighnuta jesu tâ 20</p>
<p>Al Djete putem svim Tovara cestima</p>
<p> Scibike po sapim sciboje udarzima.</p>
<p>Moemun vidi cim da ſcivce priprosto</p>
<p> Al prudno sasvim tim tlaceno tacje tô,</p>
<p>Druſiem raghjen bj dobro ſa ciniti, 25</p>
<p> Arghjavsi nu tebi, Tovare, rece, ti.</p>
<p>
<hi>Pripov. XV.</hi>
</p>
<p>Dobbar sa Drusijeh, aerghjav sa sebbe.</p>
<p>
<hi>Mojemuccia, i Tovvar.</hi>
</p>
<p>"Jest Cegliaddi, kâ s' ludosti</p>
<p> Ol Naravvne zijech blagosti</p>
<p> Vechie-krati</p>
<p> Diellovvatti,</p>
<p> Dobro i cinnit druſijem budde 5</p>
<p> Beſ ikakve svê koriſti;</p>
<p> Kreneijh joscter uſrok isti</p>
<p> Svû neposnat sctettu, i trude.“</p>
<p>Mojemucciu cîm dobavvi</p>
<p> Jedan, slatkom u sabavi 10</p>
<p> Cjuti, i gladdi</p>
<p> Ù Nasladi:</p>
<p> Ona gnemmu drago ugoddi;</p>
<p> Obbilnoje sveghier hrani,</p>
<p> Od poghibije svakke brani, 15</p>
<p> Daſe ikakvo Slo neſgoddi;</p>
<p>I Tovarra josc immoje,</p>
<p> Cîmga travom paertioje;</p>
<p> Dabi dijo</p>
<p> Tovar ijo 20</p>
<p> Mojemuccia Trave sudi, </p>
<p> Tusgian Osò kad icessa</p>
<p> Neisijedda, nêgh udessa</p>
<p> Taerpech gorkoſ, laccian trudi:</p>
<p>Krukom, vinom cîmga viddi 25</p>
<p> Napaertjenna, zjenit slîdi,</p>
<p> Dachie tada</p>
<p> Sillnost Glada</p>
<p> S' kakvijem Djelom ukrottiti:</p>
<p> Tvaerda samo slamme isije, 30</p>
<p> Mallo Vodde sgedan pije</p>
<p> Svakki budde jad taerpîtti.</p>
<p>Raddujesse kad pò srechi</p>
<p>Sin Gosparev gnêm na Plechi</p>
<p> Jasce, er sudi 35</p>
<p> Da svi trudi,</p>
<p> Dachie dospjet svè nevoglie,</p>
<p> Cîm Mlagjahne dobro Litti</p>
<p> Obbicnessu svegh cinnitti,</p>
<p> Dachie bitti sebbi boglie. 40</p>
<p>Nuſe vajmeh ludo varra,</p>
<p> Mladich bije cîm Tovarra,</p>
<p> Beſ Millosti </p>
<p> Pribbije Kosti;</p>
<p> Mojemuccia posna kada 45</p>
<p> Potisctenu nu sa Posla</p>
<p> Svjer prem-vrjednu; gleddauch Osla</p>
<p> Kakve tughe taerpi, i jadda</p>
<p>Recce gnemmu: Ti beſ cjaâſti</p>
<p> Trudisc, tughje zijechia laâſti: 50</p>
<p> Jad, laccnoſti,</p>
<p> I sgjallosti</p>
<p> Taerpisc tusgni jaoh Magarre?</p>
<p> Mollim, primi svjette moje,</p>
<p> Vêch sa laâſti misli tvoje, 55</p>
<p> Ude ostavvi vech privare.</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F3-16">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F3-16-1">
<head> XVI. </head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Jedna repa u sve ljeto, i ta zaervgliva.</p>
<p>Rapa unica integro in anno, eaque verminosa.</p>
</epigraph>
<argument>
<p> Rapa unica. </p>
</argument>
<l>Aestate media seminarat rusticus</l>
<l>Rapas, ut essent per hyemem cibus sibi:</l>
<l>Jamque eruendi tempus idoneum ratus</l>
<l>Adivit hortum; nulla sed cum germina</l>
<l n="5">Foris videret, ab locustis credidit </l>
<l>Fuisse adesa, vermibusque; caetera</l>
<l>Sana arbitratus, pingue quae celat solum.</l>
<l>Glebam revellit sarculo, sed primitus</l>
<l>Nihil repertum; parte mox in altera,</l>
<l n="10">Rursusque in alia defodit, vestigia </l>
<l>At nulla prorsus uspiam: hinc cum semini,</l>
<l>Rapacibusque multa volucribus mala</l>
<l>Dixisset, unam forte quae virentia</l>
<l>Folia exerebat conspicatus, illico</l>
<l n="15">Ut vesceretur, mundiorem fecerat. </l>
<l>Quae secta ut, intus qualis est, apparuit, </l>
<l>Ridendo dixit; unica mihi in integro</l>
<l>Rapa anno, et illa verminosa prodiit.</l>
<l>
<emph>Hoc factum ad illos pertinere dixerim,</emph>
</l>
<l n="20">
<emph>Queis tenue forte siquod obveniat bonum, </emph>
</l>
<l>Ab aliqua et illud parte corruptum est quoque.</l>
</div>
<div>
<p>
<hi>Priciza XVI.</hi>
</p>
<p>Pr. Jedna repa ù sve ljeto, i tâ zarvgliva.</p>
<p>
<hi>Repa jedina.</hi>
</p>
<p>Segljan repu bjesce posio sred ljeti,</p>
<p> Da ſimi s' tê jesce mogobi ſcivjeti.</p>
<p>Buduchi dosclo vrime, daju iſ ſemglje vadi,</p>
<p> Ù vart ide, al cime na svoj toj livadi</p>
<p>Nevidi ni liska daje van udrio, 5</p>
<p>Dagaje prigriska prugh onje zjenio,</p>
<p>Al zarvich biasce popaso, nu sctose</p>
<p> Pod ſemgljom kriasce, nach da ima ſdravose</p>
<p>Motikom ſamlati ù grum, kise smarvi.</p>
<p> Udaraz al na ti niscta on naghje parvi. 10</p>
<p>Sad ovdi kopa pak, a sada onamo,</p>
<p> Al repe otracjak ni tamo, ni amo.</p>
<p>Sjeme on, i ptize proklignech grabecje,</p>
<p> Jednu sustapize naghje, kâ liſ mechje.</p>
<p>Noscichjem strugaju, htechje od mah iſjest, 15</p>
<p> Raſdreſa al kadaju, i vidje kakva jest,</p>
<p>Malse posmjehniva, pak velj, ù sve ljeto</p>
<p> Jedna, i tâ zarvgliva repami niknu eto.</p>
<p>Morese ovo onim rit, kim dobro kad koje</p>
<p> Prem mallo bude prit, i tô isctechjenoje.20</p>
<p>
<hi>Pripov. XVI.</hi>
</p>
<p>Jedna Repa u sve Ljetto, i ta zaergliva.</p>
<p>
<hi>Jedna Repa.</hi>
</p>
<p>Ù sred Ljetta Seglianin possjo</p>
<p> Reppe Simi dabi gnjih isijo,</p>
<p>I zjenechi vrjeme dosclo daje</p>
<p> Daijh vaddi, raddostan uſtaje 5</p>
<p>Prighie k' vaertu, nebudde viditti</p>
<p> Liſ ikakav kroſ semgliu râſtiti,</p>
<p>Isieddosce da Pruggovvi, zjeni</p>
<p> Gusienizze, zaervi liſ selenni.</p>
<p>Baerso budde tadara suditi 10</p>
<p> Sctò krje Semglia dachie sdravvo bitti.</p>
<p>Grume ozjepit Motickom ustaje,</p>
<p> Niscta naghie, kopat nepristaje:</p>
<p>Sve samani! proklignat usbudde</p>
<p> Sjemme, Ptizze, svê saludgne trude 15</p>
<p>Liſ selenni nu viddi poslje,</p>
<p> Vaddi Reppu, daje baerſ isije;</p>
<p>Rasressanu kad rasgleda prece</p>
<p> Sctoje unutra, smiuchiſe recce:</p>
<p>Ù Godiscte Semgliaje ploddila 20</p>
<p> Jednu Reppu, ta sasvijem ghnila.</p>
<p>"Kî malahno dobro budde stechi,</p>
<p> Raddujese toj saludgnoj srechi,</p>
<p>Er neposnà da budde sa dosti</p>
<p> Jad siedignen s' dobrôm, i sgiallosti.“ 25</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F3-17">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F3-17-1">
<head> XVII. </head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Neſna Tovar, sctoje petrussin.</p>
<p> Non sapit Asino apium. </p>
</epigraph>
<argument>
<p> Coquus, et Asinus. </p>
</argument>
<l>Inter culinae januas, et hortuli</l>
<l>Usus quod esset pervius, scitissimi</l>
<l>Herbas saporis diligens inseverat</l>
<l>Coquus, ut haberet condiendis ferculis</l>
<l n="5">Facile paratas: hic suo dum strenue </l>
<l>Desudat operi, sepe rupta Auritulus</l>
<l>Hortum subierat, herbidoque gramine</l>
<l>Ventrem replebat; nec Coquus sensit prius</l>
<l>Pascentem, ab ipso quam culinae limine</l>
<l n="10">Pedem promorat, in hortulo quid nescio </l>
<l>Carpturus oleris; properat arrepta sude</l>
<l>Abigere, jam apium deperisse, et caeteras,</l>
<l>Quas miscet escis, arbitratus herbulas.</l>
<l>At nil ut aliud adtigisse, carduum</l>
<l n="15">Praeter rigentem, caricesque comperit, </l>
<l>Versa in cachinnum, dixit, iracundia:</l>
<l>Quid sapiat Apium pol! Rudentes nesciunt.</l>
<l>
<emph>Ne te sodales imperitum irrideant, </emph>
</l>
<l>Disce aestimator esse rerum callidus.</l>
</div>
<div>
<p>
<hi>Priciza XVII.</hi>
</p>
<p>Pr. Neſna Tovar sctoje Petrusin.</p>
<p>
<hi>Kuhac, i Tovar.</hi>
</p>
<p>ſa boglie er sluſcbi prohod meu vratima </p>
<p> Kuhigne otvoren bj, vartim i bliſcnima,</p>
<p>Nasadio svakih travizâ biasce</p>
<p> Na smochnos ugodnih Kuhac, er htiasce</p>
<p>Kadse ima sluſcit gnim, imatih pod rukom. 5</p>
<p> Varlovit ovi cim radj ò poslu svôm,</p>
<p>Tovar priko plota ù vartal uljeſe, </p>
<p> I trave ſcegljan sta gostit ſelenese.</p>
<p>Ne prie on bjescese od tega stavio,</p>
<p> Negh kad s' kuhignese bj praga djelio, 10</p>
<p>ſa ſeglja njesto ubrat. Tarci daga otjera,</p>
<p> I golem uſe bat, damuga primjera.</p>
<p>Er petrusin zjni popaso damuje,</p>
<p> Varstu i travâ ini, kê s' jescjam ſdruſcjuje.</p>
<p>Al niscta videchi drugo daje okusil 15</p>
<p> Negh badegl bodechi, rogosa i ki dil,</p>
<p>Ghjev ù smjeh promina, pak velj, er neſnaju</p>
<p> Smah od petrusina Osli, ugn netizaju.</p>
<p>Nevjesctu datise neruga druſcina,</p>
<p> Spoſnat Svjet naucise, i na gnem sva ina. 20</p>
<p>
<hi>Pripov. XVII.</hi>
</p>
<p>Nesna Tovar sctoje Petruſin.</p>
<p>
<hi>Kuhac, i Tovar.</hi>
</p>
<p>U vaertu kuhac radjo,</p>
<p> Raslike trave sadio,</p>
<p>Kuhigne blisu kê svoje</p>
<p> Immatti pomgniv httioje,</p>
<p>Da spravne slaâſno sacine 5</p>
<p> Obbilnu Pichiu, jesbine.</p>
<p>Cîm trudi pomgniv tadare,</p>
<p> Ugljesse k' vaertu Magarre,</p>
<p>Tuj budde travu pastitti,</p>
<p> I s' gnome laccnoſ naſitti; 10</p>
<p>Kad na Dvor kuhac islaſsi</p>
<p> Tovarra vaertom upassi,</p>
<p>Tjerraga sctapom tad prece</p>
<p> Is vaerta na Dvor dalecce</p>
<p>Sve zjeni, (tescko smetaſe) 15</p>
<p> Da Tovar trave popaſe:</p>
<p>Raddostan naghie nu kada,</p>
<p> Da Tovar morren od glada</p>
<p>Sam Badegl, Rogoſ isije,</p>
<p> Rughaſe miran, i smje: 20</p>
<p>Ù smijeh svû ghgnevnoſ obrati</p>
<p> Cîm budde pravvo posnatti</p>
<p>Da nesnà Tovar s' ludosti</p>
<p> Petruſin kêſe krepposti.</p>
<p>"Naucci hittar zjeniti 25</p>
<p> Raslike stvâri na svîti,</p>
<p>Priategl tvoijeh vaerh tughâ,</p>
<p> S' tobbome daſe ne rugha.“</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F3-18">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F3-18-1">
<head> XVIII. </head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Hajem ſa to, koliko i pas ſa petu noghu.</p>
<p>Tam mihi id cordi, quam quintus pes Cani.</p>
</epigraph>
<argument>
<p> Capra, et Canis. </p>
</argument>
<l>Barbam impetrassent ab Jove cum olentes Caprae,</l>
<l>Novo superbas se ferebant munere,</l>
<l>Suum valere sic ratae pluris genus.</l>
<l>Domum ut redibant, una forte his obvium</l>
<l n="5">Canem irridebant: quid tibi non quidpiam, </l>
<l>Ignave, poscis, vota cum Jovem scias</l>
<l>Audire facilem? Nuper ille, supplicum</l>
<l>Admissis precibus, nostrum ut aruncos genus</l>
<l>Gestaret etiam, liberalis adnuit.</l>
<l n="10">Pes aptus esset quintus ad cursum tibi: </l>
<l>Hunc posce, caudam deserens inutilem.</l>
<l>Ad sic inepta verba respondet Canis:</l>
<l>Tun' mi ista suades, quae caudam pariter geris?</l>
<l>Tuo, haud negabo, barba mento est addita;</l>
<l n="15">At porro sanae nil inest mentis tibi. </l>
<l>Quinto quid etenim de pede facerem haud scio,</l>
<l>Cum perceleriter, quos habeo, quatuor me agant.</l>
<l>
<emph>Quidquid redundat despice, neque pluribus,</emph>
</l>
<l n="20">
<emph>Natura quam tibi destinavit provida, </emph>
</l>
<l>Stulte potiri concupisce dotibus.</l>
</div>
<div>
<p>
<hi>Priciza XVIII.</hi>
</p>
<p>Pr. Hajem ſa to, koliko i pas ſa petu nogu.</p>
<p>
<hi>Koſa, i Kucjak.</hi>
</p>
<p>Smradne ù Jova Koſe kad bradu iſprosisce,</p>
<p> S' tim darom mnogose one uſoholisce.</p>
<p>Er svoj tragh zjegnahu sa njescto dae vechi.</p>
<p> Kad doma ighjahu, ſgodise po srechi,</p>
<p>Da jedna Psa srete, komuse rugasce, 5</p>
<p> Velechi rjeci tê: Scto i ti, nevagljasce,</p>
<p>Sa tebe neisctese scto, ſnajuch dae udjelil</p>
<p> Jove svakom svescto bj ù gnega prosil?</p>
<p>On blagh brade nami udilj; ſa tarcjat </p>
<p> Petu nogu vami dobrobi bilo imat. 10</p>
<p>Ù Jova prosignu, iſpraſan rep pusti.</p>
<p> Onjoj tad na spardgnu rjecj, kê iſusti:</p>
<p>Totmi ti velisc tô, kâ rep imasc, kô i ja?</p>
<p> Podbratku doisto tvôm brada pristaje, </p>
<p>Njesi al pamet s' toga ti vechju dobila, 15</p>
<p> Peta er ne ſnam noga sctobimi sluſcila,</p>
<p>Kad kê imam cetiri pribarſo noseme.</p>
<p> ſaliha sva otiri, ni iscte vehieme.</p>
<p>Nadaren ti biti dobrima, negh tebi 20</p>
<p> Providna udiliti viscgna vlas htje s' Nebi.</p>
<p>
<hi>Pripov. XVIII.</hi>
</p>
<p>Hajem sa to, koliko i Pâſ sa petu Noghu.</p>
<p>
<hi>Kosa, i Paſ.</hi>
</p>
<p>Kad smaerdechia koſa ispita</p>
<p> Ù visgnegga Giova bradu,</p>
<p> Ohalaâſti svôm cestitta</p>
<p> Dicilaſe svomu ù staddu:</p>
<p> Luda sudi s' oholaâſsti 5</p>
<p> Da svak kossu zjeni, i cjaâſti:</p>
<p>Cîmſe staddo k' Toru vrati</p>
<p> Jedan koſa Psa saſreta,</p>
<p> Rugamuſe cesto-krati,</p>
<p> Neccè daje niſcta smeta, 10</p>
<p> Nêgh da pita kê millosti,</p>
<p> Cîmje visgni pun blaggosti:</p>
<p>Mallo – prie koſa prossi</p>
<p> Ù srechnome, recce, sgoddi,</p>
<p> Da skot kosij bradu Nossi, 15</p>
<p> Blaghi Giove sctò pogoddi:</p>
<p> Petu Noghu da pristavvi</p>
<p> Tebbi pita, kudu ostavvi.</p>
<p>Odgovorri Pâſ saerditti 20</p>
<p> Na bessjeddu tako ludu,</p>
<p> Sctome Nukkaſc ostavvitti,</p>
<p> Ista kad ti nossisc kudu?</p>
<p> Immaſc bradu, dati budde,</p>
<p> Tvêsu misli sasvijem lude. 25</p>
<p>Rezmi tascta, luda Svîri,</p>
<p> Sctochie menni nogha peta?</p>
<p> Dosta jesu kad cettiri</p>
<p> Illi taerci Pâſ, îl sceta:</p>
<p> Nechiu bitti lud od Nebbi 30</p>
<p> Iskat stvâri, sctò nie trjebi:</p>
<p>"Sctoje od visce, nigda sgeli,</p>
<p> I ne hlepi saliknosti:</p>
<p>Sctò providna Narav djeli,</p>
<p> Onotichie bit sa dosti: 35</p>
<p> Tlacci sasvijem, i ostavvi,</p>
<p> Sctò nie dano pò naravi.“</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F3-19">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F3-19-1">
<head>XIX.</head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Pomagham – ti (*)<note>(*) <emph>Licet hoc dictum, et duo quae sequuntur,</emph> prout et
illud, quod pag. 59. reperies, inter <emph>effata, seu apophtegmata, non
vero inter adagia stricte reponenda sint; tamen tum ob materiae
affinitatem, tum quia apud nos nata, huic libello</emph> recte
apponi posse judicavimus, ut lector hac <emph>ipsa varietate, tamquam
conviva diversi saporis</emph> ferculo, recreetur.</note> spaerdat. </p>
<p>Ad inepte loquendum me tibi adjutorem praebeo.</p>
</epigraph>
<argument>
<p>
<hi>Insipiens irrisus.</hi>
</p>
</argument>
<l>Cum Ploccjarum maxima in suburbium</l>
<l>(Hic nundinarum Rhacusanis est locus)</l>
<l>Frumenti allata vis fuisset optimi,</l>
<l>Ad venditorem Civis e primoribus,</l>
<l n="5">Sibi ipse multum qui videbatur catus, </l>
<l>Accessit; utque, quod pugillo ceperat,</l>
<l>Frumentum attento collustravit lumine,</l>
<l>Mihi genus hocce tritici neutiquam</l>
<l>Arridet, inquit, pessimumque judico.</l>
<l n="10">Ut nundinator non opinus talia </l>
<l>Sibi intellexit impudenter objici,</l>
<l>Sic est profecto, dixit, atque pessimum</l>
<l>Et ipse duco, tibique cur arrideat,</l>
<l>Nil est: quisquiliis, lolioque est plurimo</l>
<l n="15">Faede corruptum. Civis ad haec: siccine </l>
<l>Tuam ipse mercem parvipendis? Intuens</l>
<l>Illum maligne venditor, ita, ait, tibi</l>
<l>Ad garriendum sterno facilius viam.</l>
<l>
<emph>Tibi haec potissimum narro, qui in qua es rudis</emph>
</l>
<l n="20">
<emph>Re prorsum, in illa vis videri intelligens.</emph> 20</l>
</div>
<div>
<p>
<hi>Priciza XIX.</hi>
</p>
<p>Pr. Pomagamti spardat.</p>
<p>
<hi>Lud cjovjek ù rugh stavgljen.</hi>
</p>
<p>Ù varosc doghnasce od Plocjâ (njegda tô</p>
<p> Od targa biasce Dubrovcjanom mjesto)</p>
<p>Pcenize dobre mnosc veliku, tù kada</p>
<p> Pristupi jedan losc Vlastelin od grada,</p>
<p>Ki sebi od vech ſnan mgnascese: ovi dil 5</p>
<p> ſcita oni, ki na dlan biasce ſahitil,</p>
<p>Ghledajuch, tac rece Targovzu: tvoje tô</p>
<p> Po chjudi, cjoece, ne idemii ſcito,</p>
<p>I zjenim, da niscta dobro nj: on sliscechi</p>
<p> Bestidno sebi tâ tac neslana rechi, 10</p>
<p>Tkoje doisto, recemu, i da gore</p>
<p> Ovegase ſcito mnim nachi nemore,</p>
<p>Ugodno i njeti s' raslogom, punoje</p>
<p> Ghnusobe, i snjeti s' dosta smjescjanoje.</p>
<p>Kadje ovi cjuoga, ſac, velj, beſ svjesti 15</p>
<p> Pohuditegl tvoga targase cinisc ti?</p>
<p>Ghledoga on hudo, pak rece, put jati</p>
<p> Ravnim, da vech ludo ti budesc spardati.</p>
<p>Tebi ovo [...] povjedam, ki ù cem</p>
<p> Nevjesc-si od viſce, cinisc-se ſnan ù tem. 20</p>
<p>
<hi>Pripov. XIX.</hi>
</p>
<p>Pomagham ti spaerdat.</p>
<p>
<hi>Lud Narugan.</hi>
</p>
<p>Na Ploccjami (Mjesto ovvoje</p>
<p> Dubrovcjanjm Targoviſcta)</p>
<p> Donneſseno tuj biloje </p>
<p> Sgitta cista.</p>
<p>K' Prodaozu tuj pristupi 5</p>
<p> Jedan, kîſe hittar sudi,</p>
<p> Ù Pregarſcie sgitto kuppi,</p>
<p> Gledda i svaddi.</p>
<p>To sa menne nie, recce,</p>
<p> Sgitto punno vrati, i snjeti 10</p>
<p> Mosg-ga opeta k' Domu prece</p>
<p> Odnjetti.</p>
<p>Prodavalaz kad saciuje</p>
<p> Besobrasno sctò bessjeddi,</p>
<p> Govvor gnegov potvaerduje, 15</p>
<p> Hinit sljedi.</p>
<p>Sctò govorriſc, jest occitto,</p>
<p> Istinnitto, nehimbenno</p>
<p> Nie sa tebbe moje sgitto</p>
<p> Isctechjeno. 20</p>
<p>
<emph>.</emph> Kupaz gnemmu: Taergovvatti</p>
<p> Kô neumije, tako sborri?</p>
<p> Pomagham-ti ja spaerdatti</p>
<p> Odgovvorri:</p>
<p>"Sa tebbe ovva jest istina 25</p>
<p> Koiſ zjenisc mudar bitti,</p>
<p> Kada neſnasc kô sgivina</p>
<p> Promiſlitti.“</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F3-20">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F3-20-1">
<head> XX. </head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Ujedajuli ove Ovze?</p>
<p>Mordentne hae pecudes?</p>
</epigraph>
<argument>
<p> Simulate simplex. </p>
</argument>
<l>Vafer furacem vindemitor ut indolem</l>
<l>Melius occuleret, pergeretque laedere</l>
<l>Nulli suspectus, hoc habebat proprium,</l>
<l>Ut stupidum, et animi se pusilli fingeret; </l>
<l n="5">Hic ut vel agnum, triticumve ab area, </l>
<l>Aliudve quidvis, quod veniret ad manus,</l>
<l>Dolo amovere callidus posset malo,</l>
<l>In rus se quoddam deferebat patrio</l>
<l>A rure distans; utque visus obviam</l>
<l n="10">Prodire pastor plurimo cum ovium grege, </l>
<l>Metum ille simulans, an peragat ultra viam,</l>
<l>Incertus haeret, et retractis gressibus,</l>
<l>Oves an illae mordeant, interrogat.</l>
<l>Pastor qui in hominis fronte quid subimpudens</l>
<l n="15">Notavit, iste supposititius stupor </l>
<l>Tuus, inquit, atque melleae vocis sonus</l>
<l>Mihi est suspectus; teque hinc ni amoveas statim,</l>
<l>Tibi faxo mentem reddat hic fustis bonam,</l>
<l>Istumque inanem ex animo ut expuas metum.</l>
<l n="20">
<emph>Simulata simplicitas dolum incautis struit. </emph>
</l>
</div>
<div>
<p>
<hi>Priciza XX.</hi>
</p>
<p>Pr. Ujedajuli ove Ovze?</p>
<p>
<hi>Vuhven, kise cini lud.</hi>
</p>
<p>Vukven njeki, ki skrit grabechju hocje chjud.</p>
<p> Nesumgliv i sljedit ſlo cinit odasvud,</p>
<p>Posobno ovo imasce, prid druſim benava</p>
<p> Dase on cignasce, i sarza mlohava.</p>
<p>Ovi ſa jagneto, ol s' gumna ſcito moch 5</p>
<p> Ukrasti, al drugo scto, do rukâ kêmuch' doch,</p>
<p>Buduchse iſ svoga jur Sela djelio,</p>
<p> Daglje i putdrugoga s' tom misli uputio, </p>
<p>Proch sebi it vighjasce Pastjera sobom ki</p>
<p> Broj vodi na pasce Ovazâ veliki. 10</p>
<p>Hinech pripo dase ſamiſcljen hochjeli,</p>
<p> Ù sumgnu davase sljedit pût nechjeli</p>
<p>Buduch i ù cjas tie varnuo na traga,</p>
<p> Hochjeliga ugriſti tê Ovze pitaga.</p>
<p>Beſocno on ki njescto ù celumu ughleda, 15</p>
<p> Liſimirstvo tvê tô medena i besjeda,</p>
<p>Recemu, tâ tvoja od sumgne meni jes,</p>
<p> I ako udigl ne gresc tja, cinichju dati svjes</p>
<p>*Sctap ovi povrati, i odrene s' tebe strah *Bat</p>
<p> Kise lud cini, ti motriti ſlo odmah. </p>
<p>
<hi>Pripov. XX.</hi>
</p>
<p>Ujedauli ove Ovze?</p>
<p>Hitro – Lud.</p>
<p>Chjud Lupescku, sa da skrje</p>
<p> Niti jemac budse cinni;</p>
<p> Skup cegliaddj vechi ghdje</p>
<p> Svakku luddoſ kasce, i cinni;</p>
<p>Sa da boglie krade, i stecce 5</p>
<p> Sgitta, al drughijeh joscte stvâri</p>
<p>Svoga iſ sella na dalecce</p>
<p> Iddè u sellò pò privari.</p>
<p>Cîm Pastiera tuj srettaſce </p>
<p> S' mnogho stadda ghdje prohoddi, 10</p>
<p> Strâh himbenno tadà kasce,</p>
<p> Sad pristaje, sada hoddi,</p>
<p>Himbennoje gnemmu Lize</p>
<p> Svè tò Pastjer posna, i viddi; </p>
<p> Ujedauli te Ovcize? 15 </p>
<p> Hittri Lupesc pitat slîdi.</p>
<p>Usjedise Pastjer tada,</p>
<p> Termu ovako bjesno recce.</p>
<p> Ako nechiesc bjen bit sada, 20</p>
<p> Pôgh od menne na dalecce,</p>
<p>Daſe tebbi svjeſ povrati</p>
<p> Po môm prutu, josc govorri,</p>
<p> Nekka mosgesc istjerratti</p>
<p> Strâh saludgni, kîte morri. 25</p>
<p>"Kê privare tvorrù Ludi</p>
<p> Nevjesctijem rad hittrosti?</p>
<p> Da vêch-krati jad, i trudi</p>
<p> Obkrusciuijh s' svom sillnosti.“</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F3-21">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F3-21-1">
<head> XXI. </head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Tovjernariza najposledgni gradd.</p>
<p>Herilis vini venditrix postrema grando.</p>
</epigraph>
<argument>
<p> Herilis vini venditrix. </p>
</argument>
<l>A tauriformi quae figura Tauridis (*)</l>
<l>Adepta nomen pervetustum est insula</l>
<l>Ferax Cecropiae sic olivae dicitur,</l>
<l>Ut una, quoties copiose reddidit</l>
<l n="5">Ager, onerare plura navigia queat </l>
<l>Oleo, quo Etrusca baccha vix melius ferat:</l>
<l>Vineta at alio praevalebant tempore,</l>
<l>Quae rariora sunt modo. Heic cultissimam</l>
<l>Cuidam Patricio, prima cum vix germina</l>
<l n="10">Palmes aperiret, verberavit vineam </l>
<l>Infesta grando; pars ab ictu ast altera</l>
<l>Illaesa mansit, quippe quae semotior.</l>
<l>Hanc quo parari coeperat vindemia</l>
<l>Die procella perstrepente grandine</l>
<l n="15">Percussit alia: siquid ergo in vitibus </l>
<l>Sanum supererat sustulere; et dolium</l>
<l>Unum, alterumve vix replevit, qui cadis</l>
<l>Bis mille nuper se putabat divitem.</l>
<l>Id vini in urbem deferendum sedulo</l>
<l n="20">Curavit omne, villicaeque ut distrahat </l>
<l>Dedit; sed illa, fraude dum mala sibi</l>
<l>Studet lucrari, vinum aqua sic nequiter</l>
<l>Corrupit, ipsa plebis imae ut guttura</l>
<l>Bibere renuerint flaccidum, totumque hero</l>
<l n="25">Aes, quod recepset inde, deperiverit. </l>
<l>Iteratae ob <sic>icutm</sic> grandinis quidam ut vicem</l>
<l>Ejus dolebat, grando et alia, hic ait, mihi</l>
<l>Adhuc supervenit scelerosa venditrix.</l>
<l>
<emph>Cui multum iniqua sors ademit, haud semel</emph>
</l>
<l n="30">
<emph>Hominum cupiditas, quod restabat, abstulit.</emph>
</l>
<note>(*) <emph>Tauris insula, nunc Giupana dicta, una ex</emph> tribus
Elaphitis Rhacusio quindecim milliariis <emph>distans, quae amoenitate
et foecunditate caeteras praecellit.</emph>
</note>
</div>
<div xml:lang="hr" xml:id="F3-21-2">
<p>
<hi>Priciza XXI.</hi>
</p>
<p>Pr. Tovjernariza najposledgni gradd. </p>
<p>
<hi>Gospareva vina Prodavaliza.</hi>
</p>
<p>Scipan, koja stari naſvasce Tauridom,</p>
<p> Bika erju nadari prilikom narav tom,</p>
<p>Tac plodan slavise Cecropskom maslinom,</p>
<p> Da kad ugodise s' dobrom rod ljetinom,</p>
<p>Moſce sam nakarzat ugljem brodâ vechje, 5</p>
<p> Bogljega i Etruske dat jagodeti nechje.</p>
<p>Primoghi njekada bjeku vinogradi,</p>
<p> Prirjetko kê sada Otocjanin sadi.</p>
<p>Jednomu od Vlastelâ, kada loſa parvi ti</p>
<p> Lis isctom pocela biasce otvorati, 10</p>
<p>Priljepi vinograd, koga tù imasce,</p>
<p> Otuce silni gradd: daglje ki biasce</p>
<p>Drughimu osta ti neteghnut, al dan ti</p>
<p> Spravgljasce kad isti onga jur targati,</p>
<p>Gradd s' vihrom strahotnim omlati:ſcglje ako scto</p>
<p>ſdravo na loſam kim osta, bj dighnuto, </p>
<p>Tac da jedva dvje bacvee mogo nalit</p>
<p> S' dvjesti ki mal prie: nadose bogat bit.</p>
<p>Tô vino ù plavizi scglje ù Grad, i dava</p>
<p> Pak jednoj kmetizi, domuga prodava, 20</p>
<p>Sebi ona s' himbom ſlom ſa koris donjeti,</p>
<p> Vino ono tac s' vodom, kû ulj, iscteti,</p>
<p>Da vech ni u drobnomu pukugae iko htio,</p>
<p> I pjeneſ vas svomu kibise iſvadio</p>
<p>Bil vina od toga, Gosparu ù cjas nesta. 25</p>
<p> Kad ſcjalit s' duploga graddaga njeko stà,</p>
<p>Bol i svû nariza, gradd, on rece, i trechi</p>
<p> ſla prodavaliza bj meni najvechi.</p>
<p>Komu mnogo ſla Ces odnj, cesto od gljudj.</p>
<p> Ostalo scto gnem jes, ugrabi hlep hudi. 30 </p>
<p>
<hi>Pripov. XXI.</hi>
</p>
<p>Tovjernariza najposledgni Gradd.</p>
<p>
<hi>Tovjernariza.</hi>
</p>
<p>Od Scipanna</p>
<p> Svakka strana,</p>
<p> Kad obbilno jest Godiſcte</p>
<p> Ugljem dava dosta plodda,</p>
<p> I mnosg Brodâ 5</p>
<p> To nakaerza Maſliniſcta.</p>
<p>Bî gnekada</p>
<p> Sva Livadda</p>
<p> Lossom svuddà pokrivenna,</p>
<p> Dostae magne sad, nêgh prie, 10</p>
<p> Cîm prikrje</p>
<p> Svè Maslinna nareſcena.</p>
<p>Cîm otvorri</p>
<p> Losa; umorri</p>
<p> I gnù satre Gradd s' Nebeſi; 15 </p>
<p> Plemmichievoj ù Basctini</p>
<p> Rasap cinni</p>
<p> Gradd, i bije, sctose resi:</p>
<p>Druggom tadà Grâd ne padda</p>
<p> Stranom, ka bî nadalecce: 20</p>
<p> Cîmſe budde nu taergatti,</p>
<p> I gnù Mlâti</p>
<p> Gradd, i sattre ploddnoſ prece:</p>
<p>Svak postupi,</p>
<p> Sa da kuppi 25</p>
<p> Sdravvo akose sctò nahoddi:</p>
<p> Bacve tusgian on nalije</p>
<p> Isctom dvije</p>
<p> Srechnoj, kîse nado sgoddi.</p>
<p>Baerso tada 30</p>
<p> Sglje put Grada</p>
<p> Karcmarizi, damu prodda.</p>
<p> Alli gnemmu zijech himbenne</p>
<p>Hude sgene</p>
<p> Sgoddise i tu slà Nesgodda 35</p>
<p> Sa dobiti</p>
<p> Moch cinnitti</p>
<p> Miescia voddu, zijech privare:</p>
<p> To pit vino Puk nie htjo,</p>
<p> Neghje odbijo: 40</p>
<p> Gubbi Gospar svê dinare.</p>
<p>Jedan placce,</p>
<p> Damu smacce</p>
<p> Gradd svû ploddnoſ od Livadde:</p>
<p> Paervi recce: Graddje gorri 45</p>
<p> Sctomi tvorri</p>
<p>Karcmariza huda sadè.</p>
<p>"Komu dosti</p>
<p> Beſ Millosti</p>
<p> Huda srechia nossi, i disce,</p>
<p> Vech-krat ciovjek placce, i zvili, 50</p>
<p> Scto nemilli</p>
<p> Gljudi ostalo pograbbisce.“</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F3-22">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F3-22-1">
<head> XXII. </head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Beſocni svjet uſcivaju.</p>
<p>Homines perfricta fronte facile vivunt.</p>
</epigraph>
<argument>
<p> Vespa, et Cochlea. </p>
</argument>
<l>Haec impudentem fabula in hominem cadit,</l>
<l>Novique plures; neminem sed nomino.</l>
<l>In alveare Vespa se intulerat iners,</l>
<l>Apibusque multum opere occupatis in suo,</l>
<l n="5">Ambrosio avidius se replebat nectare. </l>
<l>Huic quaedam ut esse vidit dissimile genus,</l>
<l>Hinc avolare praepete coegit fuga,</l>
<l>Tristi impudentem persecuta aculeo.</l>
<l>Cras ergo meutens ob recentem injuriam</l>
<l n="10">Redire eodem Vespa pabulum sibi </l>
<l>Quaerebat alibi, jamque nescio quid dapis</l>
<l>Ab ore muscae pervolantis abstulit,</l>
<l>Alterius iterum, tertiaeque denuo,</l>
<l>Mox caeterarum, dum sedata jam fame</l>
<l n="15">Tandem quievit; cumque largus interim </l>
<l>Coepisset imber defluere, se in Cochleae</l>
<l>Testam recepit, mussitansque hanc corpore</l>
<l>Adnixa toto deprimebat, ut locum</l>
<l>Sibi occuparet ampliorem. Cochlea</l>
<l n="20">Indocilis illud ferre contubernium </l>
<l>Pulchre admonebat, suo tu abiret e lare.</l>
<l>Tum Vespa, in arctum adhuc, ait, te collige,</l>
<l>Ut heic minore demorer cum incommodo;</l>
<l>Tua at migrabo, si lubebit, e domo,</l>
<l n="25">Cum pluere cesset. Tam protervis Cochlea </l>
<l>Ardere dictis; sed minacem ut viderat</l>
<l>Jamjam distringi aculeum, se in hospitis</l>
<l>Contraxit iterum praepotentis gratiam.</l>
</div>
<div>
<p>
<hi>Priciza</hi>
<hi>XXII.</hi>
</p>
<p>Pr. Beſocni svjet uſcivaju.</p>
<p>
<hi>Osa, i Spuſc.</hi>
</p>
<p>Skaſagnu ti ù ovem sposnaj beſocnoga,</p>
<p> Snam mnoghe, ne ſovem imenom nikoga.</p>
<p>Uvuce ù ulisctese lotra Osa, i cim</p>
<p> Tù vrjedno bavese pcelize ò poslim svîm,</p>
<p>Proſcdorno gostise medene jesce tê: 5</p>
<p> Kad jedna stavise, raſlike dae varste,</p>
<p>Gnihov da ubjeghne dom beſocnu usili,</p>
<p> Tjerajuch prid sobom ostanom nemili?</p>
<p>Vratiti dakle tù sjutra erse strasci</p>
<p>Neprav ſa proscjastu, inud jescju traſci, 10</p>
<p>I jur muhi jednoj njescto iſ ustâ diſce.</p>
<p> Jesce, paka drugoj, kê tuda letisce,</p>
<p>I ſa gnih mnoſime ucini tô isto,</p>
<p> Dokjoj ghlad sasvime proghje, i krad-je pristo.</p>
<p>Doba ù to buduchi pocelo daſcdjeti, 15</p>
<p> Osase uvuchi Spuſcja ù dom odleti.</p>
<p>Brezajuch tù sasvom silomga tiskasce,</p>
<p> Er s' vechjom slobodom stat ona htiasce.</p>
<p>Spuſc, druſctvo ki tarpit to nie obicjan</p>
<p> Velj, dajoj beſ zknit iſ kuchje ide van. 20</p>
<p>Al Osa gnem: nu ti josc-se vechje suſcjâ,</p>
<p> Tjesnochi da stati ù magnoj budem ja.</p>
<p>Iſ tvoga a tada (ako ustiem) iſiti</p>
<p> Jachju doma kada pristane daſcditi.</p>
<p>Spuſc na tê raſghnivi beſocnese rjeci, 25</p>
<p> Al videch, prjetglivi da ostan, kim peci,</p>
<p>Jur spravglja sebi proch, na voglju moguchja</p>
<p> Gostase sa svu moch opet ù se skucja. </p>
<p>
<hi>Pripov. XXII.</hi>
</p>
<p>Besocni svjet usgivaju.</p>
<p>
<hi>Osa, i Spusg.</hi>
</p>
<p>"Priciza mâ padda bessocnôm Cjovîku:</p>
<p> Dostaijh jest sada, nechiujh rjet vîku.“</p>
<p>Osaſe nastoij k' ulisctu sakritti</p>
<p> Meddomſe ter goij, dokleſe naſitti</p>
<p>Pomgniva Pcelizza nastojat cîm budde 5</p>
<p> Raddosna svegh liza na slatke svê trude</p>
<p>Jedna Ossu rasgleda, cîm dobro posnaje,</p>
<p> K' gnoj lettech ureda, Nemillo pezzaje.</p>
<p>Osa-ſe vêch smeta rad tegga prikora</p>
<p>Povratit opeta k' ulisctu do skora; 10</p>
<p>Sa hranu svû stechi drughdjese stanila,</p>
<p> I Mukaâm lettechi hranuje grabbila.</p>
<p>Te budde slidîti lupescke Nacine, </p>
<p> Dokleſe naſitti, ter mirna poccinne.</p>
<p>Dasc, cîmſe proliva s' velikom plahosti, 15</p>
<p> Spusg ghdîno pribiva, krjese s' sillnoſti.</p>
<p>Cîm tusgian stannuje Spusg svojom ù korri,</p>
<p> Meciga, stiskuje, svakkomu slò tvorri;</p>
<p>Poganno naſlonni na gnegga svê Tîlo</p>
<p> Dajojse uklonni, rusgiga nemillo. 20</p>
<p>Na take bessjdde gorreſe Spusg jedi,</p>
<p> Da na dvor iside mollittje josc sljedi.</p>
<p>Recce Osa tad huda, buddise vêch stisnut,</p>
<p> Da moghu beſ truda kod tebbe poccinnut;</p>
<p>Dragomi kad budde, stan ovvichiu ostavvit, 25</p>
<p> Oko – nas cîm svudde pristanne vêch dascdit.</p>
<p>Na take govorre bessocne, poganne</p>
<p> Gorruchiom josc gorre ghgnjevnosti Spusg planne;</p>
<p>Nù kada rasgleda kô hudi Gôoſ prjeti,</p>
<p> Od straha, kijem predda, svè budde taerpjetti.</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F3-23">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F3-23-1">
<head> XXIII. </head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Sto nisctaa ubisce Tovara.</p>
<p>Centum leves sarcinae Asinum peremere.</p>
</epigraph>
<argument>
<p> Asinus, et Agaso. </p>
</argument>
<l>Quae per lutosam vexerat Asellus viam</l>
<l>Postquam onera dorso detrahi sensit suo,</l>
<l>Brevi exilibat gaudio, non praevidens,</l>
<l>Quam sarcinarum durus in reditu sibi</l>
<l n="5">Herus vehendam jam parasset copiam. </l>
<l>Primum ipse, in usus apta quae domesticos</l>
<l>Haud pauca posuit; plurimi dehinc plurima</l>
<l>Dant transvehenda, justius ut onus foret</l>
<l>Dorso Cameli: pyrium amico hic pulverem,</l>
<l n="10">Plumbumque; sponsae mittit ille calceos, </l>
<l>Umbraculumque rusticanti; tum cliens</l>
<l>Pernas patrono, martiosque caseos.</l>
<l>Alii alia, rebus donec hic centum est gravis,</l>
<l>Centumque Agaso litteris plenus sinum.</l>
<l n="15">Progressa paucos bellua ad passus erat, </l>
<l>Iniquiori cum dejecta pondere</l>
<l>Procubuit: ille brachiis levat solo.</l>
<l>Quam melius, oneris parte si dempta, suis</l>
<l>Tulisset humeris! Namque rursum Auritulus,</l>
<l n="20">Iterumque multis vicibus in terram cadit. </l>
<l>Levabat ille, nil tamen de sarcina</l>
<l>Ademit unquam: corruentem hinc ultimo</l>
<l>Dum sublevare nititur, miserum videt</l>
<l>Immani Asellum jam perisse ramice.</l>
<l n="25">
<emph>Curae et minores saepe vel fortem virum</emph>
</l>
<l>
<emph>Stravere, quoties nullus his fuerat modus</emph>.</l>
</div>
<div>
<p>
<hi>Priciza XXIII.</hi>
</p>
<p>Pr. Stô nisctâ ubisce Tovara.</p>
<p>
<hi>Oso, i Oslar.</hi>
</p>
<p>Bremena, kâ putem nosi kalovitim,</p>
<p> Dighnuta dasu gnem videch Oso sa svim,</p>
<p>Sta – se veseliti veseglje al kratko bj,</p>
<p> Ne umi er prividiti, na ſavrat kâ sebi</p>
<p>Bremena staviti spravglja Gospar osctar. 5</p>
<p> Parvo on potrebniti' sebi ne mallo stvar'</p>
<p>Stavimu na harbat, a pak druſi mnoga</p>
<p> Stascemu pridavat, tolika i jes sloga,</p>
<p>Dase pristojasce vech Devi, negh gnemu.</p>
<p>Olova ovi slasce prjateglju i prah svêmu, 10</p>
<p>Zrevize a oni Sarucnizi ù dar svoj,</p>
<p> I klobuk svioni na selu stojechjoj</p>
<p>Od bragnegnika a svôm bedre od praza slane.</p>
<p> Parzu bjehu s' sirom Oſcjujka poslane.</p>
<p>Druſi ina, dokle s' stô stvari napartiga, 15</p>
<p> A Oslarje osto s' punim njedrom kgniga.</p>
<p>Stupio Oso bisce mallo naprjed, akda,</p>
<p> Er na sebi odvisce nosi, na tle pada.</p>
<p>Diſcega: al koliko bogljebi i gnemu bil,</p>
<p> Da stvarj od toliko prihvati i sebi dil! 20 </p>
<p>Er opet i opeta pade: onga uſdiſasce,</p>
<p> Stvar od gnega uſeta njedna al biasce.</p>
<p>Kad hotje napokon bjednoga uſdighnuti,</p>
<p> Od kile vidje on da dospie na puti.</p>
<p>Cesto brighe i male, kadje mnosc velika, 25</p>
<p> I jakoga obale na svarhu cjovika.</p>
<p>
<hi>Pripov. XXIII.</hi>
</p>
<p>Sto Nisctaa ubbisce Tovarra.</p>
<p>
<hi>Tovar, i Oslar.</hi>
</p>
<p>Tusgni Tovar cîm ochjuti,</p>
<p> Daſe budde vêch dignutti</p>
<p> Tescko bremme,</p>
<p> Kê na svijeme</p>
<p> Plechjm nossi, cîm prohoddi 5</p>
<p> On po putu kalovvittom:</p>
<p> Vesseo srechiom tad cestittom</p>
<p> Saludgnojse radduje sgoddi;</p>
<p>Neprividdech kâ bremmenâ</p>
<p> Nagn –chie bitti napaertjenna, 10</p>
<p> Kadse k' svomu</p>
<p> Gospar Domu,</p>
<p> Josc do mallo vratit budde</p>
<p> Sctoe sa kuchie trjeba stavvi</p>
<p> Jedan, drughi josc pristavvi, 15</p>
<p> Da ni deve tako trude!</p>
<p>Prahom cjaâſti Priateglia,</p>
<p> I s' olovvom Drugh. Pun vesseglia</p>
<p> Sarucnizzi</p>
<p> Svôj Gliubizzi 20</p>
<p> Jedan zrevglie, [...]. </p>
<p>Dae nepârsgi, ni kad padda</p>
<p> Dasc ne bije, poscglie tada</p>
<p> Nadrjenizzu dae brani,</p>
<p>Scglie Bragnenik Paerzu svomu 25</p>
<p> Praccje bedre, Sirra i k' tomu:</p>
<p> Ko tadara</p>
<p> Sovvè Oslara, </p>
<p> Da pridatmu kgnighe budde:</p>
<p> Prima, i hoddi; viddi kada 30</p>
<p> Da s' bremmennom Tovar padda,</p>
<p> Er nemosge podnjet trude,</p>
<p>Podiscega s' tli samani,</p>
<p>Klicce saerdit, ah ustanni;</p>
<p> Tovar padda 35</p>
<p> S' gorka jadda.</p>
<p> Boglieje bilo, dasi Oslare</p>
<p> Diggo bremme na tvê Plechi</p>
<p> Er nemillo ti hottechi</p>
<p> Tusgno ubbjasc sad Magarre. 40</p>
<p>Saman trudi, tujse i Mucci,</p>
<p> Iskat pommoch vêch odluci.</p>
<p> Tovar slipsa</p>
<p> I sopissa,</p>
<p> Ermu s' truda pade killa 45</p>
<p> Peccialise, bolli, i jadda </p>
<p>Tom Nevogliom Oslar tada,</p>
<p> Daga umorri ceſ nemilla.</p>
<p>"I junaku vechi-krati</p>
<p> Magnia tugha sgivot skrati, 50</p>
<p> Kîse bio</p>
<p> Nauccjo</p>
<p> Trude, Rratti, slò taerpjetti:</p>
<p> Kadse usmnosgi sgialloſ koja</p>
<p> Gljudskôm Saerzu s' Nepokoja 55</p>
<p> Triebaje sgivot svoj dospjetti.“</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F3-24">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F3-24-1">
<head>XXIV. </head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Neda na grah.</p>
<p>Ad cicer aditum non permittit.</p>
</epigraph>
<argument>
<p>Rusticus pro cicere depugnans.</p>
</argument>
<l>Post sparsum in agro rusticus cicer suo</l>
<l>Superis ferebat vota pro eventu bono,</l>
<l>Cum turba volucrum convolavit plurima</l>
<l>Esura semen: ille lapidibus rapax</l>
<l n="5">Avium impudentum strenue ejecit genus; </l>
<l>Quamque interemit, longae confixit sudi,</l>
<l>Atroci ut aliae territae spectaculo</l>
<l>Locum refugerent; poena nil movit tamen.</l>
<l>Redeunt: abigere rursus ille, et plumbeis</l>
<l n="10">Plerasque globulis enecare: id saepius </l>
<l>Illi peractum, donec omne prodiit</l>
<l>Cicer virenti vestiens segete solum.</l>
<l>Hanc inter herbae cum videret noxium </l>
<l>Immiscuisse se genus, quam sedula</l>
<l n="15">Evulsit opera: cuncta spondebant bene. </l>
<l>Repente at aliud imminere tristus</l>
<l>Malum, irruente gramen in adultum Capro.</l>
<l>Ne noceat, hirtis ambit agrum sepibus.</l>
<l>Arente tandem flava folliculo seges,</l>
<l n="20">Ut stringeretur, devocabat rusticum. </l>
<l>Cum nocte media fur in agrum irrepere</l>
<l>Per septa: id ille, forte quem maturius</l>
<l>Somnus reliquit, sentiens, improvidum</l>
<l>Oppressit, artus quercea elidens sude,</l>
<l n="25">Legitque tandem, saepe pro quo fortiter </l>
<l>Multo opposuerat se hosti, ut illuxit, cicer.</l>
<l>
<emph>Vigilem te oportet esse, rem ut serves tuam.</emph>
</l>
</div>
<div>
<p>
<hi>Priciza XXIV.</hi>
</p>
<p>Pr. Neda na grah.</p>
<p> Segljan, kise arve ſa grah.</p>
<p>Posio slani cim grah Rataj biasce,</p>
<p> ſa dobrase Viscgnim on svarhu mogljasce,</p>
<p>Kad ptizâ grabechje neſnam od kud jato</p>
<p> Tu ù cjas dolechje ſa propast sjeme tô.</p>
<p>On hitar kamegnim beſocnik ptizâ tih 5</p>
<p> Otjera skup sasvim, ubi i jednu od gnih, </p>
<p>Nataknu paka gnu na dugh sctap, ostale</p>
<p>Oghledu na strascnu dabise pripale.</p>
<p>Ne bj to od srechje, vrachjause opeta,</p>
<p> Tjera on, i mechje olovna ſarna tâ, 10</p>
<p>Kim ubj mnoghi dil: tô cesto cignasce, </p>
<p> Iſ ſemglje dok udril vas grahmu biasce.</p>
<p>Uresi ſemgljase ſelenim s' stranâ svih,</p>
<p> Kad vidje tù dase skot travâ umjescjo ſlih.</p>
<p>S' pomgnome privegljom onih stade kubsti.15 </p>
<p>Dobro gnim s' radgnom tom sva slute ſa grah ti. </p>
<p>Iſnenad gore al ſlo nasta, er kad vechje</p>
<p> Bj ſeglje podraslo tù Ovan dolechje.</p>
<p>Damu nenaudi, tô svoje gustima</p>
<p> Poglize odasvudi ogradi tarnima 20</p>
<p>Jur gnega ù suhima mohunam ſove grah, </p>
<p> Daga vech vaſima, doma i nsoi od mah.</p>
<p>Kadase kroſ plot taj lupesc ù pol nochi</p>
<p> Uvuce, al Rataj, erga san htje ochi,</p>
<p>Stavise, i hrasnome tojagom pribiga, 25</p>
<p> Grah dighnu, i domome on sjutra priniga </p>
<p>Grah, ſa ki s' mnoſima onse arva hrabreno.</p>
<p> Tko bdi, i pomgnu ima, svemuje shragneno.</p>
<p>
<hi>Pripov. XXIV.</hi>
</p>
<p>
<hi>Neda na Grâh</hi>
</p>
<p>
<hi>Seglianin biuchiſe sa Grâh.</hi>
</p>
<p>Grâh Seglianin Livaddom possjo,</p>
<p> Dase ploddi Boggove prossjo.</p>
<p>Jatto Ptizzâ dolettje sa jesti</p>
<p> Sjemme: on tjerra s' camegnem rad bjesti;</p>
<p>I kojegod raddostan ubbije 5 Vaerh vissoke Ljenke sve Nabbije,</p>
<p>Dase drughe strascit tegga buddu</p>
<p> I pobjeghu, nu sve bî saludu</p>
<p>Vratiajuse: tjerraijh opeta,</p>
<p> I s' olovnijem saernjm smaertno smeta, 10</p>
<p>Nekka lettu, dalekoijh stighne;</p>
<p> Tako cinni, dokle Grâh isnikne.</p>
<p>Svù pomgnivo korjepi nesdravvu,</p>
<p> Docîm viddi, dase miescia Travu.</p>
<p>Svè bî dobro: kadar isnenade 15</p>
<p> Jaoh gorrega poghibje pripade,</p>
<p>Cîm ù Saerzu sgiallostan upâssi,</p>
<p> Damu jarraz Livaddom ulassi;</p>
<p>Obkrusgije plottom, i Handraccjom,</p>
<p> I cjuvaje s' pomgnom vasda jacciom. 20</p>
<p>Kadse sgjuti, kadje Grâh sasdrjo,</p>
<p>Seglianin-ga pobratti hottjo.</p>
<p>Ù Grâh Nochno Lupescje dovuko,</p>
<p> S' Drenaizzom kostjmuje stuko,</p>
<p>Er Seglianin ummje vech-krati 25</p>
<p> S' Nepriategljm sa grâh vojevvatti</p>
<p>"Ako hochiesc tvê sacjuvat stvâri</p>
<p> Nemoj date kad Ljennoſ privarri.“</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F3-25">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F3-25-1">
<head> XXV. </head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Saviscgna prescja ne ulovi miscja.</p>
<p>Felis nimium festinus murem non capit.</p>
</epigraph>
<argument>
<p> Feles duo. </p>
</argument>
<l>Solo jacebant invicem nexi duo</l>
<l>Feles, et alter gestiebat alterum</l>
<l>De more lingua blandienti allambere,</l>
<l>Cum mus ab arcto se parum prudens cavo</l>
<l n="5">Proripuit: unus felium quammaximo </l>
<l>Strepitu in fugacem prosilivit impiger;</l>
<l>Antrum at celerior mus adiit. Alter, pede</l>
<l>Qui sese agebat tacito, id adspectans catus</l>
<l>Illam sodali crimini dabat fugam,</l>
<l n="10">Praepropero in illum quod ruisset impetu. </l>
<l>Hic inquiebat, debuisse soricem</l>
<l>Sic capere potius; ille qui senior negat,</l>
<l>Jacuitque rursus, forte si erumpat foras</l>
<l>Illic operiens, juniore in alteram</l>
<l n="15">Partem profecto fele: cito periculi </l>
<l>Oblitus exit mus cavo rursum e suo.</l>
<l>Catus suspenso paululum ut accessit gradu, </l>
<l>In murem agiliter irruens illum rapit.</l>
<l>Tum felis alter evocatus murmure</l>
<l n="20">Accurrit, atque soricem captum videns, </l>
<l>In insequendis mox et ipse muribus</l>
<l>Nimium ab praecipiti temperabat impetu.</l>
<l>
<emph>Plerisque nocuit immodica festinatio.</emph>
</l>
</div>
<div>
<p>
<hi>Priciza XXV.</hi>
</p>
<p>Pr. Saviscna prescja ne ulovi miscja.</p>
<p>
<hi>Macka dva.</hi>
</p>
<p>Dvoja macka na tlim spleina leſcjahu,</p>
<p> Obicjajno i meu gnim onise liſahu.</p>
<p>Ù scto oni chjutese dragomillo, jedan</p>
<p> Misc uske iſ ſcjortese provuce tad bjedan.</p>
<p>Macjak, cim misc bjeſci, jedanse s' vegljome 5</p>
<p> ſaleti ù presci, i s' bukom mnogome,</p>
<p>Al barscij od gnega scjortese misc hiti.</p>
<p> Drughi, ki iſ dagljega poceo bj iti,</p>
<p>Tihose i vucjasce to macjak videchi,</p>
<p> Gnem krivo davasce, ermu cinj utechi, 10</p>
<p>Na gnega scto ù vegljoj silise ſaleti</p>
<p> Komu on: pace moj bitje imo ù nacin ti.</p>
<p>Ne, velimu ovi, starij gnega kie,</p>
<p> Na tlese i opet svi, cekati er tù htje;</p>
<p>Jedaga iſljesti vidi opet po srechi, 15</p>
<p> Macjak drugo ù mjesti mlaghi otit htechi.</p>
<p>Misc, ki ſaboravi scto bj, vanse iſvuce:</p>
<p> Macjak kaose stavi, malse po mal vuce,</p>
<p>Priharlo paktise nagn sunu, i ſgrabiga.</p>
<p> Na buhu mlaghise vrachja, i kad vidiga. 20</p>
<p>Tù tako uhicjena, od gnega ucise,</p>
<p> Da ſa tega pljena lako ima vuchise. </p>
<p>S' parva, pak ſatime metnutse na miscja:</p>
<p> Naudi mnoſime naghlos, kadje odviſcja.</p>
<p>
<hi>Pripov. XXV.</hi>
</p>
<p>Saviscgna prescja ne ulovvi Miscja.</p>
<p>
<hi>Dvije Macke.</hi>
</p>
<p>Macka-ſe Semgliom bludiasce,</p>
<p> Drughaje millo liſasce;</p>
<p>Cîm jedna Miscia sapassi,</p>
<p> Ghdje lud iſ ruppe prolassi,</p>
<p>Potaercja k' gnemmu buccechi 5</p>
<p> Pobjeghne kad Misc ù smechi.</p>
<p>Drughaje Macka krivila</p>
<p> Sctò s' treskom Miscia plascila:</p>
<p>Onnaioj recce, lascgnje</p>
<p> Lovvittje Misce prescnije. 10</p>
<p>Protivvan govvor gnoj ovvi,</p>
<p> Leglaje Miscia da lovvi.</p>
<p>Drughijem stranaâm prohoddi</p>
<p> Tôm mlaghja macka ù sgoddi,</p>
<p>Misc na dvor opet beſ straha 15</p>
<p> Is ruppe jaddan iſlaha,</p>
<p>Sred Macke kadà cjapetj</p>
<p> Svê danke budde dospjetti,</p>
<p>Er stara Macka hittraje,</p>
<p> Kad viddi Miscia, pristaje, 20</p>
<p>I tako gnegga beſ presce</p>
<p>Satirre s' Noghaâm i plesce.</p>
<p>Kad Mlaghia sacjû, tuj hoddi,</p>
<p> I viddi sctoſe dogoddi,</p>
<p>Sa boglie Misce lovvitti 25</p>
<p> Svû presciu budde pustiti.</p>
<p>"Mnosijem prescia nauddi,</p>
<p> Nikkose temmu ne cjuddi.“</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F3-26">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F3-26-1">
<head> XXVI. </head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Ni moj lov, ni moj ſez.</p>
<p>Nec de venatu, nec de lepore cura est mihi.</p>
</epigraph>
<argument>
<p> Canes duo, Asino judice. </p>
</argument>
<l>Leporem insecuti cum duo venatici</l>
<l>Canes fuissent, dentibusque mordicus</l>
<l>Arreptum acutis enecassent, aspera</l>
<l>Lis inter illos orta, quis praedam, sibi</l>
<l n="5">Quam vult uterque, possideret integram.</l>
<l>Certare fessi, morsibusque saucii</l>
<l>Legunt Asellum judicem, qui proximo</l>
<l>Pascebat agro. Coepit hic: leporem prior</l>
<l>Vidi ipse ab humili prosilire cespite,</l>
<l n="10">Cursimque in illum provolavi: in tempore </l>
<l>Prior ergo cum sim, in jure sum potior quoque.</l>
<l>Ajebat ille: quid officit, me postea</l>
<l>Vidisse, dente si feram arripui prius?</l>
<l>Ad me ergo praeda spectat omnis unice.</l>
<l n="15">Asellus uni se futurum praevidens </l>
<l>Hostem, si causam adjudicasset alteri,</l>
<l>Nil prorsus ipse jura venatus, ait,</l>
<l>Leporesque novi natus herbam carpere:</l>
<l>Peritiorem quaeritote judicem. </l>
<l n="20">
<emph>Curare mitte, quod nihil refert tua.</emph>
</l>
</div>
<div>
<head> Priciza XXVI. </head>
<p>Pr. Ni moj lov, ni moj ſez.</p>
<p>Dva kucka prid sudzem Tovarom.</p>
<p>Dva lovna buduchi Psa ſeza tjerali</p>
<p> I ſubim griſuchi' krutoga ſaklali,</p>
<p>Meu sobomse arvaju, pljen bitchje komu zil,</p>
<p> Er oba da imaju hochjega, a ne dil.</p>
<p>S' arvanja iſmoreni duga, i osctrima 5</p>
<p> Nemillo iſgharghjeni jur oba ſubima,</p>
<p>Osla, ki tù pase ſa sudza obrasce.</p>
<p> Gnih jedan ù ghlase ovemu vegljasce.</p>
<p>Parvisam vidio ja garma iſ gustoga</p>
<p> It ſeza, i sljedio parvisam harloga. 10</p>
<p>Dake er prj gnega ja ù vremenusam,</p>
<p> Nj sumgnit od taga da prj i ù ſakonusam.</p>
<p>Kom drughi: scto smeta, da poslie vidih ja,</p>
<p> Hitjena kad svjer tâ od mene bj pria?</p>
<p>Oso erje vidio akobi presudit 15</p>
<p> Ovom od gnih htio, dachje onom marſech bit,</p>
<p>Nikako ja vasc neſnam, receim ſakon ti,</p>
<p> Nit ſezove poſnam roghjen travu gristi,</p>
<p>Od meke vech vjescta Sudza dobav[..]ese 20 </p>
<p> Scto tebe neutiscta, darſc toga dagljese.</p>
<p>
<hi>Pripov. XXVI.</hi>
</p>
<p>Ni moj lov, ni moj ſez.</p>
<p>Dva Psâ, i Bò Sudaz.</p>
<p>Seza bjehu satjerrali</p>
<p> Dva Psâ gorrom cîm lovjahu,</p>
<p> I subimâ svijem saklali</p>
<p> Meso, i kosgiu rasdirahu:</p>
<p> Ustà kavgha cijchie bitti 5</p>
<p> Ti vaſkolik pljen cestitti.</p>
<p>Daerpuſe oni bjesno, i laju,</p>
<p> Isragneni ruſcno svuddi</p>
<p> Osla Sudzem obbirraju</p>
<p> Daijm inad taki oſudi: 10</p>
<p> Ù Gospostvu Tovar sjedde</p>
<p> Revvè ovake ter bessjedde. </p>
<p>Jase naiprie napoijh kaervi</p>
<p> Seza, vidjoh cîm taercjatti:</p>
<p> Po sakonu jasam paervi 15</p>
<p> Paervi er buddem Seza klatti,</p>
<p> Pristojse dake, menni</p>
<p> Uset, svescto moj Sub pljeni</p>
<p>Osò snajuch dachie bitti 20</p>
<p> Nepriategl Psù jednomu,</p>
<p> Cîm usbudde oſuditi,</p>
<p> Sctoe ugodno Psù druggomu</p>
<p> Strâghte, reccè, vi bogliega </p>
<p> Sudza, lovvom vjesctiega. 25</p>
<p>"Scto pristojno tebbi nie,</p>
<p> Nemoj igda ti raditi,</p>
<p> Er cîm pammet tvâ neumije,</p>
<p> Ruscnochieſe privarritti</p>
<p> Pusti tebbe scto ne utiscti, 30</p>
<p> Nekka Gljudi sudu vjscti."</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F3-27">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F3-27-1">
<head> XXVII. </head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Odnjelabimu u kgljunu svraka bichje,</p>
<p>a nebi ni Deva chjudinu.</p>
<p>Ejus possessionem rostro Pica; at indolem</p>
<p>malam neque Camelus ipse ferret.</p>
</epigraph>
<argument>
<p> Male gloriosus. </p>
</argument>
<l>Cum praedicaret de suis verbosius</l>
<l>Mamurra quidam praediis (quae praedia</l>
<l>Dimidio in horae circuire Cochlea</l>
<l>Tardigrada possit) audiebat auribus</l>
<l n="5">Illum vacivis multitudo credula, </l>
<l>Beatiorem caeteris mortalibus</l>
<l>Rata, cui obtigissent tanta latifundia.</l>
<l>Aderat in illa forte tunc frequentia</l>
<l>Critias, qui et agros, et Mamurrae noverat</l>
<l n="10">Sic impudenter gloriantis indolem. </l>
<l>Hic, postquam ab oculis Thraso discessit suis,</l>
<l>Scitote, dixit, quod quae in astra laudibus</l>
<l>Tot ille evexit Pica rostro praedia</l>
<l>Ferret, gravem hominis nec Camelus indolem.</l>
<l n="15">
<emph>Qui legit, imago quos adumbrat haec, videt.</emph>
</l>
</div>
<div>
<head>
<hi>Priciza XXVII.</hi>
</head>
<epigraph>
<p>Pr. Odnjelabimu ù kgljunu svraka bichje,</p>
<p>a nebi ni Deva chjudinu.</p>
</epigraph>
<argument>
<p>
Ludi hvastalaz.
</p>
</argument>
<l>Njeki svê hvalechi bsctine, ſvan Sctrobach,</l>
<l> Kê Spuſc dug hodechi polbi ù ure mogo obach,</l>
<l>Gnem iſpraſne usci puk mnoghi davasce,</l>
<l> Vjerovo biasce svesctoim hvastasce</l>
<l n="5">Mnogopoglstva ſa tâ oni nad inima </l>
<l> Gnega pricestita zjegnahu umarlih</l>
<l>Po srichise ù temu skupu nahodjasce.</l>
<l> Tad njeki (imemu Maudrapa biasce)</l>
<l>Ki dobro poſna tù, kû tako on basctinu</l>
<l n="10"> Hvagljasce, i istu gnegovu chjudinu, </l>
<l>Gnim velj: poglja kâ on uſni do Nebes,</l>
<l> Ù Kgljunubi svraka odnjela, a nebi</l>
<l>Ni Deva ſle chjudi moghla tegh odnesti.</l>
<l> Svak ſna, kise gljudi kaſcju ovdi, ki ova scti.</l>
<l>
<hi>Pripov. XXVII.</hi>
</l>
<l>Odnjelabimu ù kgliunu Svraka Bichie,</l>
<l>a nebi ni Deva Chjudinu.</l>
<l>
<hi>Slo Hvastav.</hi>
</l>
<l>Vaerh Basctinâ hvaljo, i hvaſto</l>
<l> Cîm-ſe gnekki jest Mamurra (a)</l>
<l> Koije Spusgju dostae saisto</l>
<l> Sa proch urra.</l>
<l n="5">Puk, kî laſno sve vjerruje, </l>
<l> Blasgenaga sasvijem zjeni,</l>
<l> Sctò govorri, pomno ciuje,</l>
<l> Nîtse ljeni.</l>
<l>K' toj Scupsctini doghie kade</l>
<l n="10"> I Crizia (b), kî posnoje </l>
<l> Mamurovve svè Livadde,</l>
<l> Lasgi i svoje:</l>
<l>Basctinnaje gnemmu taka</l>
<l> (Cîmse odjeli Thraſo (c) recce),</l>
<l n="15"> Ponjelabje kgljunom Svrakka </l>
<l> Na dalecce:</l>
<l>Alli opaku narravv hudu,</l>
<l> Svemu svjetu s' kôm dodjeva,</l>
<l> Nebi gorkôm moghla u trudu</l>
<l n="20"> Odnjet Deva. </l>
<l>"Ovva kratka mâ Priciza,</l>
<l> Lasnose snatti k' komu padda,</l>
<l> I koga on josc nariza</l>
<l> Uprav sadà."</l>
<note>(a.) Mamurra, Rimski Plemmich, koij paervi naresi Mire svoje kuchje s'
Mramorrom.</note>
<note>(b.) Crizia, samosilnik od Atene.</note>
<note>(c.) Thraso. Imme od vojnika Hvastavza </note>
</div>
</div>
<div xml:id="F3-28">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F3-28-1">
<head> XXVIII. </head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Natovari, ter udari.</p>
<p>Impone sarcinam, et tunde.</p>
</epigraph>
<argument>
<p>Rusticus Asini magister.</p>
</argument>
<l>Ingressus urbem splendidam festo die,</l>
<l>Plenamque populo monticola quidam rudis</l>
<l>Non ante visis fixus in spectaculis</l>
<l>Haerebat ore (gens ut agrestum solet)</l>
<l n="5">Hiante spectans: fistulae ad sonitum pigro </l>
<l>Heic vidit Ursum saltitare corpore,</l>
<l>Canemque ritu exercitati militis</l>
<l>Tractare pedibus arma, gladium stringere,</l>
<l>Rotare circum, quin et ictus ignea</l>
<l n="10">Balista in auras sat peritum explodere. </l>
<l>Adspexit etiam sic nativis gestibus</l>
<l>Hominum actiones aemulantem Simium,</l>
<l>Ut mentem attonitam magnus tenuerit stupor.</l>
<l>Contentus hos se belluarum argutulos</l>
<l n="15">Vidisse ludos, quotque ab istis artibus </l>
<l>Quaestus proveniant sentiens, ut rusticam </l>
<l>Domum repetiit, erudire Auritulum</l>
<l>Et ipse studet, ut tibias inflet leves.</l>
<l>Tardum sed animal, omni et ingenio carens</l>
<l n="20">Illius artis nec priores discere </l>
<l>Evaluit apices: evasurum spes erat</l>
<l>Asinum ad choreas aptiorem: tradere</l>
<l>Huic artis ergo prima saltatoriae</l>
<l>Elementa coepit; sed labore inutili</l>
<l n="25">Suscepta pariter haec opera: inepto latus </l>
<l>Ergo discipulo duriori sarcina</l>
<l>Gravavit, utque celeriter tereret viam,</l>
<l>Vi summa adplicuit querceam ad nates sudem.</l>
<l>
<emph>Non cuncti ad eadem sunt agenda idonei.</emph>
</l>
</div>
<div>
<head>
<hi>Priciza XXVIII.</hi>
</head>
<p>Pr. Natovari, ter udari.</p>
<p>Segljanin Tovaru mesctar.</p>
<l>Ù grad gorsctak jedan privegli ulaſasce,</l>
<l> Sv<abbr>etc</abbr>jani kada dan ù gnemu biasce,</l>
<l>Sjajuchim ustima, kad opchje segljani,</l>
<l> I upartim ocima ù jednoj sve strani</l>
<l n="5">Ghleda igre, kê prie gnem ighda do cjas ti </l>
<l>Sgodilose nie drugovghje viditi.</l>
<l>Pod dipli tù troma Medvjeda on skakati</l>
<l> Ghledasce pitoma, Psa oruſcjem vladati,</l>
<l>I kano bojnika sad macem mahati,</l>
<l n="10"> A sada s' prascnika pusckom poteſati. </l>
<l>Moemuna od vech on tù vidje sve cine,</l>
<l> Pricignat napokon od gljudj, i nacine,</l>
<l>Stvari da kroſate velmise cjudio.</l>
<l> ſadovogljan sve tê daje igre on vidio,</l>
<l n="15">I gljudi kû vade scgnih koris spoſnao, </l>
<l> Na kolibu kade svojuje dopao,</l>
<l>Eto i on stavise svoga Osla uciti,</l>
<l> Ù dipli dabise naucio sviriti.</l>
<l>ſcivina al tupa tâ ni parve nj moga</l>
<l n="20"> Pocetke ſanata nauciti od toga. </l>
<l>Podobnij dachje bit ſa tanze ufasce,</l>
<l> ſatoga sta ucit, i gnemu kaſasce,</l>
<l>Kô noghe stavgljati sadchje odi, sad inud,</l>
<l> Almu ù vjetar i ti vaskolik poghje trud.</l>
<l n="25">Dake malovrjednu ucioniku breme </l>
<l> Tescko stavi, jednu pakamu ſatieme</l>
<l>On dobru pristavi Sctapom po sapima,</l>
<l> Na put da se stavi stupaim harlima.</l>
<l>Nika podobnosti ſa sva ima: tko ù ovima</l>
<l n="30"> Stvarim ima dosti vrjednosti, tko ù onima.</l>
<l>
<hi>Pripov. XXVIII.</hi>
</l>
<l>Natovarri, ter udarri.</l>
<l>
<hi>Seglianin Tovarra Vladalaz.</hi>
</l>
<l>Ù vesselli dan ulâſsi</l>
<l> Ù Grâd velik Gorsctak jedan,</l>
<l> Sinnuttijeh ustâ pâſsi</l>
<l> Prikasagnâ tuj pohleppan.</l>
<l n="5">Tuj Medvjedda viddi igratti </l>
<l>Na svak Diplj: Psà rasgleda</l>
<l> Pusckom hittro potesati</l>
<l> I stisnutti Mac ureda: </l>
<l>Mojemucciu jest viddjo</l>
<l n="10"> Slikkovvatti Gljudska Djellâ </l>
<l> Sasvjemſe sacjuddio,</l>
<l> Vechie - muſe pammet smela.</l>
<l>Miran hittrijeh rad igarâ</l>
<l> Mislech kêsu tuj dobiti,</l>
<l n="15"> Pocce vjecbat on Tovarra </l>
<l> Budde ù Diplj da sviriti;</l>
<l>Alli kaſna ſvjer, i luda</l>
<l> Saluduſe morri, i mucci,</l>
<l> Kad nemosge s' gorka truda</l>
<l n="20"> Ni poccetke da naucci. </l>
<l>Uffa Gorsctak, da tanzatti</l>
<l> Nauccichje Tovar ludi,</l>
<l> Neummje ni skakati,</l>
<l> Svè sa gorrè, svescto trudi.</l>
<l n="25">Doklè gnemmu ne postavvi </l>
<l> Tescko bremme, miran nie,</l>
<l>I doklemu kostj upravvi</l>
<l> S' Drenaizzom, da idde prie.</l>
<l>"Svak podobban na ovvem Svjeti,</l>
<l n="30"> Nie sa svakke saisto stvâri, </l>
<l>Nekka sljedi svê pameti</l>
<l> Um, i sato samo mari."</l>
</div>
</div>
<div xml:id="F3-29">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F3-29-1">
<head> XXIX. </head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Cjemse Vuk usere, Ovza utece.</p>
<p>Ovis viso Lupi stercore fugit.</p>
</epigraph>
<argument>
<p> Ovis. </p>
</argument>
<l>Imbellem et umbra territat periculi.</l>
<l>Balans a stabulis evagata longius</l>
<l>Gramen in amoena laetum solitudine</l>
<l>Carpebat alacris; jamque in illa clanculum</l>
<l n="5">Abire crebro cogitabat pascua, </l>
<l>Pastori irascens, in salubria qui minus,</l>
<l>Herbaeque solitus parciora ducere.</l>
<l>Heic dum licenter errat, ecce cespitem</l>
<l>Vidit lupinis inquinatum faecibus.</l>
<l n="10">Misella totis contremiscens artubus </l>
<l>Tum fugere coepit, arbitrata in proximo</l>
<l>Lupum esse, cumque continente se fuga</l>
<l>In tuta tandem contulisset, haud emo</l>
<l>Tanto, inquit, gramen laetius discrimine.</l>
</div>
<div xml:lang="hr" xml:id="F3-29-2">
<head> Priciza XXIX. </head>
<p>Pr. Ciemse vuk usere, ovza utece.</p>
<p>
<hi>Ovza.</hi>
</p>
<p>Strascivse i sjene pripada poghibia.</p>
<p> Ovza njeka opchjene kâ od druſcbe oghje tja,</p>
<p>I dalekse odstrani, pustosci ù raskoscnoj</p>
<p> Veselose hrani ò travi tù rosnoj.</p>
<p>Ceschje iti ſato i ùnaprjed miscljasce. 5</p>
<p> Skrovno ona mjesto ù tô, ghdis' ljepe tê pasce,</p>
<p>Pastjeruse ghnjevech, ki ù gore vodjasce,</p>
<p> I mallo ghdjese vech trave nahodjasce.</p>
<p>Ù slobodni tuse skitajuch vucie</p>
<p> Na busu poghnuse ughleda, kao mnie. 10</p>
<p>Bjedna svim treptechi udima bjeſcjat sta,</p>
<p> Na bliſu zjenechi daje vuk, nitse usta;</p>
<p>Dok doghje ù stado svê, pak rece, boglje ja</p>
<p> Nekupuiem trave s' toliko poghibja.</p>
<p>
<hi>Pripov. XXIX.</hi>
</p>
<p>Cjemse Vuk uſerre, Ovza utecce.</p>
<p>
<hi>Ovza.</hi>
</p>
<p>"Ista sjenna</p>
<p> Strasci Ljena,</p>
<p> I kî slabbje na ovvem svjeti.</p>
<p> Ako vjetriz listom krene,</p>
<p> Bljedi, i venne. 5</p>
<p> Sve plascivvoj chjudi prjeti."</p>
<p>Vaerhom Gorâ </p>
<p> Svoga is Tora </p>
<p> Cîmſe daglie skita Ovciza,</p>
<p> Ù raskoscnom mjestu stasce, 10</p>
<p> Slatke pasce</p>
<p> Grise, i Mladijeh josc Travizzâ</p>
<p>Na to mjesto</p>
<p> Misli cesto,</p>
<p> Kakobiſe povratila 15</p>
<p> Scto gnu voddi na nesdravve</p>
<p> Sctettne trave</p>
<p>S' Pastjeromſe rasaercilla.</p>
<p>Ù slobboddi</p>
<p> Tuj dohoddi, 20</p>
<p> Bûſ isgnuscen viddi kada</p>
<p> Vuccjem gnojom: strahom predda</p>
<p> Biesgi ureda,</p>
<p> Vuk dae zjeni sred Livaddâ</p>
<p>Kadse skrje</p>
<p> Ghdjeno nie 25</p>
<p> Straha ikakva, rugla, i smechie</p>
<p> S' tom poghibjom, recce, Travu</p>
<p> Slatku, i sdravvu</p>
<p> Nekupujem saisto vechie.</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F3-30">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F3-30-1">
<head> XXX. </head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Cemubi aerpa scitta, kadse nebi jella?</p>
<p>Cui bono triticeus acervus, si non comeditur?</p>
</epigraph>
<argument>
<p> Rusticus hariolus. </p>
</argument>
<l>Vanae augurandi deditus scientiae</l>
<l>Noctivaga Mopsus contemplando sidera,</l>
<l>Ventosque, et imbres, aeremque innubilum,</l>
<l>Annos canebat nunc futuros uberes,</l>
<l n="5">Nunc messis inopes. Hic quibusdam ut maximam </l>
<l>Signis in annum conjectabat proximum</l>
<l>Famem colonis imminere, haud desiit</l>
<l>Monere, ab illo quisquis ut aliquid die </l>
<l>Inciperet escae corpori subducere:</l>
<l n="10">Id si fecissent, evasurum mitius </l>
<l>Malum, vincique posse parsimonia.</l>
<l>At nemo agrestum paruit, se panibus,</l>
<l>Obsoniisque nutriebant: unice</l>
<l>Famis futurae territus periculo</l>
<l n="15">Vates avare victitabat, hordei </l>
<l>Quamquam domi esset, triticique copia.</l>
<l>At haec diebus tristibus consumere</l>
<l>Quod jam statuerat, colligebat vilium</l>
<l>Per arva quidquid pullulabat graminum,</l>
<l n="20">Talique ventrem largiter opplebat cibo. </l>
<l>Rerum sed esus jugis insalubrium</l>
<l>Sic sanitatis peturbavit ordinem,</l>
<l>Brevi ut perierit, intactusque haeredibus</l>
<l>Ingens acervus tritici remanserit.</l>
<l n="25">
<emph>Gazis, avare, qui paratis abstines </emph>
</l>
<l>Uti, tibi idem destinatur exitus.</l>
</div>
<div xml:lang="hr" xml:id="F3-30-2">
<head> Priciza XXX. </head>
<p>
<hi>Pr. Cemubi arpa ſcita, kadse nebi jela?</hi>
</p>
<p>
<hi>Segljanin gatalaz.</hi>
</p>
<p>Na gatanja Migljas ki tascta biasce</p>
<p> Naukase dao vas, ſvjeſdi obnoch ghledasce,</p>
<p>I vjetre, i daſcde s' tim, i Neba vedrinu.</p>
<p> Vegljasce Segljanim, plodnu kad godinu</p>
<p>Imatchje, a kadli ne. Po njekim ovi cim 5</p>
<p> Pristupne godine privighja bigljeſim</p>
<p>Glad vegli dachje bit, svjetuje svakoga,</p>
<p> Da hrane scto skratit pocne dneva od toga.</p>
<p>Er tô ako uſbudu sad ucinit, dachje bit</p>
<p>Vele magne ſlo tad, sctedgnomga i pridobit. 10</p>
<p>Nitkomu al pogodi, kruhomse hragnahu,</p>
<p> I smocno sctogodi k' temu pristavgljahu.</p>
<p>Sam Gataz od ghlada pripaden ſcivjasce</p>
<p> Lakomo, ſa sve da ſcita, i jecma imasce.</p>
<p>Zarnih al ſa danâ erje ova spravio, 15</p>
<p> I tad damu hrana bit budu odlucio,</p>
<p>Svescto on po poglih nizati vidjasce</p>
<p> Travâ i gorih tih iſ ſemglje gugljasce</p>
<p>Stvarj al s' neſdravieh svakdano kêje io,</p>
<p> Tarbuh bi i teſieh jescjâ napunio, 20</p>
<p>ſdravja od parvascnoga red tacmu smetese,</p>
<p> Da smart ù maloga vremena ſanese.</p>
<p>A arpa velika ſcita neteghnuta</p>
<p> Osta basctinika gnegova sada tâ</p>
<p>Lakomce, ki sluſcit blagomse neumisc tvim 25</p>
<p> Svarha ista da ima bit i tebi, jati dim.</p>
<p>
<hi>Pripov. XXX.</hi>
</p>
<p>Cemubi aerpa Sgitta, kadse nebi jello. </p>
<p>
<hi>Seglianin Gatalaz.</hi>
</p>
<p>Bavviſe saludu Gatagnem Lovorko,</p>
<p> I tesckom ù trudu mucciſe svegh gorko.</p>
<p>Sad svjesde rasgleda, sad Oblâk, Dascde sad.</p>
<p> Strahome sad predda, sadae sasvijem rad. </p>
<p>Segliannjm gatoje Glâd velik na Ljetti, 5</p>
<p> Svakkoga vjecboje, da budde sctedjetti,</p>
<p>Er tako cinnechi, slò dachie pridobit</p>
<p> I sporrno sctedechi svê danke provoddit.</p>
<p>Sctò gnjmmj govorri, svè budde samani,</p>
<p> I rughe svak tvorri, smijuse segljanni. 10</p>
<p>Proch gnjmmſe jedjo Gatalaz, i tada</p>
<p> Hranuje sctedjo, pristrascen od glada </p>
<p>Ù svomu jest Domu sgitta immò sadosti</p>
<p> I svakke josc k' tomu raſlike ploddnosti:</p>
<p>To jestit odluci kad gorrj dni buddu 15</p>
<p> Gorkoſe jaoh mucci nevolgnôm u trudu.</p>
<p>Travizze popaſe, kê berrè Livaddom, </p>
<p> Er baerso nadaſe strascnijem vêch gladom</p>
<p>Cîm nemoch stekkoje sctò budde jestitti</p>
<p> Do mallo ter svoje dni budde svaerscitti.20</p>
<p>Domachioj ostaje Cegliaddj tuj dosti,</p>
<p> Sgitta Aerpa zjelaje, tuj svakke ploddnoſti. </p>
<p>"Isto-ſe sgodditti, Lakomce, tebbichie,</p>
<p> Sramotno sctedîti cîm buddesc tvê Bitchie."</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F3-31">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F3-31-1">
<head> XXXI. </head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Cemuje svjechja, kad nje occi?</p>
<p>Quid caeco cum lucerna?</p>
</epigraph>
<argument>
<p> Alauda excaecata. </p>
</argument>
<l>Auceps ad ignem, bruma dum saevit rigens,</l>
<l>Proli fabellas enarrabat parvulae.</l>
<l>Reticula, pedicae, viscataeque virgulae,</l>
<l>Suo quibus aves praedabatur tempore,</l>
<l n="5">In humilis casulae servabantur angulo. </l>
<l>Heic excaecatam, dulcibusque idoneam</l>
<l>Alaudam volucres allectare cantibus</l>
<l>Posuerat: ardens illustrabat vivido</l>
<l>Fulgore tectum lampas: heic et tritici,</l>
<l n="10">Miliique larga grana spargebat manu. </l>
<l>At caeca volucris inde rostro carpere</l>
<l>Nil quibat: aliae, quae videbant, et suam</l>
<l>Partem vorantes sese opimabant Aves.</l>
<l>Alauda macie contabescens in dies</l>
<l n="15">Magis magisque singulos, tandem fame </l>
<l>Exhausta periit in ciborum copia.</l>
<l>
<emph>Mens animi longis obvoluta erroribus</emph>
</l>
<l>Rationis alma frustra illustratur facie.</l>
</div>
<div xml:lang="hr" xml:id="F3-31-2">
<p>
Priciza XXXI.
</p>
<p>Pr. Cemuje svjechja, kad nie oci? </p>
<p>
<hi>Kukugljava osljepgljena.</hi>
</p>
<p>Prid oghgnem, velika kad studen biasce,</p>
<p> Djetetu mal vika, erga Otaz gljubgljasce,</p>
<p>Poticjar pricize stade povjedati.</p>
<p> Mreſce, ocza, ſamcize stahu ù pojati,</p>
<p>Prutila i obljepgljena, kim ptize svakoje 5</p>
<p> Podobna ù vremena ſa lova hitoje.</p>
<p>Tù stavi osljepgljenu kukugljavu, kâ svîm</p>
<p>Mnosc ptizâ smamgljenu steſce pjegnem slatkim.</p>
<p>Svjechniza ugljana koja tù visjasce</p>
<p> Svjetlos sa svih stranâ po kuchi davasce. 10</p>
<p>Tù on dosta ſcita, i prosa sipgljasce,</p>
<p> Sljepa ona al ſarna tâ kgljuzat nemogasce.</p>
<p>Drughe kê vidjahu, ptize gnoj grabechi</p>
<p> Svoj dio uſimahu, sebe iste ſcivechi.</p>
<p>A ona mledni cim svaki dan to vechje, 15</p>
<p> Prid jescjam obilnim dospje, vaj nesrechje!</p>
<p>Kad pamet ſa mnoga doba otighje stramput;</p>
<p> ſaludu Raſloga svjetlosjoj kaſce put.</p>
<p>
<hi>Pripov. XXXI.</hi>
</p>
<p>Cemuje Svjechia, kad nie occi?</p>
<p>
<hi>Vitulja osliepjena.</hi>
</p>
<p>Pripovjesti Lovaz kasce</p>
<p> Cîm kod Ogngna simi stasce</p>
<p> Svôj Djeccizzi </p>
<p> Ù Gljubizzi</p>
<p> Sctoga Lovſka svjes uccila, 5</p>
<p> S' cijem gnekada hittà Ptizze,</p>
<p> Stahu svoje kraj Pljevnize</p>
<p> Oseza, Mresgje, Prut, Pustilâ </p>
<p>Vitulju tuj stavvjo,</p>
<p> Kû bî sasvijem osljepio; 10</p>
<p> Cîm sapoje,</p>
<p> Kolak svoje</p>
<p> Kuchjarizze Ptizza oblîta;</p>
<p> Ona blisu gnu primata</p>
<p> Prosvjetlise svà Pojatta; 15</p>
<p>Tujse prospe Prossa, i sgitta</p>
<p>Nu nemosge sliepoj bitti</p>
<p> Kgljunom sgitta dohittitti.</p>
<p> Cîm gleddaju</p>
<p>Pokgliuzzaju 20</p>
<p> I gne Dijo tad Nemille</p>
<p>Kê dohoddu svakke Ptizze:</p>
<p> Biesgju dalek Kuchjarizze</p>
<p> Sitte granom, i prettille.</p>
<p>Vitulja Mledni, er gorri 25</p>
<p> Svak-ciaſ Glâdje gorko umorri,</p>
<p> I vêch tada</p>
<p> Maertva padda.</p>
<p> "Cimje pammet samaerscena</p>
<p> Ù sahodjm, i slobbnosti, 30</p>
<p> Saman ona budde dosti</p>
<p> Po rasboru prosvjetgljena."</p>
</div>
</div>
<div xml:id="F3-32">
<div type="poesis-fabula" xml:lang="la" xml:id="F3-32-1">
<head> XXXII. </head>
<epigraph>
<p>
<gloss>
<abbr>Illyr.</abbr>
</gloss> Akoti nje dosta, ni morre slano.</p>
<p>Nisi haec tibi sufficere dicas, nec mare salsum esse dixeris.</p>
</epigraph>
<argument>
<p> Nutrix, et Puer. </p>
</argument>
<l>Quaedam puelli gratiam Nutricula</l>
<l>Inire cupida, cereamque flectere</l>
<l>Primis ab annis quo volebat indolem,</l>
<l>Mire ejus animum fabulis allexerat.</l>
<l n="5">Audierat ille plurimas, et pectore </l>
<l>Memori tenebat; sed foemina ut quodam die,</l>
<l>Dum placidi ad oram considebant aequoris,</l>
<l>Perparce narrat, puer ei sublandiens</l>
<l>Alias petebat: illa contumacior</l>
<l n="10">Negare; precibus at puelli et lacrymis </l>
<l>Evicta cessit; jamque qui flerat prius,</l>
<l>Missum ore ridet caseum, quem callida</l>
<l>Hiante Corvo celeriter Vulpes rapit:</l>
<l>Delusum ab umbra mox Canem nutrix sua</l>
<l n="15">Adjecit, amne dum natat carnem ferens; </l>
<l>Montisque partum; Graculumque non suis</l>
<l>Plumis amictum; deque gutture os Lupi</l>
<l>Gruem extrahentem, quod vorando inhaeserat.</l>
<l>Post haec puello surge, ait, Sol occidit,</l>
<l n="20">Domum petamus. Ille, quaeso et alteram </l>
<l>Deprome, dixit, e foecundo pectore</l>
<l>Aevi prioris historiam, lux, o mea:</l>
<l>Morem puello gessit; exsurge at modo.</l>
<l>Flens hic adhuc unam ut referret poscere.</l>
<l n="25">Narravit illa argutulam, et plenam salis; </l>
<l>Factoque fine, ni sat, inquit, me tibi</l>
<l>Hodie narrasse fabularum dixeris,</l>
<l>Nec hocce salsum tu, puer, dices mare.</l>
<l>
<emph>Hoc illi dictum homines existiment sibi,</emph>
</l>
<l n="30">
<emph>Explere quorum nulla res animum potest. </emph>
</l>
</div>
<div xml:lang="hr" xml:id="F3-32-2">
<head> Priciza XXXII. </head>
<p>Pr. Akoti nie dosta, ni more slano. </p>
<p>
<hi>Baba, i Djete.</hi>
</p>
<p>Da ù milos Djetetu Baba vech uljeſe,</p>
<p> I meku chjudmu tû kud hochje prinese,</p>
<p>Do chjuda sarzemu smamila biasce,</p>
<p> Pricize cim gnemu svake povjedasce.</p>
<p>Jur od gne mnoſieh nasluscja Djetese, 5</p>
<p> Pamet mlada i od svieh dobro spomignese.</p>
<p>Al jednom kraj mora tihoga sjedechi</p>
<p> Sporna ona govora maloih htje rechi.</p>
<p>Gnoj onse omigljati poce, i daih mu vechje</p>
<p> Bude povjedati moli; ona al nechje. 10</p>
<p>Na molbe i suse nu paka Djeteta</p>
<p> Na svarhu prighnuse, i sadse on hrepeta</p>
<p>Plakasce prie ki, cjujuchi kô pusti</p>
<p> Siraz lud vran njeki, kimu bj ù usti,</p>
<p>Vuhvena gnem koga kuna harlo ſgrabi. 15</p>
<p> Od sjene iſa toga privaren kô svê bj</p>
<p>Ona Psa prilaga, ki po rjezi plove,</p>
<p>I bardo kadaga breghja vas chjet ſove</p>
<p>Vranu i odjevenu tughim perjem, i kô</p>
<p> Vuku kôs ſabjenu ſcoral-je iſ gharla iſvuko. 20 </p>
<p>Iſa tega, ustan, gnem velj, erse noch</p>
<p> Pribliſcja, i na stan trjebaje nami poch.</p>
<p>Tadjoj on: meni ti, molimte, pripovies</p>
<p> Josc drugu (punati kad tako prema jes)</p>
<p>Doba od toga naſad povighi, mâ milla. 25</p>
<p> Pogodi ona. Ustan' sad: dabi joscter htila.</p>
<p>Rjet jednu zighlumu, on placjuch molit sta.</p>
<p> Smjescnu ona i hitrumu povighje, i kad prista,</p>
<p>Recemu, ako nech rjet, da povidano</p>
<p> Bj - ti dosta, nech rech ni dae more slano. 30</p>
<p>Morese ovo onim rit, hlepgnu kieh mnogu</p>
<p> Niedna dobra na ſvit nasitit nemogu.</p>
</div>
<div xml:lang="hr" xml:id="F3-32-3">
<head> Pripov. XXXII. i naiposledgnja </head>
<p>Akoti nie dosta, ni morre slano.</p>
<p>
<hi>Babba, i Djete.</hi>
</p>
<p>Babba sgiudech, daje svegh milluje</p>
<p> Djete, koga s' gliubavi babbuje,</p>
<p>Ona gnegga sred Mlagiahnijeh Lîtti</p>
<p> Svakku skladdnoſ sgelli nauccitti,</p>
<p>Daje blaghe raddostan Naravvi, 5</p>
<p> Sctò nie dobro, da stavan ostavvi:</p>
<p>Ù gneggovvu sa millos ugljesti</p>
<p> Blâsni gnegga s' liepijem pripovjestj.</p>
<p>Nekkje on isctom pocceo sgivjeti,</p>
<p> Usdaersgijh dobro na pameti 10</p>
<p>Kada Babba s' gnim kraj tuorra sjeda</p>
<p> Pripovvjestj Mallo pripovjeda.</p>
<p>Djete Ljepo Babbu millovvaſce,</p>
<p> Prossi, damu Pripovvjestj kasce;</p>
<p>Odtvaernuta Babba prottivviſe, 15</p>
<p> S' Molbaâm, sussaâm alli pridobbj</p>
<p>Vêch ne placce Djete nêghſe smije</p>
<p> Gnemmu Babba kada pripovvje,</p>
<p>Kô Lisizza Vrana privarrilla,</p>
<p>I kî gnemmu pade sir, sgrabbilla 20</p>
<p>Kôse strâſci Paſ od sjenne svoje,</p>
<p> Plovvech Rjekom, Meso pustioje.</p>
<p>Iosctè gnemmu tad pripovvjest kasce,</p>
<p> Gnegda Baerdo da Miscia raddiasce,</p>
<p>Ptizza svakka kôse rugha Vranu 25</p>
<p> Cîmſe tughjem perjem reſi, i bânu</p>
<p>Vuku ù Ghaerlo kad sapalle kostj,</p>
<p> Cjapglja s' kojom vaddjh hittrostj</p>
<p>Tijem Djettettu govvorrilla tada,</p>
<p> Ustanû, hommo, vêch Sunze sapada 30 </p>
<p>Mâ svjettlosti, moja srechna ceſti</p>
<p>Kasgi, recce, joscte Pripovvjestj,</p>
<p>Mollim tebbe, Moje Dobro millo,</p>
<p> Sctose ù stâro Dobba jest sgodilo,</p>
<p>Pogoddimu, numu recce tada, 35</p>
<p> Hommo Domma, vechie Vlagha pada.</p>
<p>Placciuch Djete pocce tad pitati</p>
<p> Damu jednu josc budde kaſati</p>
<p>Babbu sato gliugliesglivvo molli</p>
<p> Jednu kasce s' hittrostjm, i solli, 40</p>
<p>Termu recce "Nie Morre slano,</p>
<p> Kad nie dosti, sctotje kaſano.</p>
<p>"Jest na svjetu take bessocnosti,</p>
<p> Da gnekkijem ni vaſ svjet-je dosti."</p>
</div>
</div>
</div>
<closer>
Svaerha Svijeh ummjettnijeh Pripovjeſtj.
</closer>
</body>
</text>
</TEI>
Feric Gvozdenica, Duro (1739–1820) [1794]: Fabulae, versio electronica, 2266 versus, verborum 52873, ed. Sanja Peric Gavrancic [genus: poesis - fabula] [numerus verborum] [feric-d-fab.xml].
|
