Quod quaesisti inventum est in 24 locis.

Preme hic ut KWIC videas

et Act. 18. id est, gubernator aut doctor in Synagoga praecipuus. Princeps publicanorum: id est, summus vectigalium exactor, vel unus ex praecipuis publicanis. Princeps daemoniorum Beelzebub: id est, summus rex in regno inferorum. Matthaei 12: In Beelzebub principe daemoniorum eiicit dae monia. Princeps mundi. Saepe Christus Satanam vocat principem mundi: quia totus mundus in maligno positus est, omnia illi militant, praesertim homo perpetuis peccatis, quin et tota rerum natura vanitati serviens: Rom. 8. Hunc principem mundi ait Christus iudicari, et eiici foras: Iohan.

330   Cuncta oculis, alte magnas consurgere moles
331  Aeternam in sedem doctrinarum, atque leporum
332  Aspiceremus, et Uranies super omnia turrim
333  Attolli, qui jura Dae caelastia constent;
334  Tum subito in ritus veteris, legesque Academi
335   Conventus hominum fieri, doctumque Senatum
336  Cogier. Haec consulta Virum graviora fuere,

Haec autem reginam aliquam concesisse nuspiam reperies, nisi una fuerit corregens, quo in casu e communicato sibi iure maiestatico agebat. Verum non hic cubat difficultas circa intellectum 11. 14. part. 2-dae. Vis nodi in eo consistit: qualenam principium viguerit in eo, quod aliquorum regum privilegia serventur, aliorum non item? Duplex hactenus fuit ea de re sententia. Una quod illi, quorum privilegia non servantur, non

s' mallo truda Oborit dachjega. Kako ne? Od svuda 10 Kada dub biasce staros pridobila, I hrekmu vech ſjasce, nego na dva dila. Udren dub od gnega krechjese ù varhu I dae udrit jacega, paobi na svarhu. Tù cjudo al iſnenad bj veglje viditi, 15 Sjekirom er on kad jur posce mlatiti U hrek unutrie, sctoch' vidjet? Smokrenu Eto on iſvlacie, medom i

rasgara Tvardijem Magljem cesto udarra. Mesctar spravglia scto skovvatti Oko tegga pomgniv trudi; Seglianinga cîm gleddatti 15 Budde laſno dae to sudi: Pita gvosdja ter do mallo Da skovvatti budde rallo. Ne Seglianin vech, nêgh budde Gvosdje Covac udarratti: 20 Tlacci take Momak

sille pun, i jeda; Dase sjasce têm govorri Sramotnoga rusgi, i korri Na svôm kognu koga ugledda On vratitga nie hottio, 25 Gnegga, velech, dae kuppio Beſ privare Ghdje pazzare (Skrit uffajuch svû sramottu) Docîm drughi smaertno prieti 30 Dachie sillom kogna oteti

kaobi ovem tescku 15 On mogo donjeti cjovjeku brigu kû. Dakle sta iſkati od gnega, i tô ſbiglja, Pjeneſ damu dat iima vas do ziglja, Kimu ù ſaduſcbinu bil do, dae tù bio. Beſocnu nacinu ovise cjudio, 20 Kadga cju iſkati (scto stasce ù gnemu tad Datmu, al nedati) da hochje od gnega sad, I ruga gnemuse, alga prid Kadiu

Kad Mlaghj dar imma pun slatke raddosti Vesselo paâſ prima, gliubiga sa dosti. Dostojan, bessjeddi, ti kragle paâſatti, 15 Brattomſe cîm sljedi scjallivo rughati, Er zjeni s' Nesvjesti, dae boglij slatan Paâſ Srechnije josc cesti, nêgh dobbar svjetom glâſ Cîm hvale Dvojzza Boggovvîm davaju, Vessela tad Liza Dommaſe vrachiaju: 20 Ovvêmſu posgiudde svegh vechju cjaâſ,

On taerci to – prie Mahnittom nacinu, Da sctapom ubbje pohlepnu sgivinu: Preddagna tad punna skrjese po Gorri 15 Plasciva cîm kuna, smaertnije strah morri. Kad smijon gnu slîdi, dae smaertno poraſi. Tad Vuka kod Hridi pristrascen upasti; Tose isctom iſusti zijech strascne pripâsti, Vajmehchiu k' Cegliusti Vuccjom uppâsti: Svjer tjhu tjerroje cîm gustom ù Gorri,

dobiti Ostavvit odlucci druggoga sa Lîtti. Pospjescjan opeta tuj kogna pazzâri, 15 Zjenomſe svak smeta, kupitga nemari. Dragoga zjennjo sa porraſ svoj gorri, Dae mnogho trattjo sa kogna, govorri. Ludose cîm varrà, tad kogna proddoje, Ù travu dinarâ trattjo svesctoje. 20 Tad glâſi bessjedde gorkoga pun jadda, "Kogn Travu ne isjedde, nêgh kogna

Sviroku ſadjevat, nebj imo ruſcjan ghlas. Trjebaje ù stvarih svih svoj nacin darſcjati, I nighdase iſ svoih mejascjâ djegljati. 20 I tadje viddjo s'sctettome svôm prece, 30 Dae ludo cinjo, sctò Gorru svu sjece. "Onnijem ovvoje, kî dobit nehaju, I s' trudom dni svoje s' dobiti kî traju.“ Pripov. XVIII.

Usrocci sve trude, tesckoga sve coglie: Pò jadnom naccinu, pò mallom Pameti 5 Obgliubi Lottrinu, Ljennosti na Svjeti Nesrechje rad svoje snjellòsse Cjovîku Da Blago stekoje, dae cestiti sa vjku; Pohlepno vechie – krat zjeniga stiſnutti, Dachie opet bit Bogat ù Saerzu svôm chjuti.10 Nù cîmſe probudi, sve Blago nestaje, U samom posgjuddi pohleppan ostaje.

Al noghe sljepgljene odzjepit nechje moch. Ozat pak, ti mene (smaknutih ako hoch) 10 Vegljasce Segljanu, pokriv dighnuch odſgar Stavi na ajblanu: muhe ſcedne tadar Mnech, dae voda tô ſa pit doletichje, Mâ gljuchina al uſtô svieh prikositchje, Segljanin ludjasti, ſa gnim pogoditi, 15 Nacinim teſim hti obimse sluſciti Na med letit ghleda beſbrojne, i

Jessamli mahnitta ja mogla bit vechie,
10   Obbilno svegh sitta beſ straha, beſ smechie,
Posclassam ja jesti nesdravvo sctò menni,
Sctò s' gorkom bolleſti trud dava pakglienni?
"Dae skladdan koga snaſc, sliediga ti prece,
Bjesg koga neposnaſc, bjesg, gnegga dalecce.“

Pace i kadabime nukala ſla voglja, ſla-ti, o Pobratime, nemogu ucinit ja. 10 On govor na tise ustavi, i smetnuv strah, Scto rece, jatise ù bieghstavih odmah, Zjeniti ti nemoj beſ uſroka dae tô, Livadi erme ù toj Smia upeci kruto. Od tadese boim ja od svega scto laſi 15 Po tlima, i ſemglja, na koj me poraſi, Snaj, ista da cini sumgnu-mi, po kojoj

Sgjabbi sgoddi Stvâar prilicna: Potkovvatti Jedan kogna cîm dohoddi Sgjabbu budde tuj gleddatti: 10 Saciuddise kadje ciuje Ghdjega molli dae podkuje. S' gne slobodde ghgnevnoſ kuſcia Da sljediti kogna smije: Ludi govvor gne ne sluscia 15 Nêghse rugha s' gnom, i smije; Sadje

Pastjeri van stada iſvodit na pasce. Al prie duh pusti na mraſnoj livadi, Negh ſima odpusti, s' kojom se ſavadi. 20 Sctogodje sughjeno da ima umarlim doch, ſasve dae udigljeno, dochje al hoch, al nehoch. Pripov. VII. Niedne Sime nie Vuk iſio. Vuk saerdit protiva

Koſa, i Kucjak. Smradne ù Jova Koſe kad bradu iſprosisce, S' tim darom mnogose one uſoholisce. Er svoj tragh zjegnahu sa njescto dae vechi. Kad doma ighjahu, ſgodise po srechi, Da jedna Psa srete, komuse rugasce, 5 Velechi rjeci tê: Scto i ti, nevagljasce, Sa tebe neisctese scto, ſnajuch dae

njescto dae vechi. Kad doma ighjahu, ſgodise po srechi, Da jedna Psa srete, komuse rugasce, 5 Velechi rjeci tê: Scto i ti, nevagljasce, Sa tebe neisctese scto, ſnajuch dae udjelil Jove svakom svescto bj ù gnega prosil? On blagh brade nami udilj; ſa tarcjat Petu nogu vami dobrobi bilo imat. 10 Ù Jova prosignu, iſpraſan rep pusti.

ne ſovem imenom nikoga. Uvuce ù ulisctese lotra Osa, i cim Tù vrjedno bavese pcelize ò poslim svîm, Proſcdorno gostise medene jesce tê: 5 Kad jedna stavise, raſlike dae varste, Gnihov da ubjeghne dom beſocnu usili, Tjerajuch prid sobom ostanom nemili? Vratiti dakle tù sjutra erse strasci Neprav ſa proscjastu, inud jescju traſci,

Prahom cjaâſti Priateglia, I s' olovvom Drugh. Pun vesseglia Sarucnizzi Svôj Gliubizzi 20 Jedan zrevglie, [...]. Dae nepârsgi, ni kad padda Dasc ne bije, poscglie tada Nadrjenizzu dae brani, Scglie Bragnenik Paerzu svomu 25 Praccje bedre, Sirra i k' tomu:

Sarucnizzi Svôj Gliubizzi 20 Jedan zrevglie, [...]. Dae nepârsgi, ni kad padda Dasc ne bije, poscglie tada Nadrjenizzu dae brani, Scglie Bragnenik Paerzu svomu 25 Praccje bedre, Sirra i k' tomu: Ko tadara Sovvè Oslara, Da pridatmu kgnighe budde:

Ù slobboddi Tuj dohoddi, 20 Bûſ isgnuscen viddi kada Vuccjem gnojom: strahom predda Biesgi ureda, Vuk dae zjeni sred Livaddâ Kadse skrje Ghdjeno nie 25 Straha ikakva, rugla, i smechie S' tom poghibjom, recce, Travu Slatku, i sdravvu

joscter htila. Rjet jednu zighlumu, on placjuch molit sta. Smjescnu ona i hitrumu povighje, i kad prista, Recemu, ako nech rjet, da povidano Bj- ti dosta, nech rech ni dae more slano. 30 Morese ovo onim rit, hlepgnu kieh mnogu Niedna dobra na ſvit nasitit nemogu. Pripov. XXXII. i

Bibliographia locorum inventorum

Stay, Benedikt (1714-1801) [1755, Rim]: Philosophiae recentioris versibus traditae, versio electronica, 24209 versus (24170 epici), verborum 184044, ed. Neven Jovanovic [genus: poesis - epica; poesis - epigramma; prosa oratio - dialogus] [numerus verborum] [stay-b-phil-rec.xml].

Skrlec Lomnicki, Nikola (1729-1799) [1791]: Quindecim epistulae ad Martinum Georgium Kovachich, editio electronica, Verborum 12898, epistulae 15, ed. Neven Jovanovic [genus: prosa oratio - epistula] [numerus verborum] [skrl-epist-kov.xml].

Feric Gvozdenica, Duro (1739–1820) [1794]: Fabulae, versio electronica, 2266 versus, verborum 52873, ed. Sanja Peric Gavrancic [genus: poesis - fabula] [numerus verborum] [feric-d-fab.xml].