Croatiae auctores Latini: inventa |
domum | quaere alia! | qui sumus? | index auctorum | schola et auxilia | scribe nobis, si corrigenda inveneris! |
Feric Gvozdenica, Duro (1739–1820) [1794]: Fabulae, versio electronica, 2266 versus, verborum 52873, ed. Sanja Peric Gavrancic [genus: poesis - fabula] [numerus verborum] [feric-d-fab.xml]. Si vis in lexico quaerere, verbum elige et clavem 'd' in claviatura preme.
XXX.
Herba noxia cito crescit. Urtica, Carduus, et Palma. Urtica mordax, Carduusque spinifer Sub tempus hyemis prodeuntes ultimum Terrae feracis e gremio ad miram ut brevi Proceritatem se tulere, talibus Palmam increpare, quae surgebat proxima, 5 Coepere dictis: ut duobus heic satam Te forte ab annis, ampliusve haud dispudet Crevisse in auras sic pusillam, mensibus Dum nos ad aequam crescere altitudinem Binis potuimus! O misellam te arborem, 10 Solique pinguis dedecus! Queis illico Sic palma reddit forte paulo tardius Ramis me in altum tendere, id concessero; Magnis at illam commodis penso moram. Vos istam adeptae excelsitatem me prius, 15 Boni quid ambae possidetis, dicite: Manus tu aduris, tuqe pungis pessume. Non quae minori temporis fiunt mora, Sed perpolivit multa quae dies, valent. . Priciza XXX. Pr. ſla trava barſo raste. Kopriva, Badegl, i Poma. Badzkava Kopriva, i Badegl bodechi, Kad ſima dospiva, van ſemglje iſhodechi Uſdighlese ù vrime er kratko biahu Rjecim Pomu ovime, kâe uſgnih, pezahu. Kao tebe sram nj, kâsi odi usaghjena 5 Godine od naſad dvi, bit tako malena? Kod mi, kô vidisc ti, mjeseza dvoja ù tâ Do tvoga doprjeti moghlesmo uſrasta. O stabra neboga tebe ki ſao ù cjas Usaghjen plodnoga poglja bj ſa necjas! 10 Nezknechi ovako odgovori ona gnim: Javamchju svakako dat ovo, da doznim Sctogodi rastiti, hitgnu al umiem mû ja Tû nadomjeniti s' mnnoicem dobrima. Vi, prj mene koje vicinese do tê 15 Uſdigoste oboje, danumi recite, Ù sebi dobro kê imate vi, ti ſlo Oklapivasc ruke, ti bodesc nemilo. Njesu ona zjegnena, kâ ù barſo tvorisc ti, Negh kâsu iſhitrena ù dugo s' pomgnosti. 20 Pripov. XXX. Sla Trava baerso râste. Koprivva, Badegl, i Poma. Pocetkom Prolietchia cîm Sima dospjella Koprivva boddechia s' badegliom râstjela, Osctrisu liſ prece viſsoko pruſgili Kâ nebî dalecce Pomuſu korrilli: Prosclisu dvoe Ljetti, daſi ovdi sadjena 5 Nemosgesc râstjeti, sramotto tlaccena? Ù baerso mi kada râstemo k' Nebbeſi, Cîm svijeh Livaddâ Rugh, prikor ti jesi. Recceijm, mênn nie s' prikora, s' Necjaâſti Scto râſtem doznije, bogliesu mê laâſti. 10 Vi, koje vissinu stekleste prie menne Cjut sgiudim istinu kakveste vi zjenne? Snam gorke da Mukke kuſciate jednako, Cîm paerliſc ti ruke, ti boddesc opako. "Sgoddise scto prece, korisno to nie 15 Nêgh slavvu svu stecce scto budde doznije.“ Feric Gvozdenica, Duro (1739–1820) [1794]: Fabulae, versio electronica, 2266 versus, verborum 52873, ed. Sanja Peric Gavrancic [genus: poesis - fabula] [numerus verborum] [feric-d-fab.xml]. |
Zbirka Croatiae auctores Latini, rezultat Znanstvenog projekta "Digitalizacija hrvatskih latinista", dostupna je pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno-Dijeli pod istim uvjetima 3.0 Hrvatska.
Za uporabe koje prelaze okvire ove licence obratite se voditelju projekta.