Croatiae auctores Latini: inventa |
domum | quaere alia! | qui sumus? | index auctorum | schola et auxilia | scribe nobis, si corrigenda inveneris! |
Feric Gvozdenica, Duro (1739–1820) [1794]: Fabulae, versio electronica, 2266 versus, verborum 52873, ed. Sanja Peric Gavrancic [genus: poesis - fabula] [numerus verborum] [feric-d-fab.xml]. Si vis in lexico quaerere, verbum elige et clavem 'd' in claviatura preme.
Priciza XLI. Pr. Tko tebe kamenom, ti gnega kruhom. Ubogh ſao, kise na svjes povrachja. S' Prorecjem prudnieme da ù boglje svarnem ja, Vech i istinitieme kâ rekoh mal pria, Ovu kû prilagam pripovjes proscti ti. Kad na bogatza kam ſlom ſanesen bjesti Beſ uſroka metnu siromah, prem da stvar 5 Mogasce i on sctetnu gnem odvratit tadar, Oliga ſvat na sud, od pravde da bude Pedepsan ſa grjeh hud s' dostojne osude, Niscta on tô ucini, negh kgljeb, ki nosasce, S' milima nacini na darmu davasce. 10 ſao isti blogochju na takuse cjudi, Kleknu, i ſa ſlochju prosctegne i grjeh hudi, On stamu pitati, i udiglga isprosi. Na svjes-se ovi vrati, bogatzu i gâs nosi, I gljubav kaſce sad on gnemu toliku, 15 ſa gnega dabi radd podnio i smart priku. Rekosi dogoghjaj, nu sadmi hotjej rjet Bil vrjedan bio taj beſakon ti podnjet? Nek Raſlogh mnom vlada, da bih, velim ti ja. Nu brojmo mi sada gljudi one, ki ſlochja 20 Svazih pritarpisce hrabreno od druſieh. Pokrat, kadga udrisce pgljuskom po ustieh, Ustarpgliv podni tô, Lentula ſapgljuke Katon, Piſistrato Traſcippa, i psujke Svê gljubi Pitako ohole na goſbi 25 Ghnjev podni jednako. Broj druſih vegh bj, Kê nevlasc ostavgljam jednu al milomi jes, S' kom svarhu postavgljam donjeti pripovjes, Salihos blaga cim obhasctri osctrina Likurgo ſakonim, ghnjev vri ù bogazima 30 Psujuga, i uſdiſat kogod smion stade Nagnega odvisce bat; on tarkom Pallàse Put templa bjeſcjasce, gljute al chjudi ſa gnim Mladich teziasce Alikandro prid inim. Jahajuch ne plechi jurmu on (Likurgo ù tem 35 Naſadse obsirechi) sctapom oko iſbi gnem. Ni mallo nesmeten s' ove on protivsctine Susta ù putu hrabren, stavne i pun krepcine: Tù lize boliveno karvim graghjanima, I oko iſbjeno on kaſce svoima. 40 Prikalom bolnom tom tacse ù ghnjev vargosce, Pedepsat gnem istom da krivza dadosce. Hvalj on gnihov sud, i mlaza domome Jur vodj, nitmu hud bj rjeci, al djelome. Svescto ostalih slugâ on ima scjaglech tja 45 Akandra ſa druga samoga ostavja. Nascjoga i buduchi ne ſla, kao druſiga Zjene, negh kao ù kuchi spoſna on istiga, Opora od vechje, i prem divje chjudi, Ufa, da svjes stechje, ni tascto u tem sudi, 50 Likurga ſcivot er Alkandro, i kreposti Svjetle imauch sveghjer prid ocim, to dosti Bj, da od tvardovrata prikrotakse ucini LIkurgu i ſvezata harnosga svâ cini. Pripov. XLI. Tko tebbe kamenom, ti gnegga kruhom. Siromah Slocinaz rasabran. Sa dat urreſ môij bessjedi, Odkle pravi Nauk ishoddi, Scti, mollimte svescto sljedi, Svescto upisah u ovvom sgoddi. Idde Ciovjek cîm Bogatti, 5 Ubogh s' stjenom gnegga udarra; Gnemmu sa to slo ne vrati, Ni pedepsce, nitti kara; Blaghij neghli Golubizza Svescto kruha nossi, doje; 10 Nu sumgniva slobnik liza Prem veliki strah immoje. ſaccjudise joscte tada Krivſam vajmeh, krivſam, recce, Prid gneggovve noghe padda, 15 I Prosctegne taj-ciaſ stecce. Chjud opaku svû promjeni, Rasabresse svôm pameti I Bogatza cjaâſti i zjeni, Hottiobi sagn umrjeti. 20 To si ljepo bessjeddio, Nu rezzimi mallo sada Billi Djello to taerpjo? Bjh, kad raslogh menne vlada. Pribrojimo sada redom 25 Sve, koijemſe slo sgoddillo, Kîse njesu bjesti, i jedom Rasaercilli jur nemillo. Samlatnizzom priko Obrassa Cîm Socrata gnekki udarrj, 30 Nejma protiv gnemmu omrassâ Muci, taerpi, to ne mari. Na Catona Lentul pgliuje Pisistratta Trasip tvorri Isto, Pitak scto nagn bgliuje 35 Rusgno sgena , negovvorri. Isgled ovvi bud sa dosti, Drughe nechiu sad kaſati: Cîm Licurgo salihnosti, I Naprave brani, i krati. 40 Svi Bogatzi raſaerceni Gnegga rusgno psuju, i kom Mechiu joscter i Camenni, Daga sasvijem vêch umorru. On Pallade tad Bosgizze 45 K' Templu biesgi, laxsce, i prie Stisge Alcandro, ranni Lize Joscmu i sctapom okko isbje. Jur smetaſe niscta tada Tôm Licurgo hudom sgoddi 50 Kasge Puku kijêm on vlada Svesctomusse tad dogoddi. Sgjallu gnegga svi Graghjanni Hullu Alcandra, hude i Slochie I molluga nu ſamani 55 Daga morri kako on hochie: Hvali svescto sudit buddu Iscte svakke nu Nacine Ispunnitti svu posgjuddu 60 I prostitti Slôm krivine. Nachi Alcandra mnogho trudi Cîmga buddu dovestitti Posna daje divje Chjudi Dachie laſno dobar bitti. 65 Ghgnievno gnemmu ne bessjeddi, Ni pedepsce, nitti korri, Svôm na Gosbi hranit sljedi Millo, i skladno s'gnîm govorri: Licurgove sve krepposti 70 Cîm Alcandro gleddat budde, Pokorritſe vech sa dosti Gneggovessu to posgjudde. Sasvijem sgivot svoj promjeni, Isvaernosse vechma resi: 75 Onje Mladich vech Gliubjeni, Srechni jesu gnêmm udessi. Nie na svjetu drasge stvari Vêch Licurga, cîm to viddi: Gnegga obilno svak-cjaſ dari, 80 I gliubitga vechma slidi.
FABULARUM LIBER SECUNDUS
Feric Gvozdenica, Duro (1739–1820) [1794]: Fabulae, versio electronica, 2266 versus, verborum 52873, ed. Sanja Peric Gavrancic [genus: poesis - fabula] [numerus verborum] [feric-d-fab.xml]. |
Zbirka Croatiae auctores Latini, rezultat Znanstvenog projekta "Digitalizacija hrvatskih latinista", dostupna je pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno-Dijeli pod istim uvjetima 3.0 Hrvatska.
Za uporabe koje prelaze okvire ove licence obratite se voditelju projekta.