Priciza XXXVIII.

Pr. Da ne bj Orla, arghjavo-bismo proscli.

Pigljugh, i Vrabzi.

Pigljugh Vrabâz mnogo tjerajuch jednoga,

Ki utich nj mogo, er iſda kriloga,

ſa uhitit stasce, kad Oro, ki iſ viscega

Metnutse spravgljasce iſnenad na gnega,

S' naporom veglime sunuse i cim tuſci 5

Onse neprudnime krjesctom gnega udusci

Zrjeva i sta vaditi. Iſ poghibja po tom

Vrabzu bj iſiti, leti ſa druſcinom.

Ali oni sasvim tim joscter strascjahu,

Er leti da ſa gnim hud Pigljugh zjegnahu, 10

Svarnut i naſada oko nesmiahu.

Umorni nu kada jurve svi biahu

Cemprisa ù gustu kuchjuse sakrili,

Dolechje i on tù, pak velj, moi milli,

Strascitse vechje nj, er oro ki uhiti 15

Pigljuga ucini da nas on ne hiti.

Moguch slabijega kad stasce ſa satart,

Ù ruzi jacega cestokrat naghje smart.

Pripov. XXXVIII.

Da nebi Orla, aerghiavo-biſmo proscli

Pigliugh, i Vrabzi.

Kad Pigliugh tjerroje Mnosg Vrabaâz; cim letti,

I blisu bioje tad jedan cjapeti,

Da tusgian nie mogho lettjetti tad prie,

Morriga jad mnogho, straſciſe poghibje:

Pigliughu nacine sassjedne cîm tada 5

Spravvi Orro s' vissine, nagn sillno ter pada,

Nejmamu millosti, poccega daerpitti,

U gorkom sgiallosti Pigliughſe tusgiti:

Moghuchjom u silli zrjevamu probbje,

S' mnoggomga nemilli raddostim isije. 10

Cîm budde pobjechi tom Vrabcich u sgoddi,

Velikom u srechi k' svôm jattu dohoddi:

Josc buddu predatti, zjennechi vidjetti,

Da Pigliugh gnjh pratti, sa gnimma da letti;

U guste granizze krjusse plasceni, 15

O lude Pticizze, Drugh velli sgiudjeni?

Cemuse plascite, ghdje straha vech nie?

Vesselo lettite po Gorrâm, kô prie.

U srechnom jest sgoddi proscdro Orro Pigliugha,

Nas vechie slobboddi svakijeh od tughâ 20

"Slabboga Cjôvika cîm moghuc umorri,

Moghuchij sa vjka dachiemu jâd gorri."