XXVI.

Illyr. Ghdje silla gospodj, s' raſlogom nehodi.

Ubi vis imperat, nullus rationi est locus.

Corvus, et Vulpes.

Rerum potitus sceptra Leo praeceperat,
Ut quotquot essent tollerentur stirpitus
Omnes Cameli: triste scelus, at regia
Vox legis instar: quod tyrannus imperat,
Differre culpa est, plectitur ferro mora.
Ut praepes ergo fama per terras iit,
Novumque Vulpes regis edictum audiit,
Diriguit amens, et fugae quaerit loca
Sibi tuta: mortis undique est comes timor,
Oculisque semper dirus occurrit Leo.
Huic Corvus alta desidens in ilice,
Tibi nulla certe est causa, cur timeas, ait:
Te namque Bactra non tulere informibus
Tumentem gibbis, et reflexo in pectora
Collo, nec oneris ipsa patiens dorsum habes:
Canum ergo potius vim time, et hominum plagas.
Sursum illa spectans, porro, Corve, es garrulus
Nugator, inquit, qui me et annis et bona
Tibi praeeuntem mente Regum addiscere
Arbitria jubes: forte clitellas tibi
Si aptet, deindeque, sis Camelus, dixerit
Tibi Rex et idem testis, et judex Leo,
Num judicio abibis incolumis, et Rhetorum
In morem acutis disputabis formulis,
Ut te Camelum haud esse, sed Corvum probes?25
Felix, quod aevum degis aeria in plaga;
Sin minus, et ipse mecum hiantia quaereres,
Ut fata fugias, latibula exesi specus.
Causas tyrannis opprimendi quos velint
Nunquam deesse, fabula explicuit brevis.

Priciza XXVI.

Pr. Ghdje sila gospodj, s' raſlogom nehodi.

Vran, i Kuna.

Kada Lav kragljevat usta meu svjerima,

ſapovjed ova dat htje nad ostalima,

Dase tragh od Devâ iskorjepi s' svjeta.

Hud poso, al kragljeva kao ſakon rjecje tâ.

Iſvarscit trjebaje scto silnik naredi, 5

Zkniti krivinaje, i zknjegne smart sljedi.

Cim naprjed po svjetu glas nosi stvar ovu,

ſapovjed Kuna i tû kraglja obaſna novu,

Van sebe od straha sledise, ter iscte

ſabitse odmaha ù kegod skroviscte. 10

Svukud strah od marti pratie, i sveghse gnoj

Prid ocima varti Lav slizi ù nemiloj.

Na dubu sjedechi tad gnoj Vran ovako:

Ù strahu i smechi ti nebud nikako,

Er Deva njesi ti gharbava, nitje vrat 15

Put parsi skucenti, nit imasc ti harbat

Podoban ſa nosit bremena; ti od pseta

Vech splascena imasc bit, i gljudskih ſapletâ.

Oci ona uſgori uſdiſcjuch, spardasti

Cjakagljaz, govori, naſbiglsi Vrane ti, 20

Poveglje er kragljâ ucit hoch mene, ka ù svisti

Nadhodim, mogu rit, tebe i ù godiscti.

Da Lav kragl stavi – ti samar, i svjedok pak,

I Sudaz on isti receti ù glas jak,

Tichjesc Deva biti, bil ſdravu mogao 25

Ti glavu iſniti, i na sud ustao

Beſjedom hitrome dasi vran kaſati,

A ne Deva, kojome onte htje naſvati?

Dobro, ersi krilat, da to nj, ù sckripu kôm,

ſa ſciv bit, skroven stat iſkaobi i samnom 30

ſa start druſih, ſljema da kraglim kigod jes,

Pripov. XXVI.

Ghdje silla gospodj, s'raslogom nehoddi.

Vran, i Kuna.

Lavv kraglievsku cîm scibiku

Darsgi, i svjerîm gospodduje,

Da sasvijem iskorjpu

Deve i taj – cjas odlucciuje:

Svakse na rjec tu poklonni, 5

Kô da jesu gnjm ſakoni.

Prodigliti jest krivina

Scto moghuchi kragl naredi,

Opriecitse nie naccina

Na kraglievske sapovjeddi, 10

I kobise jur ljenio

Pedepsanbi smaertno bio.

Cîmse prospe glâs po svjetu,

I naredbe kuna ciuje,

Ludjem strahom priuſetu 15

Gorki cemmer svak – ciaſ truje,

Biesgi, i Lavva svud vidjetti

Zjeni, dajoij smaertno prjeti.

Na visokom Vran Cesvini

Grachie, i tada gnoij govorri 20

Scto strascitſe tebbi cinnj,

Sctoti ludo saerze morri?

Ti gaerbavva saisto niesi,

Slicni Devi nitt' udessi?

Sille kuccjaâk ti strascisse, 25

I kâ tebbi Gvosdjâ Gliudi,

Oscza i sapnu: Ne scialiſse

Recce Kuna, Tlapce ludi;

Ia prohoddim tebbe s'ljetti

Starjassam i pameti

Ti kraglievske sapovjeddi 30

Uccit hochiesc menne sada:

Svegh uſrok, kratka mâ kaſceti pripovjes.

Ako tebbe Lavv naredi

Osamarit isnenada

Sudaz, svjedok kragl od vechie

Kôchiesc ubjech od te smechie? 35

Ioscti kada budde rîti

Od sad vechie deva buddi

Kakochiescse slobbodditti

Kragl to tebbi kad ossudi

Vran sam ? nechiesc sva samani 40

Bichie vajmeh toij obranni

Tvôm sahvali saisto srechi

Povjetarzem sgivjet sledi

Erbo smaerti za pobjechi,

Tmâste samnom spille i hridi 45

Triebabiti sad iskatti

Sa slobbodno dni trajatti

"Nauk tebbi sada pravvi

Ma pricizza kratka buddi

Samosillnos ghdje boravvi 50

Da su gorke Mukke i trudi,

I ghdje silla jur gospoddj

Ti s'raslogom jur ne dohoddi."