CroALa & LatTy: nodus

Nodus 1440006 in documento feric-d-fab.xml

XXIX.

Illyr. Tko ranno ustaje, vaſ-danmu dobar nastaje.

Surgenti diluculo totus dies feliciter labitur.

Rusticus diluculo ad laborem pergens.

Mos est opificum, maximeque rusticae

Pubis labori mane operam a primo dare:

Nam sic agentes largiora colligunt,

Quam pigriores lucra, quos solet ad opus

Hora evocare tardior. Erat villicus 5

Quidam, educatus optime pago in suo,

Dies in omnes ante lucem surgere

Suetus, sagaci multa qui domi prius

Cura apparabat, mox sibi ut deesset nihil,

Operi admovenda cum manus; victum quoque 10

Secum ferebat, ne quaerendo temporis

Particula pereat. Accidebat interim

Hic saepe, et illis, queis nihil pensi prius

Erat, et qui ad opera seriores venerant,

Inepta ut essent rastra modo, adesus modo 15

Vomer, jugumve frangeretur; saepius

Oblita res aliqua domi: ut verbo omnia

Complectar, interposita erat operi mora.

Fiebat autem, ut quam duobus vix ii

Operam diebus exhibebant, commode 20

Praestaret alter unico. Quae dum vident,

Exemplum ab illo pars secuti surgere

Temporius, et quae sint opus non segniter

Prius parare; sed vetustum plurimi

Servare morem maluere: incommodat 25

Victus at illis difficultas, copia

Rerum affluentes dum labor alios facit.

Laboriosis omnia eveniunt bene,

Suaeque fructus colligunt industriae.

Priciza XXIX.

Pr. Tko rano uſtaje, vas dan-mu

dobar nastaje.

Segljanin, ki rano uſtaje na radgnu.

Rabotnikâ obicjaj, kadasve od Segljan

Bj ova (ki sctisc ſnaj) ustat na trud ſa ran.

Er tako dobiti oni vechje stjecju,

Negh ki rabotiti kasnie dotjecju.

Dobro odhragnen jedan Rataj ù selu svôm 5

Bj obicjan svaki dan diſatse prid draevom.

On mnoga djelovat prj pomgnj doma radd,

Damu netrjebovat uſbude iscta tad,

Kad ruku imasce na poso staviti.

Brascno isto opchjasce sobome nositi, 10

Daga pak isctuchi nebude dangubit.

Al oni, ki ù kuchi iſpraſni il htjehu bit,

Ili kibi na tegh prem odoznilise

Mallo magn neghli svegh ſgaghjalo gnimbise,

Dvoſubja dabi sad nevagljalo bilo, 15

Tup lemesc kad ter kad, ol jarmo slomilo,

Sobom al kad uſet scto ſaboravili,

I ſa ù kratko sve rjet, posli oli hodili

Gnim ſlo, oli ljenobi: s' toga oni jedva

Ucinili sctobi rabote dneva ù dva, 20

Onbi tô u jedan: njeki tô videchi,

I iſghled tac vrjedan gnegov taj sljedechi,

I oni ustaju jur eto ranie,

I stvari opravgljaju potrebnite prie.

Vechi al dil htjesce darſcjat nacin stari, 25

Ali gnima jesce nestaju, i ine stvari,

Druſima cim trud svoj stvarj od potrebniti'

Cinj ù obilnoj punochi ſciviti.

Trudechîm stvari sve dobro iſlaſe dosti,

I plod oni od svê vade nastojnosti

Pripov. XXIX.

Tko ranno ustaje, vaſ-danmu

dobbar naſtaje.

Seglianin iſ ranna trudechi.

Obbiccjan truditi Rabbotnik jest svakki

Iſ ranna s' dobiti, navlaſcto Tesciaki,

Cîm Lottar na Svjeti, kî sa trud nehaje

Isprassne svê Ljetti samani svegh traje:

Seglianin bî jedan, da Semglie svoje orre 5

Obbicjan svakki dan ustatſe prie Zorre,

Urescen s' krepposti kî svakkom bioje,

I posle s' pomnosti nastojo na svoje:

Ù kuchi mnosg stvâri pomgnivo rasredi,

Sa korriſ svû mari, truditi svegh sljedi: 10

Cîm na trud ustanne, s' gar pommoch i prossi,

Sctoe trjebi sa hrane sobbome donoſsi,

Damu iscta nestaje pomgnivo cîm trudi,

Da vrjeme svê traje korisno, kô sgjudi.

Na trudno nahoddi kî lescjah lottri jes 15

Svakkose slò sgoddi, prattiga hud uddeſ:

Rallose slommje, tupise vech-krati,

I Lemmesc vech nie podoban oratti.

Ismislu nacine, da nebi trudili,

I punni lottrine na radgnu hoddilli; 20

Ù zjela sctò tako dva dnevvi coppaju,

Ostali Tescjaki dan jedan istraju.

Pomgnivo kî radi, trudisu kôm milli,

Gneggasu Cegliaddi Mnosg tada sljedili,

Ustalli rannje sctoe trjeba spravvitti, 25

Cîm lottar kô prie trud stanne tlaccitti:

Lottromu na Svjeti tjeskochia dosadi,

Obbilno sgivjeti cîm budde kî radi.

"Dobraſe dogoddi stvar svakka Trudniku,

Obbilni svj ploddi bittichie sa vjku.“ 30