CroalaBib & LatTy: de auctoribus

CroALa, 2024-03-28+01:00.

Functio nominatur: /auctor/makarelic.jerolim.01.

Makarelić, Jerolim Jerolim Trogiranin Hieronymus Tragurinus Hieronymus Macarellus 1496 Trogir Trogir Padova Rim Split Poezija epigrafija: prijepisi antičkih natpisa epigram studirao kanonsko pravo na sveučilištu u Padovi (1476) svećenik trogirski arhiprezbiter 1496. postao vikarom splitskog nadbiskupa Bartolomea Averoldija nakon smrti duvanjskoga nadbiskupa Vida de Ruschis. pjesnik

antičkom epigrafijom [se] na prijelazu iz 15. u 16. st. bavio i već spomenuti Jerolim Trogiranin. Nedvobenu potvrdu o njegovu epigrafskom radu daje već spomenuti Girolamo Bologni u svojem djelu Antiquarii libri duo iz 1507: Epigrammatis infrascripti copiam mihi fecit Hieronymus Tragurinus V. C. utroque iure consultissimus, Latinae elegantiae atque antiquitatis assertor solertissimus et praeclara eruditione conspicuus, cuius exquisitae in me benivolentiae et accuratae diligentiae acceptum refero si quid in antiquaria ista facultate profeci.88 [Slijedi oznaka lokacije: Haud procul Camerino te prijepis natpisa CIL XI 691*.] Iz ove opsežne i pozorno razrađene pohvale doznajemo: Jerolim Trogiranin doktor je obaju prava, upućen je latinist, ljubitelj antike i učen čovjek, posjeduje prijepise antičkih natpisa, razumije se u njihovo odčitavanje (možda i tumačenje), pa je u tu vještinu uputio i samog Bolognija. Iako o Trogiraninovu identitetu nemamo pouzdanih podataka, ima razloga za pretpostavku kako se iza tog imena krije trogirski arhiprezbiter Jerolim Makarelić (oko 1423 – prije 1510).89 Zna se da je Makarelić studirao kanonsko pravo na sveučilištu u Padovi, gdje ga zatječemo 1476. kao svjedoka na obrani doktorata Jurja Marulića iz Splita. Kao trogirskog arhiprezbitera i kanonika spominje ga Daniele Farlati, koji iznosi da je 1496. postao vikarom splitskog nadbiskupa Bartolomea Averoldija nakon smrti duvanjskoga nadbiskupa Vida de Ruschis.91 Pjesničku vrsnoću Jerolima Trogiranina hvali Juraj Šižgorić u epigramu Ad Hieronymum Traguriensem iurisconsultum (4 elegijska distiha, objavljena u Šižgorićevoj knjizi 1477),92 dok Gilberto Grineo u rukopisnom epigramu (3 elegijska distiha) – vjerojatno napisanu oko 1496-1498, kada je Grineo u Trogiru djelovao kao magister humanitatis – hvali Jerolima Makarelića (Hieronymus Macarellus) kao vrsna pjesnika.93 Među uglednim Trogiranima Makarelića spominje i Jerolim Kavanjin.94 U literaturi Makarelić je poznat po jednom jedinom sačuvanom djelu, pohvalnom epigramu Marku Maruliću: Carmen Hieronymi Macarelli archipresbyteri Traguriensis (6 elegijskih distiha). Pjesma je tiskana na početku prvog izdanja Institucije (1506 = 1507) i višekratno je pretiskivana s Marulićevom knjigom sve do kraja 16. st.95 U jednom rukopisu u nadbiskupskom sjemeništu u Padovi sačuvana je pjesnička poslanica Girolama Bolognija upućena Jerolimu Trogiraninu (Ad Hieronymum Tragurinum, uenerabilem uirum, 8 elegijskih distiha), iz koje se o njegovu identitetu i o životu ne doznaje ništa pobliže, osim da je dvadeset godina prije nastanka pjesme Bologni bio njegov učenik u Rimu:96 Ecquid adhuc memor es, chare Tragurine, Bononi, Discipulus Roma qui tibi in urbe fuit? Bis duo per uarios exegi lustra labores, Te sine dum patria solus in urbe moror. (1-4) 97 Uzmemo li da se odnose na jednu osobu, svi ti podatci daju u zbroju nejasan obris trogirskog uglednika, svećenika, humanista, pravnika, pjesnika i epigrafičara, povezana s humanistima na ovoj i onoj strani Jadrana (Bologni, Grineo, Šižgorić, Marulić).98 Nažalost, o Makarelićevoj epigrafičarskoj djelatnosti (prihvatimo li njegovu identifikaciju s Jerolimom Trogiraninom) ne doznajemo ništa više od onog što nam priopćuje Bologni: s obzirom na Trevižaninovu za ono vrijeme visoku epigrafičarsku i općenito starinarsku kompetenciju, tu pohvalu valja uzeti, bez obzira na možda i konvencionalne komplimente, kao znak da je Trogiranin bio znalac na tom području. Ipak, nije moguće ništa zaključiti ni o opsegu njegove eventualne natpisne siloge, ni o njezinu sadržaju i značaju. Lučin, Bratislav. "Jedan model humanističke recepcije klasične antike: In epigrammata priscorum commentarius Marka Marulića: doktorski rad." PhD diss., Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, 2011.