CroalaBib & LatTy: de auctoribus

Dimitrović, Nikola Jera 1510 1540 1553 pjesnik DIMITROVIĆ, Nikola (Dmitrović, Dmitrić, Dimitri), pjesnik (Dubrovnik, oko 1510 — Kreta, 1553. ili 1555). Član je ugledne dubrovačke građanske obitelji, koja potječe iz Kotora, a pripadala je antuninima. Školu pohađao u rodnom gradu, ali je školovanje prekinuo zbog obiteljskih razloga 1527. Kao trgovac putovao je od Bosne do Ugarske, od Venecije do Genove te od Aleksandrije do Krete, gdje je i umro od kuge. U mladosti je pisao ljubavne pjesme, pa N. Nalješković u jednoj poslanici govori o njemu kao izvrsnom ljubavnom pjesniku, ali se te pjesme nisu sačuvale. Za života mu je objavljeno samo Sedam salam pokornjijeh kralja Davida (Mleci 1549; jedini sačuvani primjerak dobio je 1961. Milovan Đilas na poklon od britanskog državnika A. Bevana). Knjiga se sastoji od dva dijela: u prvom su prepjevi sedam pokajničkih psalama Davidovih, a u drugom četrnaest religioznih pjesama pod naslovom Razlike pjesni duhovne. Ostala djela sačuvana su u rukopisima, redovito mlađima, te je u njima često mijenjan jezik. To su stihovane Pričice izete iz Svetoga pisma i filozofa, zbirka kratkih dvanaesteračkih, razumljivo pisanih sentencija, moralno-didaktičnog sadržaja, uglavnom iz Biblije, ali i iz antičkih pisaca ili pak pučkog podrijetla. U dvanaestercima je i Tumačenje od Očenaša, oveća lirska parafraza svakoga pojedinog stiha Očenaša. Od pjesama svjetovnoga karaktera sačuvane su samo četiri poslanice prijatelju i pjesničkom uzoru Nalješkoviću, od kojih je jedna pisana hrvatsko-talijanskom makaronštinom. U prvim dvjema ima više šaljivih podataka o pjesnikovu životu i gradovima u kojima je boravio. Po svojoj religioznoj i moralno-didaktičnoj poeziji D. pripada istom krugu kao i P. Hektorović, Nalješković i M. Vetranović. Dimitrovićev jezik dosta je arhaičan s mnogo ikavizama. Kritičko izdanje njegova opusa u Starim piscima hrvatskim rađeno je prema mlađim, očito mijenjanim rukopisima. Iako ga je M. Kombol prosudio kao »okretna, ali i bezlična stihotvorca«, njegova je poezija zanimljiv prinos hrvatskoj renesansnoj poeziji, u prvom redu svojim žanrovskim osobitostima (stihovane sentencije, stihovana parafraza Očenaša) te ponekim humorističnim tonom u poslanicama. Nadgrobnice su mu ispjevali Nalješković i Vetranović. DJELA: Sedam salam pocorgnyeh craglia Davida. Po Nicoli Ierca Dmitrovicchia od Dubrofnica, Mleci, u tiskari N. Bascarinia 1549. — Pjesme Nikole Dimitrovića i Nikole Nalješkovića (Skupili V. Jagić i Đ. Daničić). Stari pisci hrvatski, 5. Zagreb 1873, 109–297. — Pričice izete iz Svetoga pisma i filozofa; Razlike pjesni duhovne (izbor u: Zbornik stihova XV. i XVI. stoljeća. Pet stoljeća hrvatske književnosti, 5. Zagreb 1968, 151–169). LIT.: Š. Ljubić: Dizionario biografico degli uomini illustri della Dalmazia. Vienna—Zara 1856, 105. — I. Kukuljević-Sakcinski: Pjesnici hrvatski XVI. vieka, 3. Zagreb 1867, 2–5. — V. Jagić: Nikola Jera Dimitrović (predgovor u: Pjesme Nikole Dimitrovića i Nikole Nalješkovića. Stari pisci hrvatski, 5. Zagreb 1873, str. I–IV). — K. Jireček: Beiträge zur ragusanischen Literaturgeschichte. Archiv für slavische Philologie (Berlin), 21(1899) 3/4, str. 477–478. — M. Medini: Povijest hrvatske književnosti u Dalmaciji i Dubrovniku. Zagreb 1902, 107–108. — M. Rešetar: Bibliografski prilozi II. 5. K dubrovačkijem izdanima XVI. vijeka. Građa za povijest književnosti hrvatske, 1920, 9, str. 42–63. — A. Gavrilović (G.): Tri trgovca dubrovačka. Trgovinski glasnik, 33(1923) 195, str. 2–3. — F. Fancev: Što od poezije Dubrovčanina Nikole Dimitrovića nije njegovo? Camilla Lucerna (zbornik). Graz 1938, 38–48. — R. Bogišić: Nikola Dimitrović (u: Zbornik stihova XV. i XVI. stoljeća. Pet stoljeća hrvatske književnosti, 5. Zagreb 1968, 145–147). — M. Pantić: »Sedam salam pokornjijeh kralja Davida« i njihov pesnik Nikola Dimitrović. Anali Filološkog fakulteta u Beogradu, 12(1976) str. 61–97. — Ž. Puratić: Rimski pjesnik Ovidije i neki hrvatski pjesnici 16–19. stoljeća (reminiscencije, imitacije, paralele). Živa antika, 29(1979) 2, str. 297–308. — S. P. Novak: Zašto se Euridika osvrnula. Zagreb 1981, 54–59. — M. Franičević: Povijest hrvatske renesansne književnosti. Zagreb 1983. — N. Kolumbić: Trogirski Vartal (predgovor u: P. Lucić, Vartal. Split 1990, 7–87). Dunja Fališevac (1993) HBL, D. Fališevac